Pho kpẹ obo revun rọyen

Pho kpẹ ẹrhuẹrẹhọ robo rehẹ evun rọyen

Iseri ri Jihova

Sane ejajẹ Urhobo

Oboresorọ Omaevwokpotọ Vwọ Ghanre

Oboresorọ Omaevwokpotọ Vwọ Ghanre

“Omaevwokpotọ ọ vẹ aghwanre gba yan.”ISẸ 11:2.

UNE: 38, 69

1, 2. Diesorọ Ọghẹnẹ vwọ sen Sọl rọ vwomakpotọ jovwo? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

ẸSOSUỌ, Ovie Sọl ka dia ohwo rọ vwomakpotọ, ro ji muọghọ kẹ ihwo. (1 Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Ẹkẹvuọvo, ọ ghwa vwọ dia ovie nu, o de rhi vwo uruemu rẹ omaẹkparọ vwẹ ọke sansan. O vwo ọke ọvo rẹ ọmraro Samuẹl vwo kpo Gilgal, jẹ ọ fobọ te oboyi-in, Sọl rhe se vwo odiri-in. Ihwo rẹ Filistia na muegbe rẹ ofovwin, ihwo rẹ Izrẹl ke yanjẹ Sọl vwo. O se roro nẹ, ‘Ofori nẹ mi ru orọnvwọn ọvo kpakpata.’ Ọtiọyena, o de ze izobo kẹ Ọghẹnẹ, dede nẹ a kẹrẹ ẹgba yena-a. Ọnana nẹrhẹ ivun miovwo Jihova.1 Sam. 13:5-9.

Samuẹl vwo te Gilgal, ọ da ghwọku Sọl. Ukperẹ o vwo rhiabọreyọ ọghwọku na, ko guomariase, ko guon nyẹ ihwo na, ọ je vwẹ ẹro otete vwo ni obo ro ruru na. (1 Sam. 13:10-14) Ọyena yen ọtonphiyọ rẹ erọnvwọn buebun re nẹrhẹ usuon na kugbe oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova, va abọ. (1 Sam. 15:22, 23) Dede nẹ ọtonphiyọ rẹ akpọ rẹ Sọl  nabọ yovwin, ukuotọ rọyen vọnre vẹ okpetu mamọ.1 Sam. 31:1-6.

3. (a) Die yen ihwo buebun roro kpahen omaevwokpotọ? (b) Enọ vọ yen guọnọ ẹkpahọnphiyọ?

3 Vwẹ akpọ rẹ oseghe nana, ihwo buebun roro nẹ ofori ayen kobaro kẹ ihwo ejobi ayen ki se phikparobọ. Ọtiọyena, ayen rha vwomakpotọ kakaka-a. Kerẹ udje, ọshare ọvo rọ heha rẹ ifimu, ro ji mu ekpeti rẹ usuon ukuko na, da ta: “Omaevwokpotọ nama dia ubiota ro djobọte vwe kakaka-a, o ji che se djobọte vwe-e.” Kẹ diesorọ omaevwokpotọ je vwọ ghanre? Die yen omaevwokpotọ, die yen o jẹ ẹdia? Mavọ yen a sa vwọ vwomakpotọ dede nẹ e rhiẹromrẹ egbabọse vẹ okeke vwo mie ihwo efa? Uyovwinrota nana cha kpahenphiyọ onọ rẹsosuọ vẹ ọrivẹ na. A cha mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ onọ rerha na vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana.

DIESORỌ OMAEVWOKPOTỌ VWỌ GHANRE?

4. Mavọ wo se djisẹ rẹ omaẹkparọ?

4 Baibol na dje ofẹnẹ rẹ omaẹkparọ vẹ omaevwokpotọ. (Se Isẹ 11:2.) Kọyensorọ Devid vwọ ta ota kpahen omaẹkparọ ọ da rẹ Jihova nẹ o sio vwo nẹ “imwemwu ri gbe kpahọ.” (Une 19:13) Die yen “imwemwu ri gbe kpahọ” yẹrẹ omaẹkparọ? Kirobo rẹ Baibol na djere, ohwo rọ kparoma mu erọnvwọn ruẹ, obo ra vuẹrẹ-ẹ ọyen o ruẹ. Fikirẹ jẹgba, avwanre eje kparoma ọkiọvo. Ẹkẹvuọvo, kirobo ra mrẹ vwẹ udje rẹ Ovie Sọl, e de vwo uruemu re vwo phiomaphiyọ ẹdia rẹsosuọ ọkieje, o rhe che kri-i avwanre che shero okpetu rode. Une Rẹ Ejiro 119:21 da ta kpahen Jihova: “Wọwẹ re ghwọ ku ọ ro yivwaro.” Diesorọ?

5. Die yen omaẹkparọ sa so?

5 Omaẹkparọ vrẹ oruchọ otete ghevweghe. Ẹsosuọ, omaẹkparọ cha nẹrhẹ avwanre jẹ ọghọ emuo kẹ Jihova kerẹ Osun rẹ avwanre. Ọrivẹ, e de ru vrẹ asan ra vuẹ avwanre nẹ e ru te, ọ sa nẹrhẹ avwanre so ẹghwọ uvwre rẹ iniọvo na. (Isẹ 13:10) Ọrerha, ọ sa ghwa ophọphọvwe vẹ omavovwẹ rhe avwanre siẹrẹ ihwo da rhe mrẹ omaẹkparọ avwanre vughe. (Luk 14:8, 9) Omaẹkparọ ghwa erhuvwu cha kakaka-a. Kirobo rẹ Baibol na djere, omaevwokpotọ yen me yovwin.

DIE YEN OMAEVWOKPOTỌ CHUROBỌ SI?

6, 7. Die yen omaevwokpotọ churobọ si?

6 Vwẹ Baibol na, omaevwokpotọ mudiaphiyọ ra vwọ kẹnoma kẹ omaephuo yẹrẹ aroeyivwo. (Fil. 2:3) Ohwo rọ vwomakpotọ, ọyen ohwo rọ riẹn asan rẹ ẹgba rọyen teri, ro vwo ọmrẹvughe rẹ echobọ rọyen, o mi ji rhiabọreyọ odjekẹ vẹ iroroẹjẹ rẹ ihwo efa. Omaevwokpotọ nẹrhẹ oma vwerhen Jihova.

7 Vwẹ Baibol na, omaevwokpotọ ji churobọ si ra vwọ vwẹ ẹro abavo vwo nẹ oma avwanre, re ji vwo vwo ọmrẹvughe rẹ asan ẹgba avwanre teri. Ubiota rẹ Grik re vwo dje omaevwokpotọ na, kanrunumu oborẹ ọmrẹvughe yena se djobọte uruemu rẹ avwanre vwo kpahen ihwo efa.

8. Erhọ yen eka evo rẹ omaẹkparọ?

8 Mavọ yen omaẹkparọ vwọ tuanphiyọ? E jẹ a fuẹrẹn eka evo. Avwanre vwo ni oma yẹrẹ uphẹn rẹ ẹga avwanre rhuarho nọ. (Rom 12:16) Re vwo ru  erọnvwọn re cha nẹrhẹ ihwo ni avwanre so. (1 Tim. 2:9, 10) Ra vwọ vuẹ ihwo oborẹ ayen ru kidie avwanre hẹ ẹdia rode ọvo yẹrẹ avwanre guọnọ titi iroro romobọ avwanre. (1 Kọr. 4:6) Ọke buebun avwanre de ru erọnvwọn nana, a tobọ riẹn nẹ ọyena omaẹkparọ-ọ.

9. Iruemu vọ yen nẹrhẹ ihwo evo kparoma? Djunute udje ọvo rọhẹ Baibol na.

9 Ohwo se vwo uruemu rẹ omaẹkparọ siẹrẹ ọ da vwẹ uphẹn kẹ ojevwe rẹ ugboma nẹ o suon. Oseghe rẹ ẹdia rode, omaẹriọ, vẹ ophu ọgangan nẹrhẹ ihwo buebun kparoma. Ihwo kerẹ Absalọm, Uzaya, vẹ Nẹbukadreza vwẹ uphẹn kẹ iruo rẹ ugboma na, Jihova da vwẹ ayen kpotọ.2 Sam. 15:1-6; 18:9-17; 2 Ikun 26:16-21; Dan. 5:18-21.

10. Diesorọ o vwo je fo nẹ e brorhiẹn kpahen obo rehẹ ẹwẹn rẹ ihwo efa? Djunute udje ọvo rọhẹ Baibol na.

10 O ji vwo erọnvwọn efa re nẹrhẹ ihwo kparoma. Roro kpahen ikuegbe rẹ Baibol nana: Jẹnẹsis 20:2-7 vẹ Matiu 26:31-35. Abimelek vẹ Pita ghini vwo ẹwẹn rẹ omaẹkparọ? Gbanẹ iroro yen phiẹn ayen? Ọ vwọ dianẹ avwanre mrẹ obo rehẹ ubiudu rẹ ohwo na-a, ọyena emu rẹ aghwanre vẹ ẹguọnọ re vwo jẹ orhiẹn ebro kpahen obo rehẹ ẹwẹn rẹ ihwo efa.Se Jems 4:12.

RIẸN ẸDIA WẸN VWẸ ỌRHUẸRẸPHIYOTỌ RẸ ỌGHẸNẸ

11. Idjerhe vọ yen omaevwokpotọ vwo churobọ si ẹdia avwanre vwẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Ọghẹnẹ?

11 Ohwo rọ vwomakpotọ riẹn ẹdia rọyen vwẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Ọghẹnẹ. Jihova vwọ dia Ọghẹnẹ rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ na, ọ kẹ avwanre ohwo ọvuọvo asan vwẹ ukoko rọyen. Kohwo kohwo vwo ẹdia ọghanghanre vwẹ ukoko na, avwanre je guọnọ ukẹcha rẹ ohwohwo. Fikirẹ ẹserọphẹ rọyen, Jihova kẹ avwanre ohwo ọvuọvo okẹ, ogangan, vẹ ẹgba iroro sansan. A sa vwẹ ayen vwo jiri Jihova je ghwa erere rhe ihwo efa. (Rom 12:4-8) Jihova kẹ avwanre iruo ro djerephia nẹ o brọghọphiyọ avwanre oma, ọ je vwẹroso avwanre.Se 1 Pita 4:10.

Die yen udje rẹ Jesu se yono avwanre siẹrẹ e de wene iruo avwanre? (Ni ẹkoreta 12-14)

12, 13. Diesorọ a vwọ rhẹro rọyen nẹ ẹdia avwanre vwẹ ukoko na se wene nẹ ọke fi ọke?

12 Ẹdia rẹ avwanre hepha vwẹ ukoko na se wene. Roro kpahen udje rẹ Jesu. Ẹsosuọ, ọ vẹ Jihova ọvo yen herọ. (Isẹ 8:22) Ọke vwọ yanran na, ọ da vwẹ ukẹcha kẹ Jihova vwọ ma emekashe, ophephe na, vẹ ihworakpọ. (Kọl. 1:16) Ọke ọvo vwo te, a da vwẹ owian kpokpọ vwọ kẹ Jesu vwẹ otọrakpọ na, ẹsosuọ ọ ka dia ọmọboba ọ ke rhe ghwanre te omiragua. (Fil. 2:7) Jesu vwo ghwu nu, o de rhivwin kpo odjuvwu kerẹ ohwo rẹ ẹwẹn, e de vwo mu Ovie rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ vwẹ 1914. (Hib. 2:9) Ọ diẹ ọnana yen je cha dia owian rọ koba rọye-en. Usuon rẹ Ẹgbukpe Uriorin rọyen na da wan nu, Jesu kọ cha vwẹ Uvie na vwọ kẹ Jihova rere “Ọghẹnẹ vwọ dia kemu kemu kẹ ohwo ọvuọvo.”1 Kọr. 15:28.

13 Owian rẹ avwanre vwẹ ukoko na se wene nẹ ọke fi ọke, ọkiọvo fikirẹ orhiẹn evo rẹ avwanre bruru. Kerẹ udje, o vwo ọke wẹ ọvo vwọ herọ, ẹkẹvuọvo enẹna wọ rọvwọnre? Wo vwiẹre? Wo ru akpeyeren wẹn lọhọ rere wo se vwo vwobọ vwẹ ẹga ọkieje? Orhiẹn sansan yena vwo oghwa ri nene ayen. Ẹdia rẹ akpeyeren avwanre ro wene na sa nẹrhẹ oborẹ avwanre ruẹ vwẹ iruo Uvie na bunphiyọ yẹrẹ  shekpotọ. Wẹwẹ eghene gbanẹ wọ kpakore? Omakpokpọ rhe we gbanẹ wọ vẹ ọga muabọ? Jihova riẹn ẹdia sansan rẹ avwanre de se ru yovwin vwẹ ẹga rọyen. Oborẹ ẹgba avwanre teri, ọyehẹ ọ guọnọ mie avwanre, o vwo ọdavwaro gangan kpahen kemu kemu avwanre ru kẹ.Hib. 6:10.

14. Idjerhe vọ yen omaevwokpotọ sa vwọ nẹrhẹ avwanre mrẹ omavwerhovwẹn vwẹ kiruo kiruo ra kẹ avwanre?

14 Oma vwerhen Jesu vwẹ iruo ra vwọ kẹ eje, avwanre je sa mrẹ omavwerhovwẹn tiọyen. (Isẹ 8:30, 31) Ohwo rọ vwomakpotọ vwo ẹwẹn rẹ otekẹvwẹ kpahen iruo ra kẹrẹ vwẹ ukoko na. Ọ ro ẹnwan kpahen uphẹn rẹ ẹga ride yẹrẹ rioma kpahen oborẹ ihwo efa ruẹ-ẹ. Ukperẹ ọtiọyen, ọ vwẹ ẹgba rọyen eje vwo ruiruo ra kẹrẹ na kidie o niro nẹ Jihova yen vwerọ kẹ, ọtiọyena kọ sa mrẹ omavwerhovwẹn no cha. O ji muọghọ kẹ ẹdia rẹ Jihova vwọ kẹ ihwo efa. Omaevwokpotọ nẹrhẹ avwanre muọghọ rẹ abavo kẹ ihwo efa ji biẹcha ayen.Rom 12:10.

OBORẸ OMAEVWOKPOTỌ JẸ ẸDIA

15. Die yen omaevwokpotọ rẹ Gidiọn yono avwanre?

15 Gidiọn, ọyen omamọ udje rẹ ohwo rọ vwomakpotọ. Ọke rẹsosuọ amakashe rẹ Jihova vwọ vwomaphia kẹ, Gidiọn da vuẹ kpahen orua ro nurhe vẹ uvwiẹ rọyen. (Iguẹ. 6:15) Ọke ro vwo rhiabọreyọ owian rẹ Jihova kẹrẹ nu, Gidiọn da davwẹngba ọ vwọ  nabọ vwo ẹruọ rẹ obo ra guọnọ mie, ọ je vwẹroso odjekẹ rẹ Jihova. (Iguẹ. 6:36-40) Gidiọn fiudugberi. Dedena, ọ vwẹ aghwanre vwo ruiruo. (Iguẹ. 6:11, 27) Ọ vwẹ iruo ra kẹrẹ na vwọ guọnọ otitivwe-e. Kọyensorọ o ghwe vwo ruiruo na nu, o de rhivwin kpo asan rọ dia jovwo.Iguẹ. 8:22, 23, 29.

16, 17. Die yen ohwo rọ vwomakpotọ niso siẹrẹ o de roro kpahen iruo efa?

16 Ẹkẹvuọvo, omaevwokpotọ mudiaphiyọ nẹ e siomareyọ vwẹ ukoko na yẹrẹ sen uphẹn rẹ ẹga ri te avwanre obọ? Ẹjo, kakaka-a. Baibol na vuẹ avwanre eje nẹ a yanphiaro. (1 Tim. 4:13-15) Ọnana ko ji mudiaphiyọ nẹ ọkieje yen e che vwo wene owian avwanre? Ẹjo. Womarẹ ebruphiyọ rẹ Jihova, e se ru yovwinphiyọ vwevunrẹ iruo rẹ avwanre asaọkiephana. A sa wian kpahen okẹ rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ avwanre ji ruiruo esiri ọkieje.

17 Tavwen ohwo rọ vwomakpotọ ki rhiabọreyọ iruo kpokpọ, ọ ka riẹn oborẹ iruo na cha guọnọ mie. Kọ je fuẹrẹn ẹdia rẹ akpeyeren rọyen. Kerẹ udje, ọ sa reyọ iruo kpokpọ na ọ me je mrẹ ọke vwo ru erọnvwọn eghanghanre efa? O se siobọnu iruo evo ro ruẹ enẹna ọ sa vwọ reyọ ọkpokpọ na? Ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ ivẹ na yẹrẹ ọvo dede da dia ẹjo, kọyen ọkiọvo ofori nẹ ohwo ọfa vwẹrote iruo kpokpọ na tavwen. Ẹrhovwo vẹ omaẹfuẹrẹn rẹ abavo cha chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ re vwo ruẹ vroma. Omaevwokpotọ sa chọn avwanre uko vwọ sen iruo evo.

18. (a) Die yen omaevwokpotọ che mu avwanre ru siẹrẹ a da kẹ avwanre iruo kpokpọ? (b) Idjerhe vọ yen Rom 12:3 vwo shekpahen ohwo rọ vwomakpotọ?

18 Avwanre de rhiabọreyọ owian kpokpọ na, udje rẹ Gidiọn cha karophiyọ avwanre nẹ a guọnọ ukẹcha vẹ ebruba rẹ Jihova e ki se phikparobọ. Vwọrẹ uyota, e durhie avwanre nẹ a “vwẹ oma kpotọ yan nene Ọghẹnẹ” avwanre. (Maika 6:8) Ọtiọyena, kọke kọke a da kẹ avwanre iruo kpokpọ, e jẹ a nẹrhovwo, ji roro kpahen oborẹ Jihova vuẹ avwanre womarẹ Baibol na vẹ ukoko rọyen. Ofori nẹ avwanre vwẹroso odjekẹ rẹ Jihova ọkieje. E jẹ a karophiyọ nẹ omaevwokpotọ rẹ Jihova yen ‘ru avwanre rho’ ọ dia ẹgba romobọ avwanre-e. (Une 18:35) A da vwomakpotọ yan nene Ọghẹnẹ ọ cha nẹrhẹ a kẹnoma kẹ e vwo ni oma avwanre gegerege yẹrẹ a vwọ vwẹ ẹro okueku vwo nẹ oma avwanre.—Se Rom 12:3.

19. Diesorọ o vwo fo nẹ a vwomakpotọ?

19 Ohwo rọ vwomakpotọ vwẹ ọghọ ro fo Jihova vwọ kẹ kidie ọyehẹ Ọmemama kugbe Osun rẹ akpọ vẹ odjuvwu. (Ẹvwọ. 4:11) Omaevwokpotọ nẹrhẹ e vwo ẹwẹn otekẹvwẹ kpahen iruo ra vwọ kẹ avwanre, a me je vwẹ ẹgba avwanre eje vwo ruo. Ọ chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ uruemu rẹ jẹ ọghọemuo, o ji toroba oyerinkugbe rẹ ihwo rẹ Jihova. Omaevwokpotọ mu avwanre vwo no nẹ ihwo efa yovwin nọ avwanre, ọ kẹ avwanre aghwanre ra vwọ kẹnoma kẹ echobọ. Enana yen oboresorọ omaevwokpotọ vwọ ghanre kẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ eje, Jihova je vwẹ ẹro ọghanghanre vwo nẹ ohwo ro vworo. Kẹ avwanre da hẹ ebẹnbẹn vwo? Uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana cha vuẹ avwanre obo ra sa vwọ vwomakpotọ vwẹ ọke rẹ ebẹnbẹn.