Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā naʻe ʻita ai ʻa Mōsese ʻi he ongo foha ʻo ʻĒlone ko ʻEliesa mo ʻĪtamá hili ʻa e mate ʻa hona ongo tokoua ko Nātapi mo ʻĀpiú, pea naʻe anga-fēfē ʻa e lolou ʻa ʻene ʻita?—Liv. 10:16-20.
Taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻa e tuʻunga-taulaʻeiki ki he ngāue ʻi he tāpanekalé, naʻe tāmateʻi ai ʻe Sihova ʻa e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú koeʻuhi ko ʻena ʻoatu ʻa e afi kehe ʻi Hono ʻaó. (Liv. 10:1, 2) Naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ʻa e ongo foha ʻo ʻĒlone naʻe moʻuí ke ʻoua te na tengihia hona ongo tokoua naʻe maté. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe ʻita ʻa Mōsese ʻia ʻEliesa mo ʻĪtama koeʻuhi ko e ʻikai ke na kai ʻa e kosi ʻo e feilaulau angahalá. (Liv. 9:3) Ko e hā naʻe fakafeangai peheni ai ʻa Mōsesé?
Ko e ngaahi lao naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Mōsesé naʻe fakahaaʻi papau ai ko e taulaʻeiki kuó ne ʻoatu ha feilaulau angahala naʻe pau ke ne kai hano konga ʻi he lotoʻā ʻo e tēniti feʻiloakiʻangá. Ko e fai peheé naʻe vakai ki ai ko e tali ia ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kuo nau fai ʻa e feilaulaú. Kae kehe, kapau naʻe ʻave ha toto ʻo e feilaulaú ki he Potu Tapú, ʻa e ʻuluaki loki ʻo e potu toputapú, naʻe ʻikai fiemaʻu ke kai ʻa e feilaulaú. ʻI hono kehé, naʻe pau ke tutu ia.—Liv. 6:24-26, 30.
ʻOku hā ʻi he hili ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá, naʻe sio ai ʻa Mōsese ki he fiemaʻu ke fakapapauʻi naʻe fai e muimui ki he kotoa ʻo e ngaahi fekau ʻa Sihová. ʻI hono ʻiloʻi ne ʻosi tutu ʻa e kosi ʻo e feilaulau angahalá, naʻá ne ʻeke fakaʻita kia ʻEliesa mo ʻĪtama ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai te na kai ai ia ʻo hangē ko e fakahinohinó, koeʻuhi ko hono totó naʻe teʻeki ai ke ʻoatu ia ki he ʻao ʻo Sihová ʻi he Potu Tapú.—Liv. 10:17, 18.
Naʻe tali ʻe ʻĒlone ʻa e fehuʻi ʻa Mōsesé, koeʻuhi ko e ongo taulaʻeiki naʻe moʻuí ʻoku hā mahino naʻá na fai iá ʻi heʻene loto-lelei ki ai. ʻI he vakai atu ki hono tāmateʻi ʻa e toko ua ʻo hono ngaahi fohá, naʻe fifili nai ʻa ʻĒlone pe naʻe mei lava ha taha pē ʻo e kau taulaʻeikí ʻo kai ʻa e feilaulau angahalá, ʻi he konisēnisi lelei ʻi he ʻaho ko iá. Mahalo pē naʻá ne ongoʻi ko ʻena kai iá heʻikai fakahōifua kia Sihova, neongo naʻe ʻikai te na kaunga fakahangatonu ki he hala naʻe fai ʻe Nātapi mo ʻĀpiú.—Liv. 10:19.
Naʻe fakaʻuhinga tefito nai ʻa ʻĒlone ʻi he ʻaho naʻe ʻuluaki fakahoko ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí honau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí, naʻe totonu ke nau tokanga lahi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki tahá. Kae kehe, ko e huafa ʻo Sihová naʻe fakameleʻi ʻe Nātapi mo ʻĀpiu, pea naʻe kakaha ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá kiate kinaua. Ko ia naʻe fakakaukau nai ʻa ʻĒlone ko e ngaahi mēmipa ʻo ha fāmili taulaʻeiki naʻe ʻilo ai ha angahala pehē naʻe ʻikai totonu ke nau kai ʻi ha feilaulau toputapu.
ʻOku hā ngali naʻe tali ʻe Mōsese ʻa e tali ʻa hono taʻoketé, he ʻoku fakaʻosiʻaki ʻe he konga tohí: “ʻI he fanongo ʻa Mosese ki ai, naʻe ha lelei kiate ia.” (Liv. 10:20) ʻOku hā mahino, naʻe fiemālie foki mo Sihova ʻi he tali ʻa ʻĒloné.