Wọ nabọ frẹkotọ se ọbe Uwevwin Orhẹrẹ rẹ emeranvwe evo re wanre na? Ọ da dia ọtiọyen, gba davwẹngba sẹ wọ sa kpahenphiyọ enọ nana:

Die yen ofori nẹ iniruo okinriariẹ vẹ ekpako rẹ ukoko ru siẹrẹ ukoko na da kẹ ayen odjekẹ?

Ofori nẹ ayen fobọ rhiabọreyọ odjekẹ rẹ ukoko na. Ayen sa nọ oma rayen: ‘Mi toroba ọyọnregan rẹ iniọvo mẹ? Me fobọ rhiabọreyọ odjekẹ rẹ iniọvo re vwo mu ẹdia?’w16.11, aruọbe 14.

Ọke vọ yen Inenikristi rẹ uyota vwọ dia eviẹn vwẹ Babilọn?

Ọnana phiare ọke rẹ iyinkọn na ghwe vwo ghwu nu. Ọke yena, ẹko rẹ ilori rẹ ẹga kọ rhe vwomaphia. Ishọshi na vẹ Usuon na ki titi uyono rẹ efian, ayen da je davwẹngba vwo rhurhu Inenikristi rẹ uyota muotọ. Ikpe evo tavwen a ke mrẹ ukpe rẹ 1914, e ra jereyọ na ki broma nẹ Babilọn Rode.w16.11, aruẹbe 24-26.

Diesorọ owian rẹ Lefèvre d’Étaples vwo fo obo re niso?

Vwẹ ikpe re kpahen 1520, Lefèvre da fan Baibol na kpo ejajẹ rẹ French rere kohwo kohwo se vwo se. Obo rọ nabọ dje ẹkpo rẹ Baibol sansan fiotọ wan de djobọte ihwo kerẹ Martin Luther, William Tyndale, kugbe John Calvin.wp16.6-E, aruẹbe 10-12.

Die yen ofẹnẹ re vwo ‘nenesi rẹ ẹwẹn na’ vẹ e vwo ‘ruiruo rẹ ugboma’? (Rom 8:6)

Ihwo ri ruiruo rẹ ugboma na eyen ihwo rẹ urhurusivwe rẹ ugboma suẹn fikirẹ jẹgba, ayen ta ota kpahọn ji tito ọkieje. Ẹkẹvuọvo ihwo ri nenesi rẹ ẹwẹn na vwẹ uphẹn kẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ nẹ o sun iroro rayen. Urhurusivwe rẹ ugboma suẹn ohwo kpo ughwu, ẹkẹvuọvo e vwo nenesi rẹ ẹwẹn na kẹ ohwo arhọ vẹ ufuoma.w16.12, aruẹbe 15-17.

Idjerhe sansan vọ yen e se vwo si ẹnwan kpotọ?

Phi erọnvwọn re ma ghanre phiyọ ẹdia rẹsosuọ, ru oborẹ ẹgba wẹn teri, rhuẹrẹ ọke phiyọ vwọ kẹ omaerovwon kẹdẹ kẹdẹ, riavwerhen rẹ emama rẹ Jihova, ru erọnvwọn re kẹ wẹ omavwerhovwẹn, vwobọ vwẹ ehaẹha ọkieje, wọ je nabọ vwerhẹn.w16.12, aruẹbe 22-23.

‘A reyọ Inọk o vwo jẹ ughwu ẹmrẹ.’ (Hib. 11:5) Idjerhe vọ?

Ọ sa dianẹ Jihova ruro rere Inọk vwo ghwu vwẹ idjerhe ro de jẹ ẹriẹn nẹ ọyen ghwẹ.wp17.1, aruẹbe 12-13.

Diesorọ omaevwokpotọ vwọ ghanre?

Omaevwokpotọ churobọ si ra vwọ vwẹ ẹro abavo vwo nẹ oma avwanre, re ji vwo vwo ọmrẹvughe rẹ asan ẹgba avwanre teri. Ofori nẹ avwanre vwo oniso rẹ oborẹ uruemu avwanre se djobọte ihwo efa wan, o ji fo nẹ e ni oma rẹ avwanre rhuarho gan nọ-ọ.w17.01, aruọbe 18.

Die yen djerephia nẹ Jihova yen sun ẹko rọvwẹrote rọ herọ vwẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ kirobo ro suẹn Ẹko Rọvwẹrote rẹ nonẹna?

Ẹwẹn ọfuanfon na chọn ayen uko vwo vwo ẹruọ rẹ iyono rẹ Baibol na. Womarẹ ukẹcha rẹ emekashe na, ayen vwẹrote iruo rẹ aghwoghwo re ruẹ vwẹ akpọneje, ayen je vwẹroso odjekẹ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ. Ọtiọyen ọ je hepha nonẹna.w17.02, aruẹbe 26-28.

Die yen sa nẹrhẹ avwanre vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni okẹ rẹ ọtanhirhe na?

Erọnvwọn ẹne: Ohwo rọ kẹ okẹ na, oboresorọ a vwọ kẹ okẹ na, obo re vwo ze, kugbe oborẹ okẹ na ru kẹ avwanre. Ofori nẹ e roro kpahen oborẹ erọnvwọn nana vwo churobọ si okẹ na.wp17.2, aruẹbe 4-6.

Onenikristi se wene ẹwẹn rọyen kpahen orhiẹn ro bruru jovwo?

Ofori nẹ e ru nene orhiẹn re bruru. Ẹkẹvuọvo, o vwo ọkiọvo ro vwo fo nẹ a rhoma fuẹrẹn orhiẹn re bruru. Ọghẹnẹ vwọ mrẹ nẹ ihwo rẹ Ninive kurhẹriẹ nẹ imwemwu rayen, o de wene orhiẹn ro bru kpahen ayen. Ẹdia rẹ akpeyeren ro weneri yẹrẹ evuẹ kpokpọ je sa nẹrhẹ avwanre wene orhiẹn rẹ avwanre.w17.03, aruẹbe 16-17.

Diesorọ iguegun vwọ dia obo re brare?

Ọ sa nẹrhẹ erọnvwọn rhoma miovwinphiyọ vrẹ obo ri jovwo. Owenẹ iroro avwanre gbare yẹrẹ ọ chọre, iguegun cha sa nẹrhẹ ẹdia na yovwinphiyọ-ọ.w17.04, aruọbe 21.