ʻOkú Ke Fiefia Moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
“ʻI HEʻEKU kamata lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku lāuʻilo ai ʻoku lahi ange ʻene hoko ko ha ngāue faingataʻá ʻi heʻene fakafiefiá,” ko e lau ia ʻa Lorraine. “Naʻe faingataʻa ke mahinoʻi ia, ko ia naʻá ku faʻa fakaʻānaua ai.”
ʻOku fakahaaʻi ʻe he niʻihi ko kinautolu foki naʻa nau kamata lau ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻikai fiefia ai. Neongo ia, naʻa nau kītaki koeʻuhí naʻa nau ʻiloʻi ko hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻa e meʻa ʻoku totonu ke faí. ʻOku pehē ʻe Marc: “ʻOku faingofua ke fakaʻatā ʻa e fakahohaʻá ke ne taʻofi ʻa e lau Tohi Tapú mo e ako fakafoʻituituí. Naʻe fiemaʻu ha lotu mo e feinga lahi ke ʻai ʻa e lau Tohi Tapu fakaʻahó ko ha konga ia ʻo ʻeku founga-tuʻumaʻú.”
Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakatupulekina ai ʻa e houngaʻia lahi ange ki he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú? ʻE lava fēfē ke ke fiefia ʻi hono lau iá? Fakakaukau angé ki he ngaahi fokotuʻu hokó.
Ngaahi Taumuʻa mo e Ngaahi Founga
ʻAi ke kamata hoʻo taimi lau Tohi Tapú ʻi ha faʻa lotu mo huʻufataha ʻa e fakakaukaú. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke fakatupulekina ha vēkeveke ke ako ʻene Folofolá. Kōlenga kiate ia ke ne fakaava ho ʻatamaí mo e lotó ke na mahinoʻi kakato ange ʻa ʻene potó. (Sāme 119:34) ʻI he ʻikai ngāueʻaki ʻa e founga ko ení, ʻe lava ke hoko vave ai ko ha meʻa fakafatongia ʻa e ako Tohi Tapú, pea ʻe mole nai ai meiate koe e holi ke hokohoko atú. ʻOku pehē ʻe Lynn: “ʻOku ou lau ʻo fuʻu vave he taimi ʻe niʻihi pea mole ʻosi ai e poini mahuʻinga kehé. ʻOku ʻikai te u faʻa mahinoʻi e fakakaukau tefitó. Neongo ia, ʻoku ou lotu ʻo kole ha mapuleʻi-kita, pea ʻoku tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ke taʻofi ʻa hoku ʻatamaí mei heʻene tākakau holó.”
Fakamahuʻingaʻi e meʻa ʻokú ke akó. Manatuʻi ko hono mahinoʻi mo ngāueʻaki e moʻoni Fakatohitapú ʻoku ʻuhinga iá ko e moʻui kiate koe. Ko ia ai, fai ha feinga fakamākukanga ke maʻu e poini ʻaongá pea ngāueʻaki. “ʻOku ou kumi ki he meʻa ʻe tokoniʻi ai au ke u ʻiloʻi e fakakaukau mo e taumuʻa hala ʻiate aú tonu,” ko e lau ia ʻa Chris. “ʻOku fakaivifoʻou e sio ki he anga ʻo e ʻi he Tohi Tapú mo e lahi ʻo ʻetau ʻū tohí ʻa e fakamatala ʻoku ʻaonga fakafoʻituitui kiate au, neongo ia kuo teʻeki ai ʻaupito te u feʻiloaki mo e kau hiki-tohí.”
Fokotuʻu maʻau ha taumuʻa ala aʻusia. Feinga ke ako ha meʻa foʻou fekauʻaki mo e faʻahinga he Tohi Tapú. ʻE lava ke ke maʻu e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakatoʻoaloto fekauʻaki mo e tokolahi ʻo kinautolu ʻaki e kumi ki he Insight on the Scriptures pe ko e Watch Tower Publications Index. ʻI hoʻo hoko ʻo ʻiloʻi e kakai tangata mo e kakai fefine ʻi he Tohi Tapú ko e kakai moʻoni ʻoku ʻi ai honau angaʻitangata mo e ongoʻí, te nau maongo lahi ange ai ki ho ʻatamaí.
Kumi ha founga foʻou ke fakaʻuhinga ai ʻi he Tohi Tapú. (Ng. 17:2, 3) Naʻe ako ʻa Sophia mo fakakaukau ki he meʻa ko iá. “Ko ʻeku holí ke ako mo fakatupulekina ha fakaʻuhinga foʻou ke ngāueʻaki heʻeku ngāue fakafaifekaú pea ʻi he taimi kehé, koeʻuhi ke u lava ʻo fakamatala mahino fekauʻaki mo e moʻoni Fakatohitapú. Ko e Taua Leʻo ko ha meʻangāue lelei ʻaupito ia ke fakahoko ai eni,” ko ʻene laú ia.—2 Tim. 2:15.
Sioloto ki he talanoa ʻi he Tohi Tapú. “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui,” ko e fakamatala ia ʻa e Hepelu 4:12. ʻI hoʻo lau e Tohi Tapú, tuku ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ke moʻui ʻi ho ʻatamaí ʻaki e sioloto atu ki he meʻa naʻe sio ki ai ʻa e faʻahinga he Tohi Tapú. Feinga ke fanongo ki he meʻa naʻa nau fanongo ki aí mo ongoʻi e meʻa naʻa nau ongoʻí. Fakafekauʻaki ʻenau hokosiá mo e tuʻunga pau ʻi hoʻo moʻuí. Ako mei he founga ʻo ʻenau fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá. ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ke lelei ange ai hoʻo mahinoʻi mo manatuʻi e talanoa ʻi he Tohi Tapú.
Vaheʻi e taimi ki he konga Tohi Tapu faingataʻá pea ki hono fakamatalaʻí koeʻuhi ke ke mahinoʻi lelei. Fakaʻatā hao taimi lahi ki he ako taki taha. Te ke fetaulaki nai ai mo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻoku fiemaʻu ki ai ha fekumi lahi ange. Kumi e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻikai te ke maheni mo iá, fakakaukau ki he fakamatala ʻi laló, pea vakaiʻi e maʻuʻanga fakamatala fekolosiʻaki he Tohi Tapú. Ko e lahi ange hoʻo mahinoʻi mo ngāueʻaki e meʻa ʻokú ke laú, ko e lahi ange ia hoʻo maʻu e fiefia ʻi he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá. Te ke malava leva ai ke lea, ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko hoʻo ngaahi fakamoʻoni [Sihova] kuo u tofiaʻaki ʻo taʻengata: He koe fiefiaʻanga ʻo hoku loto ʻakinautolu na.”—Sāme 119:111.
Fakaʻehiʻehi mei he sio fakavave ki he fakamatalá. Fakafuofua lelei e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakataimitēpileʻi ki he ako fakafoʻituituí. ʻAi ke mafamafatatau eni mo e taimi ʻokú ke vaheʻi ke teuteu ai ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá. “ʻI he taimi lahi ʻoku ou ongoʻi mātuʻaki hohaʻa ai ʻo ʻikai lava ke u tokanga” ko e lau ia ʻa Raquel. “Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ko e vahaʻa taimi ako nounoú ʻoku ʻaonga. ʻOku tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ke u maʻu e ʻaonga lahi taha mei heʻeku akó.” ʻOku fakahaaʻi ʻe Chris: “ʻI heʻeku ongoʻi fakavavé, ʻoku fakahohaʻasi au ʻe hoku konisēnisí koeʻuhí ko e siʻi ʻaupito e meʻa ʻoku ou manatuʻí. Ko e fakamatalá ʻoku ʻikai ke faʻa aʻu ia ki hoku lotó.” Ko ia ai, ʻoua ʻe fakavave.
Fakatupulekina ha holi lahi ange ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou fai ʻo hange ko e fanau toki faʻeleʻi, ʻo mou holi ki he huʻakau fakaloto ʻoku taʻehuʻi, koeʻuhi ke mou tupu ai ke aʻusia ʻa e fakamoʻui.” (1 Pita 2:2) Ko e fanga kiʻi pēpeé ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau fakatupulekina ha holi ki he huʻakaú. Ko e ongoʻi ko iá ʻoku hoko fakanatula mai ia. Ka ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ha holi ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ke lau ha peesi pē ʻe taha ʻo e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻe hoko vave mai e holi ko iá. Ko e meʻa naʻe ʻuluaki hā ngali faingataʻá nai ʻe vave ʻene hoko ʻo fakafiefiá.
Fakalaulauloto ki he kupu Fakatohitapú. ʻOku toe hoko mai e ʻaonga lahi mei he fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú. ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻá ni ke ke fakafehokotaki fakataha e tuʻunga-lea fakalaumālie kuó ke fakatotoloʻí. ʻE vave ai hoʻo maʻu Sāme 19:14; Pal. 3:3.
ha kahoa mataʻitofe fakalaumālie ʻo e potó—ko ha koloa fakafiefia.—Taimi ʻOku Ngāueʻaki Lelei
Ko e pipiki ki he tōʻonga ako leleí ʻoku fiemaʻu ki ai e feinga, ka ko e tāpuakí ʻoku taʻefakangatangata. Ko hoʻo mahino fakalaumālié ʻe toe lelei ange ai. (Hep. 5:12-14) Ko e ʻiloʻilo mo e poto ʻokú ke maʻu mei he Tohi Tapu fakamānavaʻí ʻoku ʻomai ai e fiefia, tuʻunga lelei mo e melino. Ko e poto ʻoku maʻu he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ko ha “ʻakau-ʻo e-moʻui ia” ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau puke ʻo ngāueʻakí.—Pal. 3:13-18.
Ko ha ako fakamātoato e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke fakatupu ai ʻiate koe ha loto faʻa ʻilo. (Pal. 15:14, PM) ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻa ko iá ke ke fai ha akonaki loto-moʻoni ʻoku makatuʻunga fefeka ʻi he Tohi Tapú. Kapau te ke fakaʻatā hoʻo filí ke tataki ʻe he meʻa ʻokú ke lau he Tohi Tapú pea ʻi he ʻū tohi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto,” te ke aʻusia ai e tākiekina fakaivifoʻou mo tuʻumaʻu ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa Sihová. (Mt. 24:45, PM) Te ke fakakaukau pau, fakatuʻamelie, mo hehema fakalaumālie ange ai. ʻIkai ngata aí, ko e meʻa kotoa pē ʻoku kau ki ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻe lavameʻa.—Sāme 1:2, 3.
Ko ha loto ʻoku fonu he ʻofa ki he ʻOtuá te ne ueʻi koe ke vahevahe atu ʻa hoʻo tuí. Ko e meʻá ni foki ʻe lava ke mātuʻaki fakafiemālie. ʻOku ngāue ʻa Sophia ke manatuʻi mo ngāueʻaki ha konga Tohi Tapu kehekehe ke ne puke e tokanga ʻa e faʻahinga ʻi he ʻapí pea ʻai ai ʻene ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ke ola lelei mo fakafiefia. “Ko e sio ki hono tali ʻe he kakaí e fakamatala mei he Tohi Tapú ʻoku fakafiefia ʻaupito,” ko ʻene laú ia.
Kae kehe, ko e ʻaonga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e fiefia he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Ko e ako Tohi Tapú ʻoku ʻai ai ke ke malava ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene tuʻungá pea mahinoʻi ʻene ʻofá, nima-homó, mo e fakamaau totonú. ʻOku ʻikai ha toe ngāue kehe ʻe mahuʻinga pe fakafiemālie ange. ʻAi ke ke nōfoʻi ʻi hono ako e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fai peheé ko e moʻoni ko e taimi ia ʻoku ngāueʻaki lelei.—Sāme 19:7-11.
[Fakatātā/Puha ʻi he peesi 5]
KO HONO LAU E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ: TAUMUʻÁ MO E FOUNGÁ
▪ ʻAi ke kamata hoʻo taimi lau Tohi Tapú ʻi ha faʻa lotu mo huʻufataha ʻa e fakakaukaú.
▪ Fakamahuʻingaʻi e meʻa ʻokú ke akó.
▪ Fokotuʻu maʻau ha taumuʻa ala aʻusia.
▪ Kumi ha founga foʻou ke fakaʻuhinga ai ʻi he Tohi Tapú.
▪ Sioloto ki he talanoa ʻi he Tohi Tapú.
▪ Vaheʻi e taimi ki he konga Tohi Tapu faingataʻá pea ki hono fakamatalaʻí koeʻuhi ke ke mahinoʻi lelei.
▪ Fakaʻehiʻehi mei he sio fakavave ki he fakamatalá.
▪ Fakatupulekina ha holi lahi ange ki he folofola ʻa e ʻOtuá.
▪ Fakalaulauloto ki he kupu Fakatohitapú.
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
ʻI he taimi ʻoku lau ai ha talanoa ʻi he Tohi Tapú, sioloto atu kiate koe ʻi ha tuʻunga meimei tatau