Pho kpẹ obo revun rọyen

Pho kpẹ ẹrhuẹrẹhọ robo rehẹ evun rọyen

 Uyono 4

Oborẹ Irueru rọ Pha Kekpe Yono Avwanre Kpahen Ovie Ọvo Rọhẹ Obo Odjuvwu

Oborẹ Irueru rọ Pha Kekpe Yono Avwanre Kpahen Ovie Ọvo Rọhẹ Obo Odjuvwu

“Ọnana oma mẹ. . . . Ọnana ọbara mẹ rẹ ọphọ ọkpokpọ na.”—MAT. 26:26-28.

UNE 16 Jiri Jihova Fikirẹ Ọmọ Rọyen ro Vwo Mu

ỌDJẸKOKO *

1-2. (a) Diesorọ o rhe gbe avwanre unu nẹ Jesu yono avwanre idjerhe ọlọlọhọ ra sa vwọ karophiyọ ughwu rọye-en? (b) Iruemu rẹ Jesu vọ yen a cha fuẹrẹn?

WO SE DJISẸ rẹ obo re phia vwẹ Ẹkarophiyọ rẹ ughwu rẹ Jesu re ruẹ kukpe kukpe? Aphro herọ-ọ, buebun rẹ avwanre sa karophiyọ obo re ruo wan. Diesorọ? Kidie irueru na pha kekpe. Dedena, ọ pha ghanghanre. Ọtiọyena, ka sa nọ, ‘Diesorọ ọ vwọ dia ọtiọyen?’

2 Ọke rẹ Jesu vwọ hẹ otọrakpọ na, a riẹnrẹ phiyọ ohwo rọ reyọ eta elọlọhọ vwo yono uyota eghanghanre vwẹ idjerhe rẹ ihwo se vwo vwo ẹruọ rọyen. (Mat. 7:28, 29) Idjerhe vuọvo yena yen o ji vwo yono avwanre obo ra sa vwọ karophiyọ * ughwu rọyen. E gbe jẹ a fuẹrẹn irueru nana kugbe erọnvwọn evo rẹ Jesu tare vẹ obo ro ruru. Ọyena cha nẹrhẹ avwanre vwo ọdavwaro kpahen uruemu rẹ omaevwokpotọ, uduefiogbere, kugbe ẹguọnọ rẹ Jesu djephia. A je cha fuẹrẹn obo ra sa vwọ vwẹrokere vrẹ obo ri jovwo.

JESU VWOMAKPOTỌ

Ikara vẹ wain na nẹrhẹ avwanre karophiyọ nẹ Jesu ghwu vwọ kẹ avwanre, o ji suẹn kerẹ Ovie vwẹ odjuvwu asaọkiephana (Ni ẹkoreta 3-5)

3. Vwo nene obo rẹ Matiu 26:26-28 tare, die yen djerephia nẹ irueru rẹ Ẹkarohpiyọ rẹ Jesu tonphiyọ na pha kekpe, kẹ die yen ikara vẹ wain na mudiaphiyọ?

3 esu vẹ iyinkọn 11 rọyen ri fuevun yen gba herọ ọke rọ  vwọ ton irueru rẹ Ẹkarophiyọ rẹ ughwu rọyen phiyọ. Emu rẹ ayen re chekọ vwẹ Orẹ rẹ Ọvwanvrẹ na yen Jesu vwo ru irueru nana rọ pha kekpe. (Se Matiu 26:26-28.) Ikara ro je phuo vẹ wain ro chekọ na yen o vwo ruo. Jesu vuẹ iyinkọn rọyen nẹ ikara vẹ wain na mudiaphiyọ ugboma vẹ ọbara rọyen ro che vwo ze izobo fikirẹ ayen. O gbe iyinkọn na unu nẹ Jesu ru irueru ọghanghanre nana kekpe-e. Diesorọ?

4. Mavọ yen uchebro rẹ Jesu vwọ kẹ Mata vwọ chọn avwanre uko vwọ mrẹ oboresorọ o vwo ru Ẹkarophiyọ na kekpe?

4 Vwẹro roro obo re phiare emeranvwe evo re wanre, ọke rẹ Jesu vwo won Lazarọs, Mata, vẹ Meri ọrhọrha. Jesu da ton uyono phiyọ ọke rẹ ayen vwo chidia kugbe. Mata hẹ etiyin, ẹkẹvuọvo ọ pharha chere emu buebun rọ cha vwọ ghọ Jesu. Jesu vwo noso, ọ da kpọ Mata vi vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ. Ọ chọn rọ uko vwọ mrẹvughe nẹ a guọnọ udemu obuebu-un. (Luk 10:40-42) Inọke evo tavwen Jesu ki ghwu, ọyen komobọ de ru nene uchebro yena, ro vwo ru Ẹkarophiyọ na kekpe. Die yen ọyena yono avwanre?

5. Die yen irueru rẹ Ẹkarophiyọ rọ pha kekpe na djephia kpahen Jesu, ke mavọ yen ọnana vwo shephiyọ vẹ oborẹ Filipae 2:5-8 tare?

5 Jesu vwomakpotọ vwẹ kemu kemu rọ tare kugbe obo ro ruru. Ọtiọyena o rhe gbe avwanre unu nẹ ọ nabọ dje omaevwokpotọ phia vwẹ ason rọ koba tavwen o ki ghwu-u. (Mat. 11:29) Ọ riẹnre nẹ izobo rọ ma ghanre kparobọ vwẹ ikuegbe rẹ ihworakpọ yen ọyen che ze na, ọ je riẹn nẹ Jihova cha rhọvwọn ọyen nushi vwo kpo ẹdia rẹ urinrin vwẹ obo odjuvwu. Dedena, ọ guọnọ otitivwe romobọ-ọ. Ọ guọnọre nẹ a re orẹ rode vwọ karophiyọ ughwu rọye-en. Ukperẹ ọtiọyen, ọ vuẹ idibo rọyen nẹ, ayen karophiyọ ọyen obọ ọvo ẹgbukpe womarẹ irueru rẹ kekpe nana. (Jọn 13:15; 1 Kọr. 11:23-25) Irueru nana rọ pha kekpe ro ji shephiyọ na djerephia nẹ Jesu dia ohwo rọ kparoma-a. Ọ vwerhoma ra vwọ riẹn nẹ omaevwokpotọ ọyen uruemu ọghanghanre ọvo ro rhe Ovie rẹ avwanre rọhẹ obo odjuvwu.—Se Filipae 2:5-8.

6. Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere omaevwokpotọ rẹ Jesu ọke re de hirharoku edavwini?

6 Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere omaevwokpotọ rẹ Jesu? Ọyen ra vwọ vwẹ ọdavwẹ rẹ ihwo efa vwọ kobaro. (Fil. 2:3, 4) Roro kpahen obo re phiare vwẹ ason rọ koba tavwen Jesu ki ghwu. Jesu riẹnre nẹ o rhe che kri-i,  ọyen che ghwu ughwu rẹ oja, dedena ọ vwẹ ọdavwẹ rẹ iyinkọn ro che ghwu jovwo na vwọ kobaro. Ọtiọyena, o de yono ayen, bru ayen uche, ji phiuduphiyọ ayen awọ. (Jọn 14:25-31) Jesu vwẹ ọdavwe rẹ ihwo efa vwọ kobaro. Ọyena ghini omamọ rẹ udje vwọ kẹ avwanre!

JESU FIUDUGBERI

7. Mavọ yen Jesu vwo dje uduefiogbere oghẹresan phia ọke rọ vwọ ton Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na phiyọ nu?

7 Jesu ghwa vwọ ton Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na phiyọ nu, o de dje uduefiogbere oghẹresan phia. Vwẹ idjerhe vọ? Jesu ru nene ọhọre rẹ Ọsẹ rọyen dede nẹ ọ riẹnre nẹ e che mu efian barọ je kanrọ mu urhe kerẹ oji. (Mat. 26:65, 66; Luk 22:41, 42) Ọ sẹro rẹ ọyọnregan rọyen rere o se vwo brọghọ phiyọ odẹ rẹ Jihova, kpare ọrho rọyen kpenu, ji rhie idjerhe rẹ arhọ rẹ bẹdẹ phiyọ vwọ kẹ ihwo ri kurhẹriẹ. Ọ je vwẹ ọke yena vwo muegbe rẹ idibo rọyen hẹrhẹ oborẹ ayen che hirharoku kẹrẹkpẹ.

8. (a) Die yen Jesu vuẹ iyinkọn rọyen? (b) Idjerhe vọ yen idibo rẹ Jesu vwọ vwẹrokere udje rẹ uduefiogbere rọyen ro vwo ghwu nu?

8 Jesu ji dje uduefiogbere phia rọ vwọ tẹnrovi ọdavwẹ rẹ iyinkọn rọyen, ukperẹ ọ vwọ ro ẹnwan rẹ obo re cha phia kẹ. Irueru rẹ kekpe yena rọ tonphiyọ ugege rẹ Judas ghwe vwo vrẹn nẹ ohri rayen nu, cha nẹrhẹ ihwo ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ karophiyọ erere rẹ ughwu rẹ Jesu cha ghwa rhe, kugbe oborẹ ayen che vwo vwobọ vwẹ ọphọ ọkpokpọ na. (1 Kọr. 10:16, 17) Jesu vuẹ ayen obo rọ vẹ Ọsẹ rọyen guọnọ mie ayen rere ayen se vwo muwan rẹ use rẹ obo odjuvwu na. (Jọn 15:12-15) Jesu je vuẹ ayen kpahen edavwini rehẹ obaro hẹrhẹ ayen. Womarẹ udje  robọ rọyen ọ da vwẹ uchebro kẹ ayen nẹ ayen “ghọghọ” yẹrẹ fiudugberi. (Jọn 16:1-4a, 33) Nẹ ọke yena yanran, idibo rẹ Jesu da ghene vwẹrokere uruemu rẹ omaevwoze rọyen, ji fiudugberi. Dede nẹ ayen rioja mamọ, ayen bicha ohwohwo vwẹ ọke rẹ edavwini.—Hib. 10:33, 34.

9. Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere Jesu vwo dje uduefiogbere phia?

9 Nonẹna, avwanre je vwẹrokere uduefiogbere rẹ Jesu. Kerẹ udje, ọ guọnọ uduefiogbere e ki se bicha iniọvo rẹ avwanre re muẹkpahan fikirẹ esegbuyota rayen. Ọkiọvo, e se mu ayen phiyọ uwodi ekueku. Ọ da phia ọtiọyen, e jẹ avwanre davwẹngba vwo bicha ayen te asan rẹ ẹgba avwanre teri, je vwẹ eta rẹ avwanre vwọ chochọn rayen. (Fil. 1:14; Hib. 13:19) Re vwo ghwoghwo “vẹ udu” ọyen idjerhe ọfa re se vwo dje uduefiogbere phia. (Iruo 14:3) Kerẹ Jesu, avwanre brorhiẹn re vwo ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na, ọ da tobọ dianẹ ihwo vwọsua yẹrẹ muẹkpahan avwanre. Jẹ, ọkiọvo oshọ se mu avwanre. Die yen e se ru?

10. Die yen ofori nẹ avwanre ru vwẹ udughwrẹn evo tavwen e ki ru Ẹkarophiyọ na, kẹ diesorọ?

10 Udu rẹ avwanre sa gan siẹrẹ e de roro kpahen iphiẹrophiyọ rẹ izobo rẹ ọtanhirhe rẹ Jesu na nẹrhẹ avwanre vwo. (Jọn 3:16; Ẹfe. 1:7) Avwanre che vwo uphẹn oghẹresan re vwo dje ọdavwaro phia kpahen ọtanhirhe na, udughwrẹn evo tavwen e ki ru Ẹkarophiyọ na. Muomaphiyọ isese rẹ Baibol rẹ Ẹkarophiyọ na uvwre rẹ ọke yena, rere wo ji roro kpahen erọnvwọn re phiare ọke rẹ Jesu vwo ghwu. Ọke rẹ avwanre da vwoma vwọ kẹ Ẹkarophiyọ na, ka cha nabọ riẹn ọghanrovwẹ rẹ ikara vẹ wain na, ọtiọyen ji te oborẹ ayen mudiaphiyọ. Iphiẹrophiyọ rẹ avwanre cha ganphiyọ siẹrẹ e de vwo ẹruọ rẹ oborẹ  Jihova vẹ Jesu ru kẹ avwanre kugbe obo ro che fierere kẹ avwanre vẹ ihwo rẹ avwanre vwo ẹguọnọ kpahen, avwanre mi ji vwo uduefiogbere re se vwo chirakon toba.—Hib. 12:3.

11-12. Die yen avwanre yono cha rhasiẹye?

11 Avwanre yonori nẹ Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na nẹrhẹ a karophiyọ ọghanrovwẹ rẹ ọtanhirhe na kugbe omaevwokpotọ vẹ uduefiogbere rẹ Jesu. Ọ vwerhoma nẹ Jesu rọ dia Orherẹn Rode rẹ avwanre rọhẹ obo odjuvwu na ji djẹ iruemu nana phia, rọ vwọ rẹ kẹ avwanre! (Hib. 7:24, 25) E jẹ avwanre fuevun karophiyọ ughwu rẹ Jesu kirobo ro jẹ iji na kẹ avwanre, ọke yena ke se djephia nẹ avwanre vwo ọdavwaro kpahọn. (Luk 22:19, 20) Avwanre ru ọnana vwẹ ẹdẹ ro shephiyọ Nisan 14, rọ dia ẹdẹ rọ ma ghanre vwẹ ukpe na.

12 Irueru rẹ Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na re ruẹ kekpe na, je sa nẹrhẹ a riẹn uruemu ọfa rọ nẹrhẹ Jesu se ghwu kẹ avwanre. Uruemu yena yen e vwo vughe Jesu ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na. Die yen uruemu yena?

JESU VWO ẸGUỌNỌ

13. Mavọ yen Jọn 15:9 kugbe 1 Jọn 4:8-10 vwo djisẹ rẹ ẹguọnọ rẹ Jihova vẹ Jesu dje kẹ avwanre, kẹ amono yen mrẹ erere norhe?

13 Jesu nabọ vwẹrokere ẹguọnọ rẹ Jihova dje kẹ avwanre vwẹ kemu kemu ro ruru. (Se Jọn 15:9; 1 Jọn 4:8-10.) Ẹguọnọ rọ ma rho kparobọ rẹ Jesu djephia yen arhọ rọyen rọ vwọ kpahotọ kẹ avwanre. O torori sẹ avwanre ọvo usun rẹ ihwo ra jẹreyọ yẹrẹ “igodẹ efa” na-a, avwanre eje mrẹ erere vwo nẹ ẹguọnọ rẹ Jihova vẹ Ọmọ rọyen dje kẹ avwanre womarẹ ọtanhirhe na. (Jọn 10:16; 1 Jọn 2:2) Erọnvwọn re vwo ruẹ Ẹkarophiyọ na ji dje ẹguọnọ vẹ erorokẹ rẹ Jesu vwo kpahen idibo rọyen phia. Vwẹ idjerhe vọ?

Ẹguọnọ mu Jesu vwọ vwẹ Ẹkarophiyọ rẹ ughwu rọyen vwo mu vwẹ idjerhe rọ pha kekpe rere e se vwo ruo, o toro ẹdia rẹ avwanre hepha-a (Ni ẹkoreta 14-16) *

14. Idjerhe vọ yen Jesu vwo dje ẹguọnọ phia kẹ idibo rọyen?

14 Irueru rẹ kekpe nana rẹ Jesu tonphiyọ vẹ idibo rọyen na dje ẹguọnọ ro vwo kpahen ayen. Ọke vwọ yanran na, kukpe kukpe kọyen idibo rẹ Jesu ra jẹreyọ na vwo ruẹ Ẹkarophiyọ na, o toro ẹdia rẹ ayen hepha-a. Ayen tobọ ruo vwẹ uwodi. (Ẹvwọ. 2:10) Ayen se nyupho rẹ Jesu? E.!

15-16. Idjerhe vọ yen ihwo evo vwo ru Ẹkarophiyọ na vwẹ ọke rẹ omukpahen?

15 Nẹ ọke yena rhe yen Inenikristi rẹ uyota vwo ruẹ Ẹkarophiyọ na. Ayen davwẹngba vwo nene ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Ẹkarophiyọ na, o toro ẹdia rẹ ayen hepha-a. Jokaphiyọ idje nana. Oniọvo Harold King guọnọ idjerhe ro se vwo ru Ẹkarophiyọ na ọke re vwo muo phiyọ uwodi vwẹ China. Ememu ro rhere vwevunrẹ uwodi na yen ọ vwọ bẹbẹ ruo. Ọ je davwẹngba vwo roro ẹdẹ rẹ Ẹkarophiyọ na shephiyọ. Ọke rẹ Ẹkarophiyọ na de te, ọyen ọvo kọ sune, nẹrhovwo, je ta ota ro nẹ Baibol rhe.

16 Udje ọfa kọna. Iniọvo eya evo re mu phiyọ uwodi vwẹ Ofovwin Akpọeje II phi arhọ rayen phiyọ ẹdia rẹ imuoshọ rere ayen se vwo ru Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na. Kidie nẹ emu re vwo ru ẹkarophiyọ na pha kekpe, kẹ ayen sa bẹbẹ ru ẹkparophiyọ na. Ayen da ta: “Avwanre sogodogo riariẹ akpanurhe ra vwẹ amwa ọfuanfon rhuru, re mu emu rẹ irueru na phiyọ. Avwanre da vwẹ ikandoro vwo mu, kidie urhukpẹ rẹ ẹlẹtriki cha nẹrhẹ e mu avwanre. . . . Avwanre da vwanriẹn ive rẹ avwanre kẹ Jihova, nẹ avwanre cha vwẹ ẹgba rẹ avwanre eje vwo ru odẹ rọyen  fon.” Ọnana obọdẹn rẹ esegbuyota yen ayen djephia na! Jesu ji dje uvi rẹ ẹguọnọ phia, rọ vwọ kẹ avwanre ẹgba re se vwo ru Ẹkarophiyọ na vwẹ ọke rẹ omukpahen.!

17. Enọ vọ yen avwanre sa nọ oma rẹ avwanre?

17 Avwanre vwo siẹkẹrẹ ọke rẹ Ẹkarophiyọ na, ofori nẹ avwanre nọ oma avwanre enọ nana: ‘Mavọ yen me sa vwọ vwẹrokere Jesu vwo dje ẹguọnọ phia? Me vwẹ ọdavwẹ rẹ iniọvo mẹ vwọ kobaro? Me rhẹro rẹ oborẹ iniọvo mẹ che se ru-u vwo mie ayen, gbane mi riẹn asan rẹ ẹgba rayen teri?’ E jẹ avwanre vwẹrokere Jesu vwọ “re ehrọre” rẹ ihwo efa ọkeneje.—1 Pita 3:8.

NABỌ KAROPHIYỌ OBORẸ AVWANRE YONORI NA

18-19. (a) Imuẹro vọ yen rhe avwanre? (b) Orhiẹn vọ yen wo bruru enẹna?

18 Irueru rẹ Ẹkarophiyọ rẹ ughwu rẹ Jesu na che vwoba kẹrẹkpẹ. Jesu da “rhe” vwẹ ọke rẹ ukpokpogho rode na, rhi koko uchekotọ rẹ ihwo “ra sanọ reyọ” vwo kpo obo odjuvwu nu, Ẹkarophiyọ na ko che vwoba.—1 Kọr. 11:26; Mat. 24:31.

19 Ẹkarophiyọ na da tobọ vwoba nu, imuẹro herọ nẹ ikuegbe rọyen cha sa chọrọ idibo rẹ Ọghẹnẹ ẹro-o, kidie irueru na ghwa odjephia rẹ omaevwokpotọ, uduefiogbere, kugbe ẹguọnọ rẹ ohwo ọvo djephia, ra je rhe mrẹ ọkpọ rọye-en. Otu re rhiẹromrẹ irueru nana rọ pha kekpe na che gbikun rọyen kẹ ihwo eje re cha dia akpọ na vwẹ ọke yena. Ẹkẹvuọvo, avwanre da guọnọ mrẹ erere nẹ Ẹkarophiyọ na rhe asaọkiephana, avwanre ke cha davwẹngba vwọ vwẹrokere omaevwokpotọ, uduefiogbere, kugbe ẹguọnọ rẹ Jesu. Aphro herọ-ọ, Jihova cha hwosa kẹ avwanre vọnvọn siẹrẹ e de ru ọtiọyen.—2 Pita 1:10, 11.

UNE 13 Kristi, Oniru Avwanre

^ e?ko. 5 Chekemerha avwanre che kpo irueru rẹ Emu Ovwọnvwọn rẹ Orovwori Na, ra vwọ karophiyọ ughwu rẹ Jesu Kristi. Irueru nana rọ pha kekpe na yono avwanre emu buebun kpahen omaevwokpotọ, uduefiogbere, vẹ ẹguọnọ rẹ Jesu. Vwevunrẹ uyono nana, avwanre cha fuẹrẹn obo ra sa vwọ vwẹrokere iruemu eghanghanre nana rẹ Jesu djephia.

^ e?ko. 2 OBORẸ OTA NANA MUDIAPHIYỌ: Ubiota na karophiyọ mudiaphiyọ re vwo ru emu oghẹresan vwo brọghọ phiyọ ohwo oma yẹrẹ vwọ jokaphiyọ irueru rọ pha ghanghanre.

^ e?ko. 56 IDJEDJE RẸ IHOHO: Udje rẹ Ẹkarophiyọ na rẹ iniọvo rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ ruru; ọ re ruru vwẹ uwodi oja rẹ Nazi vwẹ ikpe re kpahen 1800; vẹ ọ rẹ ọke rẹ avwanre na re ruru vwẹ Ọguan Ruvie ro rhiephiyọ vwẹ ẹkuotọ rọhẹ South America.