Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo hinga?

Mo hinga?

Nyen la asara si kua ti lekengo peko ti temple ti Jérusalem so Hérode asara lani aninga ngu mingi tongaso?

Ândö, Salomon aleke lani temple ti Jérusalem na ndo ti mbeni hoto. Lo monté amur na tere ti hoto ni na forme ti escalier na mbage ti Est nga na Ouest, tongaso si lo sara mbeni ndo so ayeke plat plat na tere ti temple ni na li ni kâ. Me, Hérode aye lani mbeni temple so akono nga ayeke pendere mingi ahon ti Salomon so. Tongaso, lo komanse ti leke peko ti temple ni nga lo kono yâ ni.

Azo ti lekengo ada so Hérode amû ala akono lê ti ndo ni so ayeke plat plat so, ti tene a gue juska na mbage ti nord ti temple ni. Tongaso si ala sara mara ti amur so Salomon aleke so na mbage ti Nord ni. Na mbage ti sud ti temple ni, ala kono yâ ti ndo so ayeke plat plat so asi mètre 32. Ti tene ndo ni so aga plat plat, a monté atênë na ndo ti tere, a damé ndo ni nzoni nga a sara mbeni gbagba na tere ni, tongaso si atênë ni atuku na sese ape. Na ambeni place ni, mur ni ayo mètre 50 tongaso na nduzu.

Hérode asara kue ti son bê ti aJuif pëpe wala ti buba yâ ti kua so a yeke sara na yâ ti temple ni. Josèphe, so ayeke mbeni zo ti sungo ambaï, atene so Hérode aformé même aprêtre so ayeke aJuif ti sara kua ti dengo tênë ni nga tongana acharpentier, tongaso si mbeni zo ti kua nde alï pëpe na yâ ti ando so ayeke nzoni-kue.

Hérode akui kozo ti tene kua ni kue ahunzi. Ti si na ngu 30, kua ni asara ngu 46 tongaso awe (Jean 2:20). Âta ti Hérode ni, so ayeke Agrippa II, la ahunzi kua ti lekengo temple ni so na ngu 50 tongaso.

Nyen la asara si azo ti Malte apensé ti ala lani atene bazengele Paul ayeke zo ti fango zo?

Nzapa-wali ti mbilimbili (na mbage ti wali) ayeke pika nzapa-wali so asara ye na lege ni ape

Peut-être aye so aGrec amä na bê na ni la asara ngangu na ndo ti ambeni zo ti Malte. Bâ ye so asi na peko ti so bateau atuku na Paul na lê ti ngu na kodoro ti Malte. E yeke wara tënë ni so na yâ ti Bible na mbeti ti Kusala ti Abazengele. Na ngoi so bazengele Paul ayeke ro ahulengo keke na lo yeke zia ni na lê ti wâ so a tingo ni ti sara si tere ti amba ti lo so lo na ala kue ayeke voyagé legeoko achauffé, mbeni sioni ngbo asigigi, na lo dë maboko ti Paul ni na lo hule na tere ni. Ni la, azo ti zoa ti Malte ni atene: “Biani koli so ayeke mbeni zo ti fango zo, na atâa so lo sigigi na yâ ti kpale ti lê ti ngu-ingo, ngbanga so mbilimbili afâ azia lege na lo pëpe ti ngbâ na fini.”Kusala 28:4.

Tënë ti Grec so a kiri pekoni na tënë “mbilimbili” ge so ayeke “di’ke.” Tënë ni so aye nga ti sara tënë ti mbilimbili na mbeni lege nde. Me, na yâ ti apande ti azo ti Grèce, Dike ayeke iri ti nzapa-wali ti mbilimbili. A yeke tene lani so nzapa-wali ni so ayeke bâ ndo na ndo ti aye so azo ayeke sara nga lo yeke fa asioni sarango ye ti mbeni zo na Zeus, ti tene Zeus ni apunir zo ni so. Ni la, mbeni mbeti atene so, peut-être azo ti Malte ni ayeke pensé atene: “Atâa so Paul asigigi na yâ ti kpale ti lê ti ngu-ingo, nzapa-wali Dike la apunir lo . . . na lege ti sioni ngbo ni so.” Bango ndo ti azo ni achangé, na ngoi so ala ga ti bâ polele so ye ti sioni asi na Paul ape.