Yan vwẹ evun rẹ [“ẹwẹn,” NW ] na.”​—GAL. 5:16.

UNE: 22, 75

1, 2. Die yen oniọvo ọvo niso kpahen oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova, kẹ die yen o ru kpahọn?

ROBERT bromaphiyame ọke rọ vwọ hẹ eghene, ẹkẹvuọvo uyota na te re ubiudu-u. Ọ da ta: “Mi ru emu vuọvo rọ chọre-e. Me họhọ ohwo ro vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova, kidie mi kpo uyono ọkeneje, kukpe kukpe yen me je vwọ reyọ ọkobaro ubrọke. Ẹkẹvuọvo, emu ọvo she chọ.”

2 Robert rọvwọn nu tavwen ọ ke rhe riẹn obo ri she chọ. Ọ vẹ aye rọyen vwẹ ẹkuruemu rẹ ayen vwọ heha ra da nọ ohwohwo enọ ri shekpahen Baibol na. Kidie nẹ awọ rẹ aye na nabọ ghwotọ vwevunrẹ ukoko na, enọ na rha bẹn kẹ-ẹ. Ẹkẹvuọvo, eha na nẹrhẹ oma vua Robert, kidie ọ pha bẹnbẹn rọ sa vwọ kpahenphiyọ e rọyen. Ọ da ta: “Kọ ghwa họhọ nẹ me riẹn emu vuọvo-o. Me da ta kẹ oma mẹ, ‘Ofori nẹ me jowọ ro fori rere me sa vwọ dia omamọ rẹ ọgbuyovwin rẹ orua.’ ” Ọ da ghene jowọ ro fori. Robert da ta: “Ki mi rhi muomaphiyọ uyono rẹ Baibol, ememerha na erianriẹn mẹ de rhi kodophiyọ. Ki mi rhi vwo ẹruọ rẹ uyota na, ma rho kparobọ, uyono na nẹrhẹ ovwẹ se vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova.”

3. (a) Die yen ikuegbe rẹ Robert na yono avwanre? (b) Enọ vọ yen a cha kpahenphiyọ?

3 O vwo erọnvwọn eghanghanre evo re se yono nẹ ikuegbe rẹ  Robert na. E de vwo erianriẹn evo kpahen Baibol na, ji vwo uruemu re vwo kpo uyono ọkeneje, ọ dia ọyen e che vwo vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova-a. O toro oborẹ avwanre yan obaro te vwevunrẹ ukoko na-a, e ji se ru yovwinphiyọ. (Fil. 3:16) Rere a sa vwọ yan obaro ọkieje, avwanre cha kpahenphiyọ enọ erha nana: (1) Mavọ yen a sa vwọ riẹn oborẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Ọghẹnẹ gan te? (2) Mavọ e se vwo vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Ọghẹnẹ, je yan obaro vwevunrẹ ukoko na? (3) Mavọ yen omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova sa vwọ chọn avwanre uko vwẹ akpeyeren re kẹdẹ kẹdẹ?

FUẸRẸN OMA WẸN

4. Amono yen uchebro rọhẹ Ẹfesọs 4:23, 24 shekpahen?

4 Avwanre vwo kurhẹriẹ rhe ukoko na, avwanre de ru ewene ro djobọte kẹdia kẹdia rẹ akpeyeren rẹ avwanre. Ewene na dobọji ọke rẹ avwanre ghwe vwo bromaphiyame nu-u. Baibol na bru avwanre uche nẹ, a “vwẹ ọkeneje vwo ru ẹgba iroro [rẹ avwanre] phiyọ ọkpokpọ.” (Ẹfe. 4:23, 24) Ọtiọyena, avwanre guọnọ ewene rẹ ọkeneje, kidie avwanre gbare-e. Ofori nẹ e ru oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova ganphiyọ, ọ da tobọ dianẹ avwanre ga Jihova krẹre.​—Fil. 3:​12, 13.

5. Enọ vọ yen a sa vwọ fuẹrẹn oma rẹ avwanre?

5 Ofori nẹ a fuẹrẹn oma rẹ avwanre, siẹrẹ a da guọnọ sẹro rẹ oyerinkugbe avwanre vẹ Ọghẹnẹ, ji ruo yovwinphiyọ. E jẹ ohwo vuọvo nọ oma rọyen enọ nana: ‘Mi se vwo oniso rẹ ewene evo ri mu ruru ri djerephia nẹ me yan obaro kerẹ ohwo ro vwo ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ? Uruemu mẹ họhọ ọ rẹ Kristi? Ọke me da hẹ uyono, die yen uruemu mẹ djephia kpahen oborẹ oyerinkugbe mẹ vẹ Jihova gan te? Die yen eta mẹ djephia kpahen ovwẹ? Die yen uyono romobọ mẹ, irhuon vẹ osẹnvwe mẹ, yẹrẹ uruemu mẹ kpahen ọghwọku ra vwọ kẹ vwẹ se djephia kpahen ovwẹ? Die yen mi ruẹ siẹrẹ mi de hirharoku edavwini? Me yan obaro te asan me da riẹn iyono ikokodo rẹ Baibol na re?’ (Ẹfe. 4:13) Ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ nana sa chọn avwanre uko vwọ riẹn oborẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova gan te.

6. Die ọfa yen sa chọn avwanre uko vwọ riẹn oborẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Ọghẹnẹ gan te?

6 Ọkiọvo, ihwo efa sa chọn avwanre uko vwọ riẹn oborẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova gan te. Ọyinkọn Pọl tare nẹ ohwo ro vwo ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ-ẹ, cha sa riẹn sẹ obo ro ruẹ chọre vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Ẹkẹvuọvo, ohwo ro vwo ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ riẹn obo re chọre vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ. (1 Kọr. 2:14-16; 3:1-3) Ekpako ri vwo ẹwẹn rẹ Kristi fobọ vwo oniso rẹ ohwo rọ guọnọ vwiẹrẹ vwẹ iruo rẹ ẹga na. Ayen de bru avwanre uche, ofori nẹ avwanre reyọ. Avwanre de ru ọtiọyen, ọyena che djephia nẹ avwanre guọnọ ru oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova ganphiyọ.​—Aghwo. 7:5, 9

VWO OMAMỌ RẸ OYERINKUGBE VẸ ỌGHẸNẸ

7. Diesorọ a vwọ tanẹ erianriẹn rẹ Baibol na ọvo cha sa nẹrhẹ e vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova-a?

7 Karophiyọ nẹ erianriẹn rẹ Baibol na ọvo cha sa nẹrhẹ e vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova-a. Ovie Solomọn riẹn erọnvwọn buebun kpahen Jihova. Eta rẹ aghwanre rọyen hẹ evunrẹ Baibol na. Jẹ, ọ sa fuevun te oba-a. (1 Ivie 4:29, 30; 11:4-6) Ọtiọyena, vwọba erianriẹn rẹ Baibol, die ọfa yen a guọnọre? Ofori nẹ avwanre ru oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova ganphiyọ ọkeneje. (Kọl. 2:6, 7) Mavọ yen e se vwo ru ọyena?

8, 9. (a) Die yen cha chọn avwanre uko vwo vwo esegbuyota rọ nabọ ghwotọ? (b) Die yen muẹ avwanre vwo yono ji roro kpahen obo re yonori? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

 8 Pọl vwẹ uchebro kẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ nẹ ayen “ru kerẹ omiragua.” (Hib. 6:1) Owọẹjẹ vọ yen cha nẹrhẹ e se ru oborẹ Pọl tare na? Ọvo rọyen, ọyen re vwo yono ọbe na, Sẹro rẹ Oma rẹ Ovwan Vwẹ Evun rẹ Ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ.” Wo de yono ọbe yena nẹ ọtonphiyo re duvwun oba, ku wọ sa nabọ vwẹ irhi rẹ Baibol vwo ruiruo vwẹ akpeyeren wẹn. Wo de yono ọbe yena re nu, wọ sa guọnọ ẹbe efa re je sa chọn wẹ uko vwo ru esegbuyota wẹn gan. (Kọl. 1:23) Wọ nabọ ghwọrọ ọke vwo roro kpahen oborẹ wo yono, je nẹrhovwo rhe Jihova nẹ ọ chọn wẹ uko vwo ru nene ayen?

9 Karophiyọ nẹ ẹwẹn ra vwọ yọnrọn irhi rẹ Ọghẹnẹ ji ru oborẹ re vwerhen Jihova ivun, yen muẹ avwanre vwo yono ji roro kpahen obo re yonori. (Une 40:8; 119:97) Vwọba, avwanre je davwẹngba vwọ kẹnoma kẹ erọnvwọn re sa gbowọphiyọ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova.​—Taitọs 2:11, 12.

10. Die yen sa chọn ighene uko vwo ru oyerinkugbe rayen vẹ Jihova ganphiyọ?

10 Ighene, o vwo oborẹ ovwan tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova? Oniọvo ọshare ọvo rọ ga vwẹ Bẹtẹl vwo ẹkuruemu ro vwo nene ihwo re guọnọ bromaphiyame ta ota kuẹgbe tavwen ọrhuẹrẹphiyotọ osikoko rẹ okinriariẹ ke tuanphiyọ. Buebun rayen ighene. Oniọvo na me nọ ayen kpahen oborẹ ayen tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova. Ọke buebun na, ẹkpahọnphiyọ rẹ buebun rayen ko ghwe djephia nẹ ayen vwo oborẹ ayen tẹnrovi. Ayen guọnọ ro ẹga rẹ ọkieje yẹrẹ ga vwẹ asan ra da ma guọnọ ukẹcha. Jẹ, evo herọ ri ghwe vwo oborẹ ayen tẹnrovi-i. Ọkiọvo, ọ sa dianẹ ayen je rhe riẹn obo rọ ghanre te re vwo vwo obo ra tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova-a. Wọ da dia eghene, gba nọ oma wẹn: ‘Me vwobọ vwẹ iruo rẹ ẹga na fikirẹ ọsẹ vẹ oni mẹ? Mi vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova?’ Vwọrẹ uyota, ofori nẹ avwanre eje vwo obo ra tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova. E de ru ọtiọyen, ọ cha chọn avwanre uko vwo ru oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova ganphiyọ.​—Aghwo. 12:1, 13.

11. (a) Die yen ofori nẹ avwanre ru rere a sa vwọ nabọ yan obaro? (b) Udje rẹ Baibol vọ yen a sa vwẹrokere?

11 Siẹrẹ avwanre de vwo oniso rẹ asan ra da vwiẹrẹ nu, ofori nẹ avwanre wian kpahọn rere a sa vwọ yan obaro. Ọ ghanre mamọ ra vwọ dia ohwo ro vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova. Kidie ọyen ota rẹ arhọ vẹ ughwu. (Rom 8:6-8) Ẹkẹvuọvo, ohwo de yerin tedje vwevunrẹ ukoko na, ọ dia ọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ ohwo na gbare-e. Dede nẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Jihova sa chọn avwanre uko vwọ yan obaro, ọ guọnọ ẹgbaẹdavwọn mie avwanre. John Barr rọ dia ọvo usun rẹ Ẹko Rọvwẹrote na dẹvure vwo dje kpahen Luk 13:24, ọ da ta: “Buebun rayen sheri, kidie ayen nabọ yono rere ayen sa vwọ yan obaro-o.” Ofori nẹ avwanre vwẹrokere Jekọp ro nene amakashe họnre te asan rọ da kẹ ebruphiyọ. (Jẹn. 32:26-28) Dede nẹ uyono rẹ Baibol vwerhan, jẹ ofori nẹ a karophiyọ nẹ Baibol na dia ọbe rẹ osia re di se vwo brọke kufia-a. Ofori nẹ avwanre nabọ hiẹ guọnọ efe re sa chọn avwanre uko.

12, 13. (a) Die yen cha chọn avwanre uko vwo ru nene Filipae 2:5? (b) Mavọ yen udje vẹ uchebro rẹ ọyinkọn Pita sa vwọ chọn avwanre uko? (c) Die yen wo se ru vwọ yan obaro? (Ni ekpeti na “Oborẹ Wo se Ru Vwọ Yan Obaro.”)

12 Ẹwẹn ọfuanfon na cha chọn avwanre uko vwo wene iroro rẹ avwanre, siẹrẹ a da davwẹngba vwo ru oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova ganphiyọ. Ọ cha nẹrhẹ e se vwo iroro rẹ Kristi. (Fil. 2:5) Vwọba, ọ cha chọn avwanre uko vwo si urhurusivwe rẹ  ugboma nẹ ẹwẹn rẹ avwanre. Ọtiọyena, ke se vwo iruemu re cha nẹrhẹ oma vwerhen Jihova. (Gal. 5:16, 22, 23) Wo jẹ oshọ mu we siẹrẹ wo de noso nẹ ojevwe rẹ ugboma ganre mamọ vwẹ ẹwẹn wẹ-ẹn. Wọ da yare ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Jihova, ọ cha nẹrhẹ wo se wene iroro wẹn kpo ọ ro shephiyọ ọhọre rọyen. (Luk 11:13) Karophiyọ nẹ ọyinkọn Pita sheri abọ buebun. (Mat. 16:22, 23; Luk 22:34, 54-62; Gal. 2:11-14) Ẹkẹvuọvo, ofu dje re-e. Womarẹ ukẹcha rẹ Jihova, ememerha na, Pita de rhi vwo iroro rẹ Kristi. Ọ je sa dia ọtiọyen kẹ avwanre.

13 Ukuko na, Pita da tobọ vuẹ avwanre erọnvwọn evo re sa chọn avwanre uko. (Se 2 Pita 1:5-8.) Avwanre da “pharhe” vwo vwo iruemu kerẹ omaẹriẹnsuon, akoechiro, kugbe ẹguọnọ rẹ imoni, ka sa yan obaro vwẹ ẹga rẹ Jihova. Ofori nẹ wọ nọ oma wẹn onọ nana kẹdẹ kẹdẹ: ‛Uruemu vọ yen me cha wian kpahen nonẹna rere me sa vwọ yan obaro?’

VWẸ IRHI RẸ BAIBOL VWO RUIRUO VWẸ AKPEYEREN RE KẸDẸ KẸDẸ

14. E de vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova, mavọ yen o che djobọte akpeyeren rẹ avwanre?

14 Iroro rẹ Kristi rẹ avwanre vwori na che djobọte eta vẹ uruemu rẹ avwanre vwẹ obẹ isikuru kugbe asan rẹ avwanre de ruiruo, o ji che djobọte orhiẹn sansan rẹ avwanre brẹ. Kidie orhiẹn rẹ avwanre se djephia sẹ avwanre ghene vwẹrokere Jesu. Kerẹ ihwo ri vwo ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ, avwanre guọnọ kẹnoma kẹ kemu kemu ro se miovwo oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova. Iroro rẹ Kristi cha chọn avwanre uko vwo phi edavwini kparobọ. E jẹ avwanre roro kpahen enọ nana tavwen avwanre ki brorhiẹn: ‛Ẹkpo rẹ Baibol vọ yen cha chọn vwẹ uko vwo brorhiẹn ro shephiyọ? Jesu de hirharoku ẹdia nana, die yen o che ru? Orhiẹn vọ yen cha vwerhen Jihova oma?’ E jẹ a fuẹrẹn ẹdia evo vẹ orhiẹn re se bru. A cha jokaphiyọ ẹkpo rẹ Baibol rọ sa chọn avwanre uko vwo bru omamọ rẹ orhiẹn vwẹ ẹdia sansan re che djunute na.

15, 16. Djunute ẹdia ẹvo rẹ iroro rẹ Kristi da sa chọn wẹ uko ọke ru wọ da (a) guọnọ ohwo ru wọ cha rọvwọn. (b) sane igbeyan.

15 Ọke ra da guọnọ ohwo ra cha rọvwọn. Ẹkpo rẹ Baibol rọ sa chọn avwanre uko yehẹ 2 Kọrẹnt 6:14, 15. (Se.) Eta rẹ Pọl na djerephia nẹ ohwo ro vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Ọghẹnẹ che se kuomakugbe ohwo rọ riẹn Ọghẹnẹ-ẹ. Mavọ yen a sa vwọ vwẹ uchebro nana vwo ruiruo ọke ra da guọnọ ohwo ra cha rọvwọn?

16 Ọke ra da sane igbeyan. Jokaphiyọ obo re si phiyọ 1 Kọrẹnt 15:33. (Se.) Ohwo rọ guọnọ yan obaro vwevunrẹ ukoko na che se vwo mu ugbeyan vẹ ihwo ri se miovwo oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova-a. Enọ vọ yen sa chọn wẹ uko vwọ vwẹ uchebro nana vwo ruiruo? Nọ oma wẹn: Mavọ yen uchebro nana djobọte igbeyan re muẹ vwẹ intanẹti? Die yen mi che ru siẹrẹ ihwo mi vugheri-i, de durhie uvwe nẹ mi rhi nene ayen te gemu vwẹ intanẹti?

Orhiẹn ebro mẹ sa nẹrhẹ mi vwo obo ra tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova, yan obaro vwẹ ukoko na, je dia ohwo rọ kẹnoma kẹ ‘ẹghwọ’? (Ni ẹkoreta 17)

17-19. Idjerhe vọ yen omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova sa vwọ chọn wẹ uko (a) vwọ kẹnoma kẹ ojevwe rẹ ugboma? (b) vwo vwo obo ra tẹnrovi vwẹ akpeyeren? (c) vwọ rhuẹrẹ ẹghwọ phiyọ?

17 Erọnvwọn ri se gbowọphiyọ ẹyan-obaro  rẹ avwanre. O vwo orhọ-esio ọghanghanre ọvo rọhẹ evunrẹ Hibru 6:1. (Se.) Die yen “iruo rẹ umwemwu” ra tare nẹ a kẹnoma kẹ? O churobọ si kemu kemu ro se miovwin oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova. Ẹkpo rẹ Baibol yena sa chọn avwanre uko vwọ kpahenphiyọ enọ tiọna: ‘Ọnana mi che ru na, churobọ si iruo rẹ ugboma? Ofori nẹ mi vwobọ vwẹ oka rẹ ekiẹchuọ nana? Diesorọ me vwọ kẹnoma kẹ ikoko re davwẹngba rẹ ayen vwo wene akpọ na?’

Orhiẹn ebro mẹ sa nẹrhẹ mi vwo obo ra tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova, yan obaro vwẹ ukoko na, je dia ohwo rọ kẹnoma kẹ ‘ẹghwọ’? (Ni ẹkoreta 18)

18 Obo ra tẹnrovi. Jesu vwẹ odjekẹ phia kpahen obo ra tẹnrovi, vwẹ Ota Rotu rọ tare vwẹ enu rẹ Ugbenu. (Mat. 6:33) Ohwo ro vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova, vwẹ ẹga rẹ Ọghẹnẹ vwọ kobaro. Uchebro rọyen na sa chọn avwanre uko vwọ kpahenphiyọ enọ nana: ‘Ofori nẹ mi kpo isikuru rode? Oka rẹ iruo vọ yen ofori nẹ me rhiabọreyọ?’

Orhiẹn ebro mẹ sa nẹrhẹ mi vwo obo ra tẹnrovi vwẹ ẹga rẹ Jihova, yan obaro vwẹ ukoko na, je dia ohwo rọ kẹnoma kẹ ‘ẹghwọ’? (Ni ẹkoreta 19)

19 Ẹghwọ. Mavọ yen uchebro rẹ Pọl vwọ kẹ Inenikristi rehẹ Rom sa vwọ chọn avwanre uko vwọ rhuẹrẹ ẹghwọ phiyọ? (Rom 12:18) Kerẹ Inenikristi, avwanre davwẹngba vwo nene uchebro rẹ Baibol na rọ tare nẹ, e jẹ avwanre “vẹ ohwo ọvuọvo ghwọ-ọ.” Die yen avwanre ruẹ siẹrẹ ẹghwọ da vwomaphia? Avwanre fobọ vwo ghovwo? A riẹn avwanre phiyọ “ihwo re guọnọ ufuoma”?​—Jems 3:18.

20. Diesorọ wọ vwọ guọnọ yan obaro vwẹ ẹga rẹ Jihova?

20 Enana ghwa idje evo ri dje oborẹ ẹkpo rẹ Baibol sansan sa vwọ chọn avwanre uko vwo brorhiẹn ro shephiyọ, rere a sa vwọ sẹro rẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova. Omavwerhovwẹn herọ siẹrẹ e de se ru nene obo re yonori na. Robert ra ta ota kpahen vwẹ ọtonphiyọ rẹ uyono nana, da ta: “Ọke mi rhi vwo vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova nu, me ke rhe dia omamọ rẹ ọshare kugbe ọsẹ. Oma vwerhen ovwẹ, me je vwo ẹwẹn rẹ otekẹvwẹ.” Avwanre je sa mrẹ ebruphiyọ tiọyena, siẹrẹ a da yan obaro vwẹ ẹga rẹ Jihova. Avwanre de vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova, oma cha vwerhen avwanre asaọkiephana, e ji che vwo “uvi rẹ arhọ na” vwẹ obaro na.​—1 Tim. 6:19.