Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EBYONGIIRWEHO

Ebucweka bw’Esagama n’Obujanjabi Oburumu Okusemeza

Ebucweka bw’Esagama n’Obujanjabi Oburumu Okusemeza

Ebucweka bw’esagama. Obucweka bw’esagama bwihwa omu bicweka binu bikuru eby’esagama: red cells, white cells, platelets, hamu na plasma. Ekyokurorraho, ekika ekirukwetwa red cells kirumu akacweka akarukwetwa hemoglobin (n’ejunanizibwa n’okurubasa omu mubiri gwaitu orwoya orutwikya) Haroho ebintu ebi baihire omu hemoglobin y’abantu rundi ey’ebisoro babikozesa kujanjaba abantu abahoirwemu esagama.

Plasma. Obucweka 90 hali 100 obwa Plasma gali maizi kwonka. Kandi n’ejunanizibwa n’okutwara hormones (obucweka oburagira omubiri kukora ebintu ebirukwahukana), ekisura, enzymes (obucweka obwongera omubiri amaani g’okukora ebintu), otwaliremu n’ebirisa hamu na sukaali. Plasma ekonyera esagama kwekwata obu tuba tuhutaire, etwara abasirikale b’omubiri abarwanisa endwara, kandi ine ekiriisa ekyombeka omubiri ekirukwetwa albumin. Kakuba omuntu atunga oburwaire obumu, abadakitaale nibasobora kumuha enkinzo ey’omubazi gwa gamma globulin ogwihirwe omu plasma ey’abantu abakyaine omubiri ogusobora kurwanisa oburwaire (gamma globulin nikyo kirisa ekirukukonyera omubiri kurwanisa endwara). Esagama ya white blood cells nibasobora kugihamu emibazi erukwetwa interferons hamu na interleukins, ey’ekozesebwa kujanjaba oburwaire nka kokoro.

Abakristaayo basemeriire kwikiriza emibazi enyakwihirwe omu bucweka obutaito obw’esagama? Baibuli tebazaaho ha nsonga enu, nahabweki buli muntu asemeriire kukora encwamu ye kusigikirra ha muntu we ow’omunda nukwo atamujunaana omu maiso ga Ruhanga. Abamu nibasobora kwanga nibasigikirra ha kiragiro Ruhanga yahaire Isareri obu yagambire ngu esagama y’ekihangwa basemeriire ‘kugisesa ha nsi.’ (Ekyebiragiro 12:22-24) Kandi abamu nibasobora kwanga esagama n’ebicweka byayo ebikuru baitu nibaikiriza emibazi erumu obucweka obutaito obwa sagama. Nibasobora kuha ensonga ngu obucweka bunu buba butakyayemerra obwomeezi bw’ekihangwa nambere esagama bagihire.

Otakakozere encwamu yona erukukwata ha mibazi erumu obucweka bw’esagama, banza oyekaguze ebikaguzo binu: Ninkimanya ngu kakuba nyanga emibazi yoona erumu obucweka bw’esagama nikimanyisa ngu ninsobora kuba ninyanga emibazi emu erukukonyera omu kurwanisa oburwaire rundi erukukonyera esagama kwekwata kakuba mputarra? Ninsobora kusoborra dakitaali ensonga zange habwaki ninyanga rundi ninyikiriza emibazi erumu obucweka bw’esagama?

Obujanjabi oburumu okusemeza. Obujanjabi bunu nibutwarramu kufurungura esagama okurukwetwa hemodilution hamu n’okurabya esagama omu kyoma omuntu obw’arukuba nasemezebwa nukwo etaseseka baitu bagimugarremu rundi ekirukwetwa cell salvage. Omu hemodilution, esagama babanza kugiiha omu mubiri, esigairemu nibagifurungura n’amaizi kandi hanyuma nibagigarramu omu mubiri gw’omurwaire. Kandi cell salvage nugwo omulingo gw’okulegya n’ekyoma esagama erukujwa omuntu obw’arukuba nasemezebwa nukwo kikagigarra omu mubiri. Ekyoma kinu kisika esagama kuruga omu kihoya rundi nambere eyesoroliize, nikigyogya, nikigisengeija kandi nikigigarra omu muntu. Kusigikirra nk’oku buli dakitali aine omulingo gwe ogw’okukoramu ekintu kinu, kiri kirungi Omukristaayo akaguze dakitaale omulingo arukugenda kukozesa.

Otakacwiremu omulingo ogw’orukugonza kukozesa, banza oyekaguze: ‘Kakuba esagama yange babanza kugiiha omu mubiri ekabanza kulekaho kurubatira omu mubiri gwange, omuntu wange ow’omunda aranyikiriza kurora esagama enu kuba y’omubiri gwange nukwo kitarugirramu ‘kugisesa ha nsi’? (Ekyebiragiro 12:23, 24) Omuntu wange ow’omunda anyakutendekerwe Baibuli tarantonganize kakuba obwire bw’obujanjabi esagama yange baginyihamu, bagyogya kandi bagigarra omu mubiri gwange? Ninkimanya ngu okwanga obujanjabi bwona nambere basemeriire kukozesa esagama yange nikiija kuba nikimanyisa ngu nyangire kunyihaho esagama okunkebera endwara, kwogya esagama yange kakuba ensigo zange ziremwa kukora, rundi ninyija kuba nyangire kukozesa ekyoma ekirukukora nk’omutima rundi ekirukunkonyera kwikya?’

Omukristaayo asemeriire kwecweramu wenka omulingo arukugonza esagama ye ekozesebwe obw’arukuba nasemezebwa. Nikyo kimu eky’asemeriire kukora obu kirukuhika ha kukebera n’okujanjaba okurukwetagisa kumwihaho esagama nke, rundi bakagisemeza hanyuma bakagimugarramu.