Pho kpẹ obo revun rọyen

Ọmọtobẹ re se Meri—Die Yen Baibol na ta Kpahọn?

Ọmọtobẹ re se Meri—Die Yen Baibol na ta Kpahọn?

 Ẹkpahọnphiyọ rẹ Baibol na

Baibol na tare nẹ ọke rẹ Meri rọ dia oni rẹ Jesu vwọ hẹ ọmọtobẹ, yen o vwo vwo uphẹn oghẹresan ro vwo vwiẹ Jesu. Baibol na mraro kpahen igbevwunu nana vwẹ ọbe rẹ Aizaya, ọ da rha niyẹnrẹn rẹ orugba rọyen vwẹ Matiu kugbe Luk.

Vwẹ aroẹmrẹ ro shekpahen evwiẹ rẹ Mezaya na, Aizaya da ta: “Nighe, eghene aye cha mrevun. Ko che vwiẹ ọmọ.” (Aizaya 7:14) Ẹwẹn ọfuanfon mu Matiu rọ dia ọvo usun rẹ ihwo ri gbikun rẹ akpeyeren rẹ Jesu, vwo churu aroẹmrẹ rẹ Aizaya na si ọke rẹ Meri vwọ mrevun rẹ Jesu. Rọ vwọ niyẹnrẹn rẹ oborẹ Meri wan mrevun vwẹ idjerhe igbevwunu nu, Matiu da ta: “Enana ejobi rhe phia, rere emu na ejobi vwọ gba, rẹ Ọrovwohwo wan unu rẹ emraro rọye ta: Nighe, ọmọtobẹ * cha mrevun, ko vwiẹ ọmọshare, ke se odẹ rọye Immanuẹl, otọ rọye Ọghẹnẹ vẹ avwanre herọ.”—Matiu 1:22, 23.

Luk rọ je dia ọvo usun rẹ ihwo ri si ikuegbe rẹ Jesu ji niyẹnrẹn rẹ oborẹ Meri wan mrevun vwẹ idjerhe igbevwunu. Ọ tare nẹ Ọghẹnẹ ji amakashe rọyen Gabrẹl “bru ọmọtobẹ ri Josẹf saotọ, ohwo rẹ uwevwi ri Devid; odẹ rẹ ọmọtobẹ na ki Meri.” (Luk 1:26, 27) Meri komobọ da tanẹ ọyen ọmọtobẹ. O ghwe vwo nyo nẹ ọyen cha dia oni rẹ Jesu rọ dia Mezaya na, Meri da nọ: “Komavọ onana sa vwọ dia ọtiọye, ye me vẹ oshare je mroma-a?”—Luk 1:34.

 Mavọ yen ọmọtobẹ se vwo vwiẹ ọmọ?

Womarẹ ẹwẹn ọfuanfon na rọ dia ẹgba rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo yen Meri wan mrevun. (Matiu 1:18) Gabrẹl da ta kẹ Meri: [“Ẹwẹn ọfuanfon,” NW] na che bru we rhe, ogangan rẹ Ọro Mekpenu na ko che rhurhu uwe; ọtiọye ọmọ ru [wo] che vwiẹ na ke se ọfuanfon, ọmọ rẹ Ọghẹnẹ.” * (Luk 1:35) Vwẹ idjerhe igbevwunu, Ọghẹnẹ de phi arhọ rẹ Ọmọ rọyen phiyọ uwevwiẹ rẹ Meri. Ọtiọyena, ọ da rhe mrẹvun.

 Diesorọ ọmọtobẹ vwo vwiẹ Jesu?

Ọghẹnẹ reyọ ọmọtobẹ vwo vwiẹ Jesu rere o se vwo vwo ugboma ọgbagba ji sivwin ihworakpọ nẹ otọ rẹ uwmemwu kugbe ughwu. (Jọn 3:16; Hibru 10:5) Jihova phi arhọ rẹ Jesu phiyọ evun rẹ Meri. Ọtiọyena, ẹwẹn ọfuanfon rọyen da sẹro rẹ ukẹn rẹ ọmọ na rere o vwo jẹ upe rẹ umwemwu evwo.—Luk 1:35.

Ọyena da nẹrhẹ e vwiẹ Jesu gbagba kirobo rẹ Adam hepha tavwen o ki ru umwemwu. Vwọ kpahen Jesu, Baibol na da ta: “Ọ ru umwemwu ọvuọvo-o.” (1 Pita 2:22) Kerẹ ohwo ọgbagba, Jesu kọ sa tan ihworakpọ nẹ otọ rẹ umwemwu kugbe ughwu.—1 Kọrẹnt 15:21, 22; 1 Timoti 2:5, 6.

 Ọmọtobẹ yen Meri diare vwẹ akpeyeren rọyen eje?

O vwo asan vuọvo rẹ Baibol na da tanẹ Meri ọmọtobẹ vwẹ akpeyeren rọyen eje-e. Ukperẹ ọtiọyen, Baibol na tare nẹ Meri vwiẹ emọ efa.—Matiu 12:46; Mak 6:3; Luk 2:7; Jọn 7:5.

Baibol na tare nẹ Jesu vwo iniọvo evun

 “Evun-ẹmrẹ Ọfuanfon” yen a wan vwiẹ Meri?

Ẹjo. Kirobo rẹ ọbe re se New Catholic Encyclopedia djere, uyono rẹ Evun-ẹmrẹ Ọfuanfon na (Immaculate Conception) “ọyen esegbuyota re vwori nẹ Meri rọ dia Ọmọtobẹ vrabọ rẹ UMWEMWU RẸSOSUỌ NA ghwe vwo nẹ ọke rọ vwọ hẹ evun rẹ oni rọyen, dede nẹ ihworakpọ ichekọ riuku rẹ umwemwu . . . Ọtiọyena, a womarẹ ẸSERỌPHẸ oghẹresan vwọ sẹro rẹ Meri nẹ abọ rẹ umwemwu rẹsosuọ na kakare.” *

Vwọ fẹnẹ ọyena, o vwo asan vuọvo rẹ Baibol na da tanẹ Meri vrabọ rẹ umwemwu rẹ Adam na-a. (Une Rẹ Ejiro 51:5; Rom 5:12) Vwọrẹ uyota, Meri tobọ djephia nẹ ọyen ohwo umwemwu, ro vwo ze izobo rẹ evwoghovwo rẹ imwemwu rẹ Urhi rẹ Mosis tare nẹ ini ze. (Livitikọs 12:2-8; Luk 2:21-24) Ọbe re se New Catholic Encyclopedia da ta: “Evun-ẹmrẹ Ọfuanfon na dia uyono ro nẹ Baibol rhe-e . . . Ghwa uyono rẹ Ishọshi na.”

 Ẹro vọ yen ofori nẹ e vwo ni Meri?

Meri ọyen omamọ rẹ udje rẹ esegbuyota, ẹmienyo, omaevwokpotọ, kugbe ẹguọnọ re vwo kpahen Ọghẹnẹ. Ọyen ọvo usun rẹ ihwo ri fuevun rẹ avwanre sa vwẹrokere.—Hibru 6:12.

Dede nẹ Meri vwo uphẹn oghẹresan rọ vwọ dia oni rẹ Jesu, Baibol na yonori nẹ a vwẹ ẹga kẹ yẹrẹ nẹrhovwo vwo rhe-e. Jesu muọghọ oghẹresan kẹ oni rọye-en, ọ je vuẹ idibo rọyen nẹ ayen ru ọtiọye-en. Vwọrẹ uyota, vwọ vrẹ ẹbe ẹne ri gbikun rẹ akpeyeren rẹ Jesu kugbe asan ọvo vwẹ ọbe rẹ Iruo Rẹ Iyinkọn Na, e djunute odẹ rẹ Meri vwẹ ẹbe 22 icheko vwẹ ẹbẹre re se Ọphọ Ọkpokpọ na-a.—Iruo Rẹ Iyinkọn Na 1:14.

O vwo asan vuọvo vwẹ Baibol na ro djere nẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin resosuọ vwẹ ẹro oghẹresan vwo ni Meri siẹvo kẹ vwẹ ega kẹ-ẹ. Ukperẹ ọtiọyen, Baibol na yonori nẹ Ọghẹnẹ ọvo yen Inenikristi vwẹ ẹga kẹ.—Matiu 4:10.

^ e?ko. 10 Ubiota rẹ Hibru re se ʽal·mahʹ yen a fan kpo “eghene aye” vwẹ aroẹmrẹ rẹ Aizaya na. Ubiota yena se shekpahen kaye kaye, o torori sẹ aye na ọmọtobẹ yẹrẹ ọ dia ọmọtobẹ-ẹ. Ẹkẹvuọvo, ẹwẹn ọfuanfon na mu Matiu vwọ reyọ ubiota rẹ Grik re se par·theʹnos ro ghwe mudiaphiyọ “ọmọtobẹ” dẹn vwo ruiruo.

^ e?ko. 13 Ihwo evo gha ota na “Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ,” kidie ayen niro nẹ o mudiaphiyọ nẹ Ọghẹnẹ vẹ aye ọvo mroma. Ẹkẹvuọvo, ọ dia Baibol na yen iroro yena nurhe-e. Ukperẹ ọtiọyen, Baibol na se Jesu “Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ” kugbe “ọmọ ọkpako rẹ emama na ejobi,” kidie ọyen emama rẹsosuọ kugbe ohwo ọvuọvo rẹ Ọghẹnẹ vwẹ obọ rọyen ma. (Kọlose 1:13-15) Baibol na ji se Adam rọ dia ọshare ẹsosuọ na “ọmọ rẹ Ọghẹnẹ.” (Luk 3:38) Baibol na ta ọtiọyen, kidie Ọghẹnẹ yen ma Adam.

^ e?ko. 20 Ọrivẹ, Ukori 7, aruọbe 331.