Skip to content

Baabule La Tɔɣɛ Pia Puregerɛ Bo’olum Yele La Wani?

Baabule La Tɔɣɛ Pia Puregerɛ Bo’olum Yele La Wani?

Baabule la lebesego

 Naayinɛ yuun bo diimi Israeldoma la nɔɔrɛ ti yuunɛ woo ba dekɛ ba nyɛ sɛla la pia puregerɛ bo’olum a soŋɛ yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ. Naayinɛ yele ba ti: “Yuunɛ woo ya nari ti ya ni loe ya va’am lɔɣɔrɔ pia puregerɛ [“tithe,” King James Version] bo.”​—Tɛɛnhegɔ 14:22.

 Mose Lɔɔ la poan ti Naayinɛ yuun bo diimi Israeldoma la nɔɔrɛ ti ba bɔ’ɔra ba pia puregerɛ bo’olum la. Kristakɔma n ka doli Moses Lɔɔ la zuo, la daɣɛ pɛregerɛ ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la. (Kolose 2:13, 14) Ge Kristabia woo nari ti a “yese a suure poan bo, a da nyɔna bii a ita wuu ba pɛregɛ en mɛ se’ere n sɔi la Naayinɛ nɔŋɛ la nɛra n bo’ori la pupeelum.”​—2 Korint 9:7.

 Pia Puregerɛ Bo’olum Baabule la poan​—“Old Testament” la

 Baabule la bɔbese’ere ti ba yi’ira Old Testament la tɔɣɛ pia puregerɛ bo’olum mɛ zo’e zo’e. La zo’e zo’e tɔɣeri la se’em ma’a ti Naayinɛ yuun basɛ ti Moses dekɛ Lɔɔ la bo Israeldoma la. Ge pia puregerɛ bo’olum ase’a tɔɣeri la se’em ma’a ti Lɔɔ la yuun nan ka bɔna la.

Moses Lɔɔ n yuun nan ka boi la

 Nɛresɛka n bo pia puregerɛ bo’olum yia dela Abram (Abraham). (Pin’ileŋɔ 14:18-20; Hebru 7:4) Pia puregerɛ bo’olum la ti Abram yuun bo Salem naba n de malemadaana la, yuun dela buyina ma’a. Sɛla ka boi Baabule la poan n pa’alɛ ti Abraham bii a kɔma yuun le bo pia puregerɛ bo’olum mɛ.

 Nɛresɛka n bo pia puregerɛ bo’olum n pa’asɛ buyi Baabule la poan dela Abraham yaaŋa Yakob. A yuun yeti Naayinɛ san kã bo en, a wan dekɛ eŋa n tari sɛla woo la puregɛ ‘pia ti Naayinɛ sɔna buyima.’ (Pin’ileŋɔ 28:20-22) Baabule gɔnmi’ileba basɛba yeti, daanse’ere Yakob yuun dekɛ la dusi kaabɛ yɔ pia puregerɛ bo’olum la. La boi bim ti Yakob mea n yuun pɔ nɔɔrɛ ge a yuun ka pɛregɛ a deodoma ti ba me bo pia puregerɛ bo’olum.

Moses Lɔɔ la poan

 Naayinɛ yuun bo diimi Israeldoma la nɔɔrɛ ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la soŋera ba pu’usegɔ tuuma.

  •   Pia puregerɛ bo’olum la yuun soŋeri la tɛm woo pu’usegɔ tuuntuneba n de Levidoma la malemadoma la, se’ere n sɔi la ba yuun ka tari bamesi va’am ti ba wan kɔɔra. (Kanlɛ 18:20, 21) Levidoma sɛba n daɣɛ malemadoma la ni to’e pia puregerɛ bo’olum la mɛ nɛreba la zɛ’an ge me nyaa ni yese ‘bu poan pia puregerɛ bo’olum’ dekɛ bo malemadoma la.​—Kanlɛ 18:26-29.

  •   La ani wuu nɛreba la yuun ni bo pia puregerɛ bo’olum n pa’asɛ buyi yuunɛ woo poan ti la soŋɛ Levidoma la sɛba n daɣɛ Levidoma la. (Tɛɛnhegɔ 14:22, 23) Israel deodoma woo yuun tari bo’olum wa soŋera la malema de’eŋo saŋa poan ge yuuma ase’a poan, ba ni dekɛ bo’olum la bo la tarumdoma.​—Tɛɛnhegɔ 14:28, 29; 26:12.

 Ba yuun ni kɛkɛ pia puregerɛ bo’olum la wani? Yuunɛ woo Israeldoma ni pu ba va’am lɔɣɔrɔ la pia ge loe deyima biŋe. (Malema 27:30) Ba san ka bɔta ti ba dekɛ ba va’am lɔɣɔrɔ yɔ ge bɔta ti ba dekɛ ligeri yɔ pia puregerɛ bo’olum la, la yuun dela ba yɔ kɔbega poan pisiyi pa’asɛ. (Malema 27:31) Naayinɛ yuun le bo ba nɔɔrɛ ti ‘pia poan duŋa’ dela ba dekɛ bo eŋa.​—Malema 27:32.

 Ba ta’an baŋɛ ba wan loe dunsɛka ti la dɛna pia puregerɛ bo’olum la, Israeldoma la yuun ni loe la pia poan duŋa woo n yese zɔŋɔ la poan ti la dɛna pia puregerɛ bo’olum. Lɔɔ la yuun yeti la ka nari ti ba tee dunse’a ti ba loe la bii ba dekɛ ligeri tee yɔ ge basɛ dunse’a ti ba loe la. (Malema 27:32, 33) Ge ba yuun ta’an dekɛ ligeri tee yɔ pia puregerɛ bo’olum n pa’asɛ buyi la ti ba tara soŋera bamesi yuunɛ woo de’eŋo la. Wana wa yuun basɛ ti la dɛna la naana bo Israeldoma la, se’ere n sɔi la ba yuun ni keŋɛ zaɛ mɛ ta de’em de’eŋo la.​—Tɛɛnhegɔ 14:25, 26.

 Sankani ti Israeldoma la yuun ni bo pia puregerɛ bo’olum la? Israeldoma la yuun ni bo pia puregerɛ bo’olum la yuunɛ woo poan. (Tɛɛnhegɔ 14:22) Ge yuuma ayopɔi woo bo’olum la yuun ni bɔna la de tɔka. Yuun kaŋa dela vo’osegɔ yuunɛ ti Israeldoma la yuun ka kɔɔra. (Malema 25:4, 5) Yuunɛ wa n yuun boi ka tɔka la zuo ba yuun ka to’oseri pia puregerɛ bo’olum la, dia dekerɛ saŋa. Yuuma ayopɔi Vo’osego yuun sɛka n pa’asɛ butã la buyoobe poan la, Israeldoma la yuun ni dekɛ pia puregerɛ bo’olum sɛka n pa’asɛ buyi la bo la sɛba n de tarumdoma la Levidoma la.​—Tɛɛnhegɔ 14:28, 29.

 Ba yuun ni eŋɛ mina n ka bo pia puregerɛ bo’olum la bem? Moses Lɔɔ la yuun ka pa’alɛ ba wan eŋɛ mina n ka bo pia puregerɛ bo’olum la sɛla. La yuun dela sɛla n nari ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la. Israeldoma la yuun dela ba yele Naayinɛ ti, ba bo ba pia puregerɛ bo’olum la mɛ ge me zusɛ en ti a kã bo ba. (Tɛɛnhegɔ 26:12-15) Nɛra san ka bo pia puregerɛ bo’olum la Naayinɛ yuun geele en ti a dela nayiga.​—Malaki 3:8, 9.

 Pia puregerɛ bo’olum la yuun dela zeero bɔ’ɔra ba? Aayi. Naayinɛ yuun yele tiŋa la za’a nɛreba ti ba san bo pia puregerɛ bo’olum la, a wan kã bo ba ti ba kan koŋe sɛsɛla. (Malaki 3:10) Ge tiŋa la nɛreba yuun ni namesɛ mɛ ba san ka bo pia puregerɛ bo’olum la. Ba yuun san tamɛ malemadoma la Levidoma la yele ba ni ka nyɛta nyuurɔ ba tuuma la poan ge ti Naayinɛ me yuun ni ka kã bo ba.​—Nehemia 13:10; Malaki 3:7.

 Pia Puregerɛ Bo’olum Baabule la poan​—“New Testament” la

 Yezu n yuun boi tingɔŋɔ wa zuo la, Naayinɛ yamesi yuun nari ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la mɛ. Ge Yezu kum pooren la, ba yuun ka le ita bala.

Yezu saŋa la

 Baabule la bɔbese’ere ti ba yi’ira New Testament la, pa’alɛ ti Yezu n yuun boi tingɔŋɔ wa zuo la Israeldoma la yuun kelum bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la mɛ. A yuun yeti la dela pɛregerɛ ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la ge me yuun zɛregɛ pu’usegɔ nɛŋadoma la n yuun doli nigum nigum sore poan bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la ge “tuɣum zaɣesɛ ninmɔ’ɔrɛ yɛla la n boi pa’alegɔ la poan: yelemɛŋɛrɛ la nimbɔzore la birikinte.”​—Matu 23:23.

Yezu kum pooren

 Yezu kum pooren la, la yuun ka le dɛna pɛregerɛ ti ba bɔ’ɔra pia puregerɛ bo’olum la. Yezu lua bunɔ la n saalum bii gu Moses Lɔɔ la ti ba ka le ‘tɔ’ɔsa pia puregerɛ bo’olum’ la.​—Hebru 7:5, 18; Epesus 2:13-15; Kolose 2:13, 14.

a Pia puregerɛ dela “nɛra n pu a laɣehɔ sugumnɔɔrɛ pia loe buyima biŋe ti a dekɛ eŋɛ sɛla n boi de to’ore. . . . Baabule la san tɔɣera pia puregerɛ la dela pu’usegɔ yɛla.”​—Harper’s Bible Dictionary, gɔnlaka 765.