Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá

ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá

KUO ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe 12 talu mei he ngaahi meʻa naʻe hoko fakaʻosi ʻa ia ne lēkooti ʻi he tohi Tohi Tapu ʻa Eselá. Ko e taimí ʻi he taimi ko ʻení ʻoku ofi ia ki he “ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema”​—ʻa e meʻa naʻe hoko ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo e ngaahi uike ʻo e ngaahi taʻu ʻe 70 ʻa ia ʻoku taki atu ki he Mīsaiá. (Taniela 9:​24-​27) Ko e tohi Nehemaiá ko e hisitōlia ia ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo kau ai mo hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. ʻOkú ne kāpui ʻa e vahaʻa taimi mahuʻinga ko e taʻu laka hake he 12, mei he 456 K.M. ki ha taimi hili ʻa e 443 K.M.

ʻI hono hiki ʻe he Kōvana ko Nehemaiá, ko e tohí ko ha fakamatala fakatoʻoaloto ia ʻo e anga hono hakeakiʻi ʻa e lotu moʻoní ʻi he taimi ʻoku ō fakataha ai ʻa e fai loto-fakapapaú mo e falala kakato kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi mahino ai ʻa e anga hono tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ʻo ʻai ke fakahoko ai ʻa hono finangaló. Ko e toe talanoa foki ia ki ha taki mālohi mo loto-toʻa. Ko e pōpoaki ʻo e tohi Nehemaiá ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga maʻá e kotoa ʻo e kau lotu moʻoni ʻi he ʻaho ní, “he ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.”​—Hepelu 4:​12.

“PEA NAʻE FAKAʻOSI ʻA E ʻA”

(Nehemaia 1:1–​6:​19)

ʻOku ʻi he kāsolo ko Sūsaní ʻa Nehemaia, ʻo ngāue kia Tuʻi ʻAtasease Longimanisi ʻi ha lakanga falalaʻanga. ʻI heʻene fanongo leva ki he ongoongo ʻo pehē ko hono kakaí “oku tuutamaki lahi bea ogokovi lahi: bea kuo holoki hifo foki ae a maka o Jelusalema, bea kuo tutu hono gaahi mataba aki ae afi,” ʻoku mātuʻaki hohaʻa ai ʻa Nehemaia. ʻOkú ne lotu fakamātoato ki he ʻOtuá ki ha tataki. (Nehemaia 1:​3, 4PM) Faai atu pē, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tuʻí ʻa e loto-mamahi ʻa Nehemaiá, pea fakaʻatā ai ia ke ne ʻalu ki Selusalema.

Hili ʻene aʻu ki Selusalemá, ʻoku vakaiʻi ʻe Nehemaia ʻa e ʻaá ʻi he poʻulí, peá ne fakahā ai ki he kau Siú ʻa ʻene palani ke toe langa ʻa e ʻaá. ʻOku kamata ʻa e langá. Pea pehē foki ki he fakafepaki ki he ngāué. Kae kehe, ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-taki loto-toʻa ʻa Nehemaiá, ʻoku “fakaʻosi ʻa e ʻa.”—Nehemaia 6:​15.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

1:1; 2:1—Ko e “taʻu ko hono uofulu” ʻoku lave ki ai ʻi he ongo veesi ko ʻení ʻoku lau ia mei he foʻi kamataʻanga tatau? ʻIo, ko e taʻu hono 20 ia ʻo e pule ʻa ʻAtasease ko e tuʻí. Kae kehe, ko e founga ʻo hono laú ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he ongo veesi ko ʻení ʻoku kehekehe ia. ʻOku tuhu ʻa e fakamoʻoni fakahisitōliá ki he 475 K.M. ko e taʻu ia ʻo e hoko hake ʻa ʻAtasease ki he taloní. Koeʻuhi naʻe tōʻongaʻaki ʻe he kau sikalaipe Pāpiloné ʻa hono lau ʻa e ngaahi taʻu ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻi Pēsiá mei Nīsani (Maʻasi/ʻEpeleli) ki Nīsani, ko e ʻuluaki taʻu ʻo e pule fakatuʻi ʻa ʻAtaseasé naʻe kamata ia ʻi Nīsani ʻo e 474 K.M. Ko ia ai, ko e pule taʻu hono 20 ʻoku lave ki ai ʻi he Nehemaia 2:1 naʻe kamata ia ʻi Nīsani ʻo e 455 K.M. Ko e māhina ko Kisileú (Nōvema/Tīsema) ʻoku lave ki ai ʻi he Nehemaia 1:1 ko hono moʻoní ko e Kisileu ia ʻo e taʻu ki muʻá​—456 K.M. ʻOku lave ʻa Nehemaia ki he māhina ko iá ʻoku toe tō pē mo ia ʻi he taʻu hono 20 ʻo e pule ʻa ʻAtaseasé. Mahalo ʻi he tuʻunga ko ʻení, naʻá ne lau ʻe ia ʻa e ngaahi taʻú mei he ʻaho ʻo e pule leʻoleʻo ʻa e tuʻí. ʻE toe lava pē ke pehē naʻe lau ʻe Nehemaia ia ʻa e taimí ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he kau Siú he ʻahó ni ko ha taʻu sivilé, ʻa ē ʻoku kamata ʻi he māhina ko Tīsilí, ʻa ia ʻoku feʻungamālie ia mo Sepitema/ʻOkatopa. Kae kehe, ko e taʻu ʻa ia naʻe ʻalu atu ai ʻa e tala ke toe fakafoʻou ʻa Selusalemá ko e 455 K.M.

4:​17, 18 (PM)​—Naʻe lava fēfē ʻo fai ʻe ha tangata ʻa e ngāue ʻo hono toe langá ʻaki ʻa e nima pē ʻe tahá? Ki he kau fua kavengá ʻe ʻikai ko ha palopalema ʻeni ia. ʻI hono tuku pē ʻa e kavengá ki honau ʻulú pe umá, naʻe lavangofua pē ke nau fakapalanisi ia ʻaki ʻa e nima ʻe taha “bea buke mahafu tau aki ae nima e taha.” Ko e kau langa ʻa ia ne nau fiemaʻu fakatouʻosi ʻa e ongo nimá ke faiʻaki ʻenau ngāué “naa nau laga be o taki taha maʻu hono heleta kuo nonoo i hono vakavaka.” Naʻa nau mateuteu ke tau ʻo ka ʻoho ʻa e filí.

5:7—ʻI he ʻuhinga fē naʻe kamata ai ʻa Nehemaia ke “talatalaakiʻi ʻa e houʻeiki mo e kau pule”? Ko e kau tangata ko ʻení naʻa nau fakamālohiʻi ʻa e totongi tupu mei honau kaungā Siú ʻo maumauʻi ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé. (Livitiko 25:36; Teutalonome 23:19) ʻIkai ngata aí, ko e totongi tupu naʻe fiemaʻu ʻe he kau tali noó naʻe fuʻu lahi ia. Kapau naʻe fiemaʻu fakamāhina, ko e “vahe-teau” ʻe tatau ia ki he peseti ʻe 12 ʻi he taʻu. (Nehemaia 5:11) Naʻe taʻeʻofa ia ke hilifaki ʻeni ʻi he kakaí ʻa ia ne nau ʻosi kavengaʻia mamafa ʻi he tukuhaú pea mo ha nounou fakameʻatokoni. Naʻe talatalaakiʻi ʻe Nehemaia ʻa e kau tuʻumālié ʻi heʻene ngāueʻaki ko ia ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakatonutonu mo valokiʻi kinautolu pea fakaeʻa ai ʻa ʻenau faihalá.

6:5—Koeʻuhi ko e ngaahi tohi fakapulipulí naʻe anga-maheniʻaki hono faʻo ʻi ha kato tāpuni malu, ko e hā naʻe ʻave ai ʻe Sanipalate kia Nehemaia “ha tohi kuo fakaava”? Mahalo naʻe taumuʻa ʻa Sanipalaté ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tukuakiʻi hala naʻe fakahokó ʻaki hono ʻave ia ʻi ha tohi kuo fakaava. Mahalo naʻá ne ʻamanaki ʻe fakaʻitaʻi lahi ʻe he meʻá ni ʻa Nehemaia ʻo ne mavahe ai mei he ngāue langá pea haʻu ke taukapoʻi ia. Pe mahalo naʻe fakakaukau ʻa Sanipalate ia ko e ngaahi meʻa ʻi loto ʻi he tohí ʻe fakatupunga ai ha faʻahinga fakatokanga ki he kau Siú ʻo tuku fakaʻaufuli ai ʻa ʻenau ngāué. Naʻe fakafisi ʻa Nehemaia ia ke hoko ʻo ilifia pea hokohoko nonga atu pē ia ʻi heʻene ngāue naʻe vaheʻi ange ʻe he ʻOtuá.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

1:4; 2:4; 4:​4, 5. ʻI he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá pe ʻi hono fai ha ngaahi fili mahuʻingá, ʻoku totonu ke tau “kītaki ʻi he lotú” pea ngāue ʻo fehoanaki mo e tataki fakateokalatí.​—Loma 12:​12NW.

1:11–​2:8; 4:​4, 5, 15, 16; 6:​16. ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ʻa ʻene kau sevānití.​—Sāme 86:​6, 7.

1:4; 4:​19, 20; 6:​3, 15. Lolotonga ko Nehemaiá ko ha tangata ʻa ia naʻe manavaʻofá, naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he hoko ko ha tangata ʻo e ngāue ʻa ia naʻe tuʻumaʻu maʻá e māʻoniʻoní.

1:11–​2:3. Ko e tupuʻanga tefito ʻo e fiefia ʻa Nehemaiá naʻe ʻikai ko hono lakanga māʻolunga ko e tokotaha ngaohi inú. Ka ko e laka ki muʻa ko ia ʻo e lotu moʻoní. ʻIkai ʻoku totonu ke hoko ʻa e lotu moʻoni ʻa Sihová pea mo e meʻa kotoa ʻokú ne pouaki iá ko ʻetau meʻa mahuʻinga tahá ia mo e tupuʻanga tefito ʻo e fiefiá?

2:​4-8. Naʻe fakatupunga ʻe Sihova ʻa ʻAtasease ke ne foaki kia Nehemaia ʻa e ngofua ke ne ʻalu ai ʻo toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. “Ko e koto vaitaki ʻa e loto ʻo e tuʻi he ala ki ai ʻa Sihova,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 21:1. “ʻOku ne fakatafe ki he meʻa kotoa ʻoku ne finangalo ki ai.”

3:​5, 27. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ko e ngāue-nima ʻoku fai ʻi he ngaahi meʻa ʻo e lotu moʻoní ʻoku māʻulalo ai ʻa hotau tuʻungá, ʻo hangē ko ia ko e “houʻeiki” ʻo e kau Tekoá. ʻI hono kehé, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki he kau Tekoa lāuvalé ʻa ia naʻa nau loto-lelei ke ngāueʻaki kinautolú.

3:​10, 23, 28-​30. Lolotonga ʻoku malava ʻa e faʻahinga ke hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá, ko e tokolahi ʻo kitautolú ʻoku tau poupou ki he lotu moʻoní ʻo ofi ki hotau ʻapí. ʻE lava ke tau fai pehē ʻaki ʻa e kau atu ki he ngāue langa Fale Fakatahaʻangá pea mo e ngaahi feinga tokoni ʻi he fakatamakí ka ko e meʻa tefitó ʻaki ʻa e kau ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá.

4:​14. ʻI he fehangahangai mo e fakafepakí, te tau lava foki ai mo kitautolu ʻo ikunaʻi ʻa e manavaheé ʻaki hono tauhi maʻu ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e tokotaha “Lahi mo Manavaheʻia.”

5:​14-​19. Ki he kau ʻovasia Kalisitiané, ko Kōvana Nehemaia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e anga-fakatōkilaló, taʻesiokitá mo e fakapotopotó. Neongo ʻene faivelenga ʻi hono ʻai ke mālohi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai te ne pule anga-fefeka ki he niʻihi kehé ke maʻu ai haʻane lelei siokita. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahāhā ʻa e tokanga ki he faʻahinga ʻoku lōmekina mo masivá. ʻI hono fakahāhā ʻa e nima-homó, naʻe fokotuʻu ai ʻe Nehemaia ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa maʻá e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá.

“E HOKU OTUA, KE KE MANATUʻI AU, KEU LELEI AI”

(Nehemaia 7:1–​13:31)

ʻI he kakato pē ʻa e ʻā ʻo Selusalemá, ʻoku fokotuʻu ai ʻe Nehemaia ʻa e ngaahi matapaá pea fai mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ke maluʻi ʻa e koló. ʻOkú ne hoko atu ke faʻu ha lēkooti laine hohoko ʻo e kakaí. ʻI he fakatahataha kotoa ʻa e kakaí “ki he malaʻe ʻo e Matapa Vai,” ʻoku lau ai ʻe ʻĒsela ko e taulaʻeikí ʻa e tohi ʻo e Lao ʻa Mōsesé, pea ʻoku fakamatala ʻe Nehemaia mo e kau Līvaí ʻa e Laó ki he kakaí. (Nehemaia 8:1) ʻI he ʻilo fekauʻaki mo e Kātoanga Falelouʻakaú ʻoku taki atu ai ki heʻenau kātoangaʻi ia fakataha mo e fiefia.

ʻOku toe hoko mai ha fakatahataha ʻe taha, lolotonga ʻa e vete hia ʻa e “hako totonu ʻo ʻIsileli” fekauʻaki mo ha faiangahala ʻa e puleʻangá, ʻoku fakamanatu ai ʻe he kau Līvaí ʻa e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá pea mo ʻIsilelí, pea ʻoku fai ʻe he kakaí ha fuakava “ke fou ʻi he Lao” ʻa e ʻOtua moʻoní. (Nehemaia 9:​1, 2; 10:29) Koeʻuhi ko Selusalemá ʻoku kei tokosiʻi hono nofoʻí, ʻoku fai ai ʻa e talotalo ke hiki ki he loto koló ʻa e toko 1 ʻi he kau tangata ʻe toko 10 kotoa pē ʻoku nofo ʻi he tuʻa koló. Ko hono hokó, ʻoku kātoangaʻi fakatapui ai ʻa e ʻaá ʻaki ʻa e loto-māfana ʻo “ongo mamaʻo ʻa e fiefia ʻa Selusalema.” (Nehemaia 12:43) Hili ʻa e taʻu ʻe 12 mei heʻene aʻu ki aí, ʻoku mavahe ʻa Nehemaia mei Selusalema ke foki ki hono ngaahi fatongia kia ʻAtaseasé. ʻOku vave ʻa e hūhū mai ʻa e taʻemaʻá ki he lotolotonga ʻo e kau Siú. ʻI heʻene foki ki Selusalemá, ʻoku fai ai ʻe Nehemaia ʻa e ngāue papau ke fakatonutonu ʻa e meʻa ʻoku hokó. ʻI he fai maʻaná, ʻokú ne kole anga-fakatōkilalo ai: “E hoku Otua, ke ke manatuʻi au, keu lelei ai.”​—Nehemaia 13:​31PM.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

7:​6-​67—Ko e hā ʻoku kehe ai ʻa e lisi ʻa Nehemaia ʻo e toenga naʻe foki ki Selusalema fakataha mo Seluipēpelí mei he lisi ʻa ʻĒselá ʻi he ngaahi fika fakatāutaha ko ia ki he fāmili taki tahá? (Esela 2:​1-65) Mahalo ko e ʻuhinga ki he ngaahi faikehekehe ko ʻení ko hono ngāueʻaki ʻe ʻĒsela ia mo Nehemaia ha maʻuʻanga fakamatala kehekehe. Ko e fakatātaá, ko e fika ʻo e faʻahinga ʻa ia naʻe lēsisita ke fokí naʻe kehe mahalo ia mei he fika ʻo e faʻahinga naʻe foki moʻoní. Mahalo ko e toe ʻuhinga foki ʻo e faikehekehe ʻo e ongo lēkōtí koeʻuhi ko e niʻihi ʻo e kau Siu naʻe ʻikai malava ke nau fakapapauʻi honau laine hohokó ʻi he kamatá naʻa nau toki ʻiloʻi ia ki mui. Kae kehe, ko e ongo fakamatalá fakatouʻosi, ʻokú na felotoi ʻi he foʻi meʻa ʻe taha: Ko e fika ʻo e kau ʻuluaki fokí ko e 42,360, tuku kehe ʻa e kau sevānití mo e kau hivá.

10:34—Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻa e kakaí ke nau tokonaki ʻa e fefié? Ko e foaki fefié naʻe ʻikai tuʻutuʻuniʻi ia ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Naʻe kamata ʻa e fiemaʻu ko ʻení koeʻuhí pē ko hono fiemaʻú. Naʻe fiemaʻu lahi ʻa e fefié koeʻuhi ke tutuʻaki ʻa e feilaulau ʻi he ʻōlitá. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau Netinimi tokolahi feʻunga, ʻa ia naʻa nau ngāue ko e kau sevāniti ʻikai ko e ʻIsilelí. Ko ia ai, naʻe fai ʻa e talotalo ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha fefie lahi feʻunga ʻe tokonaki hokohoko mai.

13:6—Ko e hā ʻa e fuoloa ʻo e mavahe ʻa Nehemaia mei Selusalemá? ʻOku pehē pē ia ʻi he Tohi Tapú “kuo ʻosi ha taimi,” pe “hili ha ngaahi ʻaho,” naʻe kole ai ʻe Nehemaia ki he Tuʻí ke kiʻi mālōlō mei he ngāué ke foki ki Selusalema. Ko ia ai, ʻoku taʻemalava ke fakapapauʻi ʻa e lōloa ʻo ʻene mavahé. Neongo ia, ʻi heʻene foki ki Selusalemá, naʻe ʻilo ai ʻe Nehemaia naʻe ʻikai ke poupouʻi ʻa e tuʻunga-taulaʻeikí, pea pehē ki he lao ʻo e Sāpaté naʻe ʻikai tauhi ia. Naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi uaifi muli, pea ko ʻenau fānaú naʻe ʻikai foki ke nau lea kinautolu ʻi he lea ʻa e kau Siú. Ke hōloa kovi lahi fau ʻa e ngaahi tuʻungá, ʻoku pau pē naʻe fuʻu fuoloa ʻa e mavahe ʻa Nehemaiá.

13:​25, 28—Tānaki atu ki hono “fakahopo” pe talatalaakiʻi ʻa e kau Siu ʻulungāanga koví, ko e hā ʻa e ngaahi founga fakatonutonu kehe naʻe ngāueʻaki ʻe Nehemaiá? Naʻe “tuvangia kinautolu” ʻe Nehemaia ʻo ne talaki ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tautea naʻe maʻu ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne “tāʻi honau kau tangata niʻihi,” mahalo ʻaki hano fekauʻi ʻo ha ngāue fakaefakamaau kiate kinautolu. ʻI he hoko ko ha fakaʻilonga ʻo ʻene ʻita totonú, naʻá ne ‘fusi ʻa e niʻihi honau ʻulú.’ Naʻá ne toe tuli foki ʻa e mokopuna tangata ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí, ʻa ia naʻe mali mo ha ʻofefine ʻo Sanipalate ko e Holonaimí.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

8:​8 (PM). ʻI he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau “fakamatala hono uhiga” ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e puʻaki leleí mo e fakamamafaʻi ʻi he leá pea mo hono fakamatalaʻi totonu ʻo e Tohi Tapú ʻo ʻai ke mahino ʻa hono ngāueʻakí.

8:​10 (PM). “Koe fiefia a Jihova” ʻoku haʻu ia mei he hoko ʻo ʻiloʻi pea mo hono fakalato ʻa e fiemaʻu fakalaumālie ʻa ha taha pea mei he muimui ki he tataki fakateokalatí. He mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau ako tōtōivi ʻa e Tohi Tapú, maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau faivelenga ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá!

11:2. Ko hono liʻaki ʻo ha koloa tukufakaholo ʻa ha taha pea hiki ki Selusalemá naʻe kau ki ai ʻa e fakamole mo e ngaahi tuʻunga ʻikai lelei. Ko e faʻahinga naʻa nau pole ke fai ʻení naʻa nau fakahāhā ha laumālie feilaulauʻi-kita. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo fakahāhā ha laumālie pehē ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi faingamālie ke pole ai ke tau fai ʻa e ngaahi ngāue maʻá e niʻihi kehé ʻi he ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi taimi kehé.

12:​31, 38, 40-​42. Ko e hivá ko ha founga lelei ia ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova mo fakahāhā ʻa ʻetau houngaʻia ʻiate iá. ʻOku totonu ke tau hiva loto-kakato ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.

13:​4-​31. Kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mei hono fakaʻatā ʻa e tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié, taʻefaitotonú pea mo e tafoki mei he moʻoní ke ne uesia kovi ʻetau moʻuí.

13:22. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Nehemaia naʻá ne tali-ui ki he ʻOtuá. ʻOku totonu mo kitautolu foki ke tau ʻiloʻi ʻoku tau tali-ui kia Sihova.

Tāpuaki ʻa Sihová ʻOku Mātuʻaki Fiemaʻu!

“Ka ʻikai langa ʻe Sihova ʻa e fale,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “ko e ongosia ʻa e kau langa ko e kulanoa pe.” (Sāme 127:1) He fakaʻofoʻofa moʻoni ko hono hanga ʻe he tohi Nehemaiá ʻo fakatātaaʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá!

Ko e lēsoni kia kitautolú ʻoku māʻalaʻala. Kapau ʻoku tau loto ke lavameʻa ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau feinga ke fai, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. ʻE lava ke tau ʻamanekina moʻoni ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova kapau ʻe ʻikai ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu moʻoní ʻi heʻetau moʻuí? ʻI he hangē leva ko Nehemaiá, tau ʻai ʻa e lotu ʻa Sihová pea mo ʻene laka ki muʻá ko ʻetau tokanga tefitó ia.

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

“Ko e koto vaitaki ʻa e loto ʻo e tuʻi he ala ki ai ʻa Sihova”

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Nehemaiá​—ko ha tangata ʻo e ngāue mo e ngaahi ongo manavaʻofa—ʻokú ne ʻalu ki Selusalema

[Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e founga ki hono “fakamatala hono uhiga” ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?