Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

ESKÊ SESE AYEKE NGBÂ ANDE NZONI?

Agbako

Agbako

AMBENI scientifique ahaka agbako na “fufu so asara si mbeni zo angbâ na fini.” Na lege wa? Tongana ti fufu, akeke ayeke filtré pupu. Ala yeke gboto gaz carbonique so apeut ti sara sioni na e. Ala yeke tokua oxygène, pupu so e yeke wu si e ngbâ na fini. Mingi ti akeke nga na anyama ayeke vivre na yâ ti agbako. Sân agbako, e peut ti ngbâ na fini ape.

Aye so apeut ti buba agbako

Ngu oko oko, azo ayeke dë akeke milliard mingi, na mingi ti ando ni so la a yeke fâ yaka dä. Na yâ ti angu 75 tongaso, moitié ti agbako so ayeke na yâ ti dunia ayeke girisa.

Tongana a yeke détruire agbako, akeke nga na anyama kue so ayeke na yâ ni ayeke duti nga dä ape.

A leke sese ti tene angbâ lakue

Même na ando so a dë mingi ti akeke dä, akeke ni apeut ti kiri ti sigi. Ade ti ninga ape, azo so ayeke bâ tënë ti aye so angoro e abâ mbeni ye so ahon gbungo li ti ala. Ala bâ tongana nyen la akeke so a dë ni na yâ ti agbako akiri asigi hio, na ndo ni akiri aga kota gbako. Bâ ambeni tapande ni:

  • Azo ti gingo nda ye ayeke gi ti bâ ye so ayeke si na agbako so a dë akeke ni ti lu ye dä, me na pekoni azo ni alu ye na ando ni so ape. Gingo nda ti ye so ala sara na yâ ti ando 2200 na Amérique nga na Afrique de l’Ouest, a fa so agbako so a dë akeke ni si a sara yaka dä, agbako ni apeut ti kiri na place ni na yâ ti angu bale-oko.

  • Na lege ti gingo nda ti ye so mbeni mbeti-sango (Science) asigi na ni afa so na yâ ti angu 100 tongaso, ando so ayeke lani gbako so azo adë akeke ni si ala lu ye dä apeut ti kiri ti ga akota gbako nga apeut ti wara anyama dä.

  • Ade ti ninga ape, ascientifique na Brésil abâ so tongana a sara a-effort ti lu afini keke, ndo ni ayeke kiri ti ga kota gbako.

  • Ti gue oko na arecherche so a sara na ndö ti gingo nda ti ye ni so, mbeni mbeti (National Geographic) afa so “anzere na azo ti gingo nda ti ye ni ti bâ so ti lu akeke ayeke kota ye ape.” Ala bâ so gï na yâ ti ngu oku, ando so ala testé ni so a lu akeke dä ape, “akeke asigi dä gbani.”

Nyen la azo ayeke sara ti leke kpale ni?

Na yâ ti dunia kue, azo ayeke sara a-effort ti bata agbako so ayeke dä awe nga ti bâ lege ti ambeni so abuba. Ti gue oko na tënë ti Bendo ti gigi, a fa so na yâ ti dunia kue wungo ti akeke so a dë ni na yâ ti agbako na yâ ti angu 25 so ahon ayeke 50 pourcent.

Me a-effort kue so a sara apeut ape ti sara si agbako ti e angbâ nzoni. Mbeni ndokua (Global Forest Watch) asigi na mbeni mbeti atene: “Wungo ti agbako so a détruire ni achangé mingi ape na yâ ti angu so ahon.”

A-entreprise so ayeke dë akeke ndali ti commerce sân autorisation ti gouvernement ayeke wara amilliard mingi, nga a yeke kota raison so la a yeke buba agbako.

A-équipe so ayeke bâ lege ti agbako ayeke gi ti bâ akeke ti agbako so akono awe nga na ati so angbâ ti kono

Beku wa la Bible amû na e?

“Jéhovah a Nzapa asara si keke kue so ayeke pendere ti tene zo abâ ni nga so ayeke nzoni ti tene zo ate lê ni.” —Genèse 2:9.

Wasarango e acréé agbako ti tene azo abâ nzoni dä. Lo ye ti bata agbako nga na apendere ye so ayeke na yâ ni.

Bible afa so Nzapa ayeke zia ande lege pëpe na azo ti buba sese nga na aye kue so ayeke na fini na ndö ni. Bâ article “Nzapa amû zendo so sese ayeke kiri ti ga ande nzoni,” na lembeti 15.

a Jéhovah ayeke iri ti Nzapa.—Psaume 83:18.