Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 49

Toreisi Lou​—Helaro Korikorina!

Toreisi Lou​—Helaro Korikorina!

“Mai egu helaro danu Dirava enai, . . . mase taudia do bae tore isi lou.”​—APOS. 24:15.

ANE 12 Mauri Hanaihanai Gwauhamatana

INA STADI ANINA *

1-2. Iehova ena hesiai taudia be dahaka helaro namona bae moalelaia?

VAIRA negai bae vara ḡau namodia baita lalodia na mai anina bada. Heḡereḡere, haida na e uramu edia headava bae moalelaia, natudia bae naridia namonamo, eiava gorere badana ta amo bae namo. Ita Kristen tauda danu unu ḡau ta ura henimu. To vaira negai baita moalelaia helaro namona binai: Baita mauri hanaihanai bona eda lalokau mase taudia baita itadia lou.

2 Aposetolo Paulo na eto: “Mai egu helaro danu Dirava enai, . . . mase taudia do bae tore isi lou, kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia danu.” (Apos. 24:15) Dia Paulo mo, to idaunegai e nohova abidadama tauna Iobu danu toreisi lou helarona e herevalaia. Iobu na e abia dae vaitani Dirava ese ia na be laloataomu bona mase amo be hatorea isi loumu.​—Iobu 14:7-10, 12-15.

3. Edena dala ai 1 Korinto karoa  15 ese ita be hagoadadamu?

3 Kristen taudia ese e abi daemu hahediba herevadia amo “mase ihatore-isidia” herevana na hahediba hereva badana ta. (Heb. 6:1, 2) Paulo ese toreisi lou helarona na 1 Korinto karoa 15 ai e herevalaia. Ia e tore herevadia ese Kristen ginigunadia na e hagoadadia. Ena be laḡani momo toreisi lou helarona o abia dae, to una karoa ese be hagoadamumu bona bo abia daemu una helaro na be vara momokanimu.

4. Dahaka dainai ta abia daemu eda lalokau mase taudia na be toreisi loumu?

4 Iesu Keriso e toreisi lou dainai ta abia daemu, eda lalokau mase taudia na bae toreisi lou. Una na Paulo ese Korinto taudia ediai e gwauraia ‘sivarai namona’ ta. (1 Kor. 15:1, 2) E hamaorodia, bema Kristen tauna ta na toreisi lou helarona basine abia dae, ena abidadama na asi anina. (1 Kor. 15:17) Iesu e toreisi lou dainai ta abia daemu haida danu do bae toreisi lou.

5-6. Ita edai 1 Korinto 15:3, 4 anina be dahaka?

5 Paulo ese toreisi lou e herevalaia matama neganai, ini hahemomokani ḡaudia toi e gwaurai. (1) “Keriso na eda kara dika daidiai e mase.” (2) Ia na “e guria.” (3) “Dina ihatoina ai e hatorea isi, Buka Helaḡa ai e torea heḡereḡerena.”​—1 Korinto 15:3, 4 ba duahi.

6 Ita edai Iesu ena mase, e guria, bona e toreisi lou anina be dahaka? Peroveta tauna Isaia na e peroveta Mesia na ‘mauri taudia edia tano amo bae negea daure’ bona ‘kara dika taudia ida bae guria.’ To dia una mo, Isaia na ma e gwa Mesia ese ‘hutuma edia kara dika baine huahaidia.’ Iesu ese mauri idavalaina boubouna e heni neganai, una peroveta herevana e haḡuḡurua. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Roma 5:8) Iesu ena mase, e guria, bona e toreisi lou karana amo ta dibamu ia ese kara dika bona mase amo e ruhada bona dala e kehoa vaira negai eda lalokau mase taudia ida baita hedavari lou.

IESU E ITAIA TAUDIA EDIA SIVARAI

7-8. Dahaka ese Kristen taudia e durudiamu bae hamomokania Iesu na e toreisi lou?

7 Toreisi lou helarona baita abia dae totona, namona na baita abia dae Iesu na e toreisi lou. Dahaka dainai baita gwa diba Iehova ese Iesu na mase amo e hatorea isi lou?

8 Iesu e toreisi lou murinai momo ese e itaia, bona ia e toreisi lou sivaraina na ma haida e hamaorolaidia. (1 Kor. 15:5-7) Paulo na e gwa Iesu e itaia tauna ginigunana na aposetolo Petro (Kefa). Hahediba taudia ma haida danu e gwa Iesu e toreisi lou murinai Petro ese e itaia. (Luka 24:33, 34) Bena gabeai, Iesu na aposetolo taudia 12 ese e itaia. Una murinai Keriso na taunimanima “sinahu-ima mai dikoana” eiava 500 ediai e hedinarai, bona Mataio 28:16-20 ena hereva heḡereḡerena Galilea ai momo ese una hebou na e moalelaia. Danu, Iesu na tadina “Iakobo enai e hedinarai,” ia na guna se abia daeva Iesu na Mesia. (Ioa. 7:5) To Iesu e toreisi lou murinai, Iakobo ese e hamomokania Iesu na Mesia. Una dainai laḡani 55 C.E. lalonai, Paulo ese ina revareva e torea neganai, Iesu e itaia taudia momo na dounu mamauri, bona Iesu ena toreisi lou herevana asie abia daeva taudia na idia amo sivarai momokanina bae dibaia.

9. Aposetolo Edia Kara 9:3-5 heḡereḡerena, Paulo ese Iesu ena toreisi lou be ede e hamomokania toma?

9 Gabeai Iesu na Paulo enai e hedinarai danu. (1 Kor. 15:8) Paulo (Saulo) na Damaseka e laova lalonai, Iesu gadona e kamonai bona matahanai ta amo guba ai Iesu hairaina e itaia. (Aposetolo Edia Kara 9:3-5 ba duahia.) Paulo enai e vara ḡauna ese e hamomokania Iesu ena toreisi lou na sivarai momokanina.​—Apos. 26:12-15.

10. Paulo na e abia dae vaitani Iesu na mase amo e toreisi lou dainai, mai ena ura ida dahaka e kara?

10 Taunimanima haida na Paulo ena hereva e urava bae kamonai badina guna ia danu Kristen taudia e daḡedaḡe henidiava tauna ta. To Paulo na gabeai e abia dae Iesu na mase amo e toreisi lou neganai, e ḡaukara goada ma haida ediai ina hereva momokani e gwauraia. Ena be e dadabaia, dibura rumadia ai e atoa, bona e gui kadadia haida na e dika, to Iesu e mase bena e toreisi lou sivaraina na e harorolaia goadagoada. (1 Kor. 15:9-11; 2 Kor. 11:23-27) Paulo na e abia dae vaitani Iesu na mase amo e toreisi lou dainai ena mauri na se laloa, to mai ena ura ida ena abidadama e gwauraia hedinarai. Kristen ginigunadia ese e gwaurai hahemomokani sivaraidia dainai, oi o abia daemu Iesu na mase amo e toreisi lou, a? Bona una ese emu abidadama toreisi lou helarona ai e hagoadaiamu, a?

PAULO ESE HAHEDIBA KOIKOIDIA E HAMAOROMAORO

11. Dahaka dainai Korinto ai e nohova taudia haida ese toreisi lou herevana na asie abia daeva?

11 Greek ena siti ta Korinto ai e nohova taudia haida ese toreisi lou herevana na asie abia daeva. Idia na e gwauva, “mase taudia na basie tore isi lou.” Dahaka dainai? (1 Kor. 15:12) Greek ena siti ma ta Athens ai, aonega taudia ese Iesu e toreisi lou herevana na e hevasehalaiava. Una dainai Korinto taudia haida danu unu e lalo tomava. (Apos. 17:18, 31, 32) Haida na e laloava toreisi lou na dia ḡau korikorina. Kara dika taudia be e gwauraidiava “mase” taudia, bona Kristen ai ela taudia be e gwauraidiava “mauri” taudia. Toreisi lou herevana na asie abia daeva dainai, edia abidadama na asi anina. Bema Dirava ese Iesu basinema hatorea isi lou, mauri davana na basinema heni bona taunimanima iboudiai edia kara dika na basinema gwautao. Una dainai bema ta na toreisi lou herevana se abia daemu, ia na asi ena helaro.​—1 Kor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14.

12. Petro ginigunana 3:18, 22 heḡereḡerena, edena dala ai Iesu ena toreisi lou ese guna e toreisi lou taudia edia toreisi lou e hereaia?

12 Paulo na mai dibana “Keriso na mase amo vada e tore isi.” Una ese guna tanobada ai mase amo e toreisi lou taudia edia toreisi lou e hereaia, badina unu taunimanima na gabeai e mase. Paulo na eto Iesu na “mahuta taudia edia tore isi lou roboana.” Edena dala ai? Ia na tau ginigunana lauma ai e toreisi lou bona guba ela.​—1 Kor. 15:20; Apos. 26:23; 1 Petro 3:18, 22 ba duahi.

“BAE MAURI” TAUDIA

13. Paulo ese Adam bona Iesu edia idau be ede e herevalaia toma?

13 Edena dala ai tau tamona ena mase ese taunimanima milion baine hamauridia diba? Paulo ese una henanadai na e haerelaia ḡoevaḡoeva. Adam dainai taunimanima ediai e varamu ḡauna, bona Keriso ena boubou dainai ita edai baine vara ḡauna ena idau e hahedinaraia. Paulo ese Adam na ini e herevalaia toma, eto: “Tau tamona amo mase e vara.” Adam e kara dika neganai, ia bona ena bese ediai mase e mailaia. Dirava se kamonai henia dainai, ita iboudai ta hisihisimu. To Dirava ese ia Natuna e hatorea isi lou dainai, nega vairai ita ese mauri namona baita abia diba. “Tau tamona [Iesu] amo mase taudia do bae tore isi lou.” Paulo na e gwa: “Adam amo taunimanima iboudiai e masemu, una heḡereḡerena Keriso amo taunimanima iboudiai do bae mauri.”​—1 Kor. 15:21, 22, NWT.

14. Adam be toreisi loumu, a? Ba herevalaia.

14 Paulo na e gwa, “Adam amo taunimanima iboudiai e masemu,” una hereva anina be dahaka? Paulo na Adam besena iboudiai e herevalaidiava, idia na Adam amo kara dika e abi bona dia ḡoḡoevadadae dainai e masemu. (Roma 5:12) Adam na basine toreisi loumu, bona Keriso ena mauri idavalaina boubouna ese baine havara hahenamodia na basine abimu. Badina ia na ḡoevadae tauna, to mai ena ura ida Dirava na se kamonai henia. Adam heḡereḡerena “Taunimanima Natuna” ese “nani” baine hahemaoro henidia neganai, idia davadia na mase hanaihanai.​—Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9.

Iesu na tau ginigunana mase amo e toreisi lou bena guba maurina e abia (Paragraf 15-16 ba ita) *

15. Korinto Ginigunana 15:22 ai “iboudiai do bae mauri” taudia be daidia e herevalaidiamu?

15 Paulo na e gwa, “Keriso bagunai iboudiai do bae mauri.” (1 Kor. 15:22) Paulo ese Korinto ai e nohova horoa Kristen taudia e tore henidia, idia na guba toreisi louna bae abia taudia. Unu Kristen taudia na ‘Keriso Iesu lalonai vada e hahelaḡadia, helaḡa taudia vada e gwauraidia.’ Bona Paulo ese ‘Keriso lalonai vada e mahuta’ horoa Kristen taudia danu e herevalaidia. (1 Kor. 1:2; 15:18; 2 Kor. 5:17) Paulo ena revareva ma ta ai, ia na e gwa Iesu ida bae tamona taudia na ia e ‘mase heḡereḡerena bae mase,’ bona ‘ia e tore isi lou heḡereḡerena do bae toreisi lou.’ (Roma 6:3-5, NWT) Iesu na lauma ai e toreisi lou bena e dae guba. Una heḡereḡerena, Keriso ida bae tamona taudia, eiava horoa Kristen taudia ediai danu unu be vara tomamu.

16. Dahaka dainai Paulo na e gwa Iesu na “tore isi lou roboana”?

16 Paulo na e gwa Keriso na mase ai vada e “mahuta taudia edia tore isi lou roboana.” Ba helalotao, vaia haida na tanobada ai e hatoredia isi lou heḡereḡere Lasaro, to Iesu sibona mo tau ginigunana lauma ai e toreisi lou bona mauri hanaihanai e abia. Una dainai Paulo ese Iesu na e gwauraia “tore isi lou roboana,” anina na ia murinai bae mase taudia haida danu guba toreisi louna bae abia. Aposetolo taudia bona ‘Keriso lalonai vada e mahuta’ horoa taudia na Iesu heḡereḡerena do bae toreisi lou bena guba ai bae mauri hanaihanai.

17. ‘Keriso lalonai vada e mahuta’ horoa taudia be edena nega ai guba ai ahudia bae abi?

17 Paulo ese Korinto taudia e tore henidia neganai, ‘Keriso lalonai vada e mahuta’ horoa taudia na guba ai do asie toreisi lou. Paulo na vaira negana e herevalaia, eto: “Ta ta ena nega ena nega ai mauri bae abia; guna Keriso, tore-isi-lou roboana; murinai, [iena noho negana lalonai, NWT] Keriso ibadinana taudia.” (1 Kor. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16) Hari ita na Keriso ena “noho negana lalonai” ta nohomu. Oibe, una ese e hahedinaraiamu e mase aposetolo taudia bona horoa Kristen taudia haida na e nari ela bona Keriso ena noho negana lalonai guba ai ahudia e abi, bona ‘[Iesu] e tore isi lou heḡereḡerena e toreisi lou.’

HELARO KORIKORINA!

18. (a) Dahaka dainai baita gwa diba guba toreisi louna murinai toreisi lou ma ta danu be varamu? (b) Korinto Ginigunana 15:24-26 ese guba ai be varamu ḡaudia be ede e herevalaia toma?

18 Guba ai basie nohomu Kristen taudia ediai be dahaka be varamu? Idia danu mai edia helaro. Baibul na e gwa, guba helaorona bae abia taudia ese “tore-isi-lou gini gunana” bae abia. (Apok. 20:6) Una anina be toreisi lou ma ta danu be varamu, a? Oibe, Iobu na vaira negai ia enai baine vara ḡauna e gwauraia herevana ese una e hamomokania. (Iob. 14:15) Iesu ese lohia iboudiai bona siahu taudia iboudiai baine haoredia neganai, “Keriso ibadinana taudia” na ia ida guba ai bae lohia. Bona ‘inai gini-gabena mase’ danu do baine haorea. Momokani, guba toreisi louna bae abia taudia na basie mase loumu. To ma haida ediai be dahaka be varamu?​—1 Korinto 15:24-26 ba duahi.

19. Guba basie laomu taudia ediai be dahaka be varamu?

19 Guba basie laomu taudia ediai be dahaka be varamu? Paulo ese edia helaro na ini e herevalaia toma: “Mai egu helaro danu . . . mase taudia do bae tore isi lou, kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia danu.” (Apos. 24:15) E hahedinaraia ḡoevaḡoeva, asi ena kara maoromaoro tauna na guba basinela diba, anina na vaira negai tanobada ai toreisi lou be varamu.

Bema toreisi lou helarona ta abia daemu, mai moaleda ida nega vaira baita nariamu (Paragraf 20 ba itaia) *

20. Toreisi lou helarona ese oi be ede eme hagoadamu toma?

20 Ta diba momokanimu, “tore isi lou” na be varamu! Tanobada ai be toreisi loumu taudia na tanobada ai be mauri hanaihanaimu. Namona na bavabia dae una gwauhamata na be ḡuḡurumu. Emu lalokau mase taudia o lalodiamu neganai, una helaro ese tauhalo baine henimu. Keriso bona ma haida na “laḡani daha ta” be lohiamu negana lalonai, unu mase taudia na be toreisi loumu. (Apok. 20:6) Bema Keriso ena lohia laḡanina 1000 do se hematama lalonai bo masemu, bavabia dae oi na bo toreisi loumu. Una “helaro ese lalohisihisi na basine havaraiamu.” (Roma 5:5, NWT) Danu, be hagoadamumu bona mai moalemu ida Dirava bo hesiai heniamu. To, 1 Korinto karoa 15 amo ḡau momo baita dibamu, stadi gabena ese una be herevalaiamu.

ANE 12 Mauri Hanaihanai Gwauhamatana

^ par. 5 Korinto Ginigunana karoa 15 na toreisi lou e herevalaia. Dahaka dainai ita edai una hahediba herevana na mai anina bada? Bona dahaka dainai baita abia dae Iesu na e toreisi lou? Ina atikol ese unu henanadai bona toreisi lou karana dainai e varamu henanadai ma haida be haerelaimu.

^ par. 56 LAULAU: Iesu na tau ginigunana e dae guba. (Apos. 1:9) Iena hahediba taudia haida danu guba ela, idia na Toma, Iakobo, Ludia, Ioane, Maria, bona Paulo.

^ par. 58 LAULAU: Tadikaka ta na adavana e mase, ia ida laḡani momo lalodiai Dirava e hesiai henia. Tadikaka na e abia dae momokanimu ia adavana na be toreisi loumu, una dainai tadikaka na mai moalena ida Iehova e hesiai heniamu.