Ko ha Fakamatala ʻOku ʻIkai ʻi he Tohi Tapú ki ha Kakai Naʻe Ui ko ʻIsileli
Ko ha Fakamatala ʻOku ʻIkai ʻi he Tohi Tapú ki ha Kakai Naʻe Ui ko ʻIsileli
ʻI HE Mesiume Cairo ʻi ʻIsipité, ʻoku fakamanatu ai ʻi ha fuʻu maka kalānite ʻa e ngaahi ikuna ʻa Felo Minepitā. Fakatatau ki he ngaahi fakafuofua ʻa e kau mataotaó, ko e foha ko eni hono 13 ʻo Lamisese II naʻe pule ia ʻi he vahaʻa ʻo e 1212 mo e 1202 K.M., ʻo faai ai ki he konga ki mui ʻo e vahaʻa taimi ʻo e kau Fakamaau ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ko e ongo laine fakamuimui ʻo e fuʻu maka fakamanatu ʻo Minepitaá ʻoku pehē ai: “ʻOku faʻao fakamālohi ʻa e koloa ʻa Kēnaní. ʻOku toʻo ʻa ʻAsikeloni, hamu ʻa Kēseli, [pea] fakaʻauha ʻosi ʻa Anoami. ʻOku fakalala ʻa ʻIsileli, ʻo ʻikai toe ʻi ai hano hako.”
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea “ʻIsileli” ʻi he potutohi ko ení? ʻI he tohi tongi fakatātaá, naʻe tānaki ai ʻa e ngaahi ʻalafapeti lahi ange ki he sipelá ke fakahaaʻiʻaki ʻa e kalasi ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi foʻi leá. Ko e tohi The Rise of Ancient Israel ʻoku fakamatala ai: “ʻI he ngaahi foʻi lea ʻe faá naʻe fokotuʻu ai ki he tolu, ʻa ia ko ʻAsikeloni, Kēseli mo Anoami, ha ʻalafapeti ʻokú ne tala mai ai ko e ngaahi kolo kinautolu. . . . Kae kehe, ko e ʻalafapeti ʻoku fokotuʻu ki he ʻIsilelí ʻoku ʻuhinga iá ki ha kakai.”—Fakaʻītali ʻamautolu.
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e konga tohi ko ení? Ko Hershel Shanks, ʻa e ʻētitá mo e faʻu-tohí, ʻokú ne tali: “Ko e Maka Minepitaá ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻi ai ʻa e kakai naʻe ui ko ʻIsileli ʻi he 1212 K.M. pea ko e felo ʻo ʻIsipité naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻilo fekauʻaki mo kinautolú, ka naʻá ne toe ongoʻi foki naʻe taau ke ne pōlepole ʻi heʻene ikunaʻi kinautolu ʻi he taú.” ʻOku fakamatala ʻa William G. Dever, ko e palōfesa ʻo e ʻākeolosia Hahake Ofí: “Ko e maka Minepitaá ʻoku tala papau mai ai: ʻOku ʻi ai moʻoni ʻi Kēnani ha kakai ʻoku nau ui kinautolu ko ‘ʻIsileli,’ pea ko ia ʻoku ui ai kinautolu ko ‘ʻIsileli’ ʻe he kau ʻIsipité, ʻa ia ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito te nau hehema fakatohitapu, pea heʻikai lava ke nau tafoki hake ʻo faʻu ʻoku ʻi ai ha kakai pau mo makehe ko ‘ʻIsileli’ ki heʻenau ngaahi taumuʻa fakangalileleí.”
ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ʻuluaki lave ai ki ʻIsileli ko ha hingoa naʻe ʻoange ki he pēteliake ko Sēkopé. Ko e hako ʻo e ngaahi foha ʻe toko 12 ʻo Sēkopé naʻe hoko ʻo ʻiloa kinautolu ko e “fānau a Isileli.” (Senesi 32:22-28, 32, PM; Sen 35:9, 10) ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻe ngāueʻaki fakatouʻosi ai ʻe Mōsese mo e Felo ʻo ʻIsipité ʻa e foʻi lea “Isileli” ʻi heʻena lave ki he hako ko eni ʻo Sēkopé. (Ekisoto 5:1, 2) Ko e maka Minepitaá ʻa e lave ʻiloa fuoloa taha ʻo ʻikai ʻi he Tohi Tapú ki ha kakai naʻe ui ko ʻIsilelí.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Maka Minepitā
Ko e fakatahaʻi ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻe tolu fakamuimuí—ko ha vaʻakau ʻoku lī mo ha tangata mo e fefine ʻokú na tangutu—ʻokú ne fakaʻilongaʻi ai ʻa ʻIsileli ko ha kakai muli
[Maʻuʻanga]
Egyptian National Museum, Cairo, Egypt/Giraudon/The Bridgeman Art Library