“Kemu kemu esiri na ejobi . . . , nẹ obọ rẹ ọsẹ . . . na rhe.”JEMS 1:17.

UNE: 148, 109

1. Ebruphiyọ vọ yen te avwanre obọ fikirẹ ọtanhirhe na?

EBRUPHIYỌ buebun yen izobo ọtanhirhe rẹ Jesu na vwọ kẹ avwanre. Ọtanhirhe na rhie idjerhe phiyọ rẹ emọ rẹ Adam ri vwo ẹguọnọ rẹ ọvwata sa vwọ rhe dia ẹbẹre ọvo rẹ orua rẹ Ọghẹnẹ. Ọtanhirhe na je kẹ avwanre uphẹn ra vwọ dia bẹdẹ vẹ omavwerhovwẹn. Dedena, izobo rẹ Kristi ru erọnvwọn efa vwọ vrẹ enana. Owenvwe rẹ Jesu rọ vwọ fuevun re te ẹdẹ ughwu rọyen rhuẹrẹ eta buebun ri shekpahen usuon rẹ Jihova phiyọ.Hib. 1:8, 9.

2. (a) Eta eghanghanre vọ yen a mrẹ vwẹ ẹrhovwo rẹ Jesu na? (Ni uhoho rẹsosuọ na.) (b) Die yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono nana?

2 Ẹgbukpe ivẹ tavwen Jesu ki ghwu, o yono idibo rọyen ẹrhovwo nana: “Ọsẹ rẹ avwanre rọ hẹ obo odjuvwu, Jẹn avwanre vwẹ ọghọ kẹ odẹ wẹn. Jẹn uvie wẹn rhe, ru ẹguọnọ wẹn vwẹ akpọ na kirobo re ruẹ vwẹ obo odjuvwu.” (Mat. 6:9, 10) Ọdavwaro avwanre kpahen ọtanhirhe na se vwo kodophiyọ, e jẹ a fuẹrẹn obo ro vwo churobọ si  orufon rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ, usuon rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ, vẹ orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ.

“JẸN AVWANRE VWẸ ỌGHỌ KẸ ODẸ WẸN”

3. Die yen odẹ rẹ Jihova churobọ si, kẹ mavọ yen Eshu vwọ ghwa ekan rhe odẹ ọfuanfon yena?

3 Oyare ẹsosuọ rẹ ẹrhovwo rẹ Jesu na shekpahen ọghọ re che mu kẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ yẹrẹ orufon rẹ odẹ rọyen. Odẹ rẹ Jihova churobọ si uyoyovwin, ọrho vẹ ofuanfon rọyen. Vwẹ ẹrhovwo ọfa rẹ Jesu nẹre, o de se Jihova, “Ọsẹ Ọfuanfọn.” (Jọn 17:11) Ọ vwọ dianẹ Jihova pha fuanfon na, irhi vẹ iji rọyen eje je pha fuanfon. Dedena, vwẹ ogba rẹ Idẹn, Eshu je vwẹ ona vwọ nọ onọ kpahen ogangan rẹ Jihova vwori ro vwo ji urhi kẹ ihworakpọ. Womarẹ ofian ro gun nyẹ Jihova, Eshu da ghwa ekan rhe odẹ ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ.Jẹn. 3:1-5.

4. Idjerhe vọ yen Jesu vwo toroba orufon rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ?

4 Ẹkẹvuọvo, Jesu vwo ẹguọnọ rẹ odẹ rẹ Jihova mamọ. (Jọn 17:25, 26) O toroba orufon rẹ odẹ na. (Se Une Rẹ Ejiro 40:8-10.) Fikirẹ obo ro yeren akpọ rọyen wan, Jesu de djephia nẹ ọyen obo re gbare Jihova vwo ji urhi kẹ ihwo rọ mare. Ọke rẹ Eshu vwọ nẹrhẹ Jesu rhiẹromrẹ ughwu rẹ odjadja dede, Jesu sẹro rẹ evun-ẹfuọn rọyen kẹ Jihova. Fikirẹ evun-ẹfuọn rọyen, Jesu ko djerephia nẹ ohworakpọ rọ gbare sa yọnrọn irhi rẹ Ọghẹnẹ gbagba.

5. Mavọ yen avwanre se vwo vwobọ vwẹ orufon rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ?

5 Mavọ yen avwanre se vwo djephia nẹ e vwo ẹguọnọ rẹ odẹ rẹ Jihova? Womarẹ uruemu avwanre. Jihova guọnọre nẹ avwanre dia fuanfon. (Se 1 Pita 1:15, 16.) Ọnana mudiaphiyọ nẹ Jihova ọvo yen avwanre cha ga, e mi ji nyupho rọyen vẹ ubiudu avwanre eje. Vwẹ ọke ọdavwini dede, avwanre davwẹngba vwọ yọnrọn irhi rọyen. Omamọ uruemu avwanre cha nẹrhẹ urhukpẹ avwanre lo, ọ je cha hwarhiẹ urinrin rhe odẹ rẹ Jihova. (Mat. 5:14-16) Kerẹ ihwo re pha fuanfon, avwanre vwẹ akpeyeren avwanre vwo djephia nẹ irhi rẹ Jihova yoma, nẹ eta rẹ Eshu na ke rha hẹ efian. Avwanre de ruchọ fikirẹ jẹgba, kẹ avwanre kuẹrhẹriẹ nẹ otọ rẹ ubiudu cha, je kẹnoma kẹ umwemwu tiọyena riẹriẹriẹ.Une 79:9.

6. Diesorọ Jihova se vwo se avwanre evwata dede nẹ avwanre gbare-e?

6 Jihova vwo ghovwo imwemwu rẹ ihwo ri vwo esegbuyota kpahen izobo rẹ Jesu Kristi na. O rhiabọreyọ ihwo re vwomakpahotọ kẹ kerẹ idibo rọyen. Jihova se Inenikristi ra jẹreyọ na, emọ rọyen re dia evwata; o de rhe se “igodẹ efa” na igbeyan rọyen re dia evwata. (Jọn 10:16; Rom 5:1, 2; Jems 2:21-25) Ọtiọyena, ọtanhirhe na chọn avwanre uko vwo vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Ọsẹ avwanre asaọkiephana, ọ je nẹrhẹ e vwobọ vwẹ orufon rẹ odẹ rọyen.

“JẸN UVIE WẸN RHE”

7. Ebruphiyọ vọ yen che te avwanre obọ fikirẹ ọtanhirhe na?

7 Vwẹ ẹrhovwo rẹ udje na, oyare rivẹ rẹ Jesu yehẹ: “Jẹn Uvie wẹn rhe.” Idjerhe vọ yen ọtanhirhe na vwo churobọ si Uvie rẹ Ọghẹnẹ? Ọtanhirhe na yen nẹrhẹ e se koko ihwo 144,000 ri che nene Jesu sun vwẹ odjuvwu  kerẹ ivie vẹ irherẹn. (Ẹvwọ. 5:9, 10; 14:1) Jesu vẹ ihwo nana cha hwarhiẹ erere rẹ ọtanhirhe na bru ihworakpọ rhe vwẹ ẹgbukpe uriorin na. E che ru akpọ na phiyọ iparadaisi, ihworakpọ re fuevun eje ke cha dia gbagba. Ẹbẹre rẹ orua rẹ Ọghẹnẹ rọhẹ otọrakpọ na vẹ ọ rọhẹ odjuvwu ke cha rhe dia ọvo. (Ẹvwọ. 5:13; 20:6) Jesu cha guọghọ uyovwin rẹ ọrọdekọ na, o mi ji si ẹvwọsuọ rẹ Eshu no kare kare.Jẹn. 3:15.

8. (a) Mavọ yen Jesu vwọ vwẹ ukẹcha kẹ idibo rọyen vwọ mrẹ ọghanrovwẹ rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ? (b) Mavọ yen avwanre se vwo djephia nẹ a ka ẹbẹre rẹ Uvie na?

8 Ọke rẹ Jesu vwọ hẹ akpọ, ọ vwẹ ukẹcha kẹ idibo rọyen vwọ mrẹ ọghanrovwẹ rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ. O ghwe vwo bromaphiyame nu, Jesu de ghwoghwo “ikun esiri rẹ uvie rẹ Ọghẹnẹ” ro kasan kasan. (Luk 4:43) Vwẹ eta re koba rọ tare o ki rhivwin kpo odjuvwu, Jesu da vuẹ idibo rọyen nẹ ayen dia iseri rọyen “rhiri re te oba rẹ akpọ na.” (Iruo 1:6-8) Womarẹ iruo aghwoghwo na, ihwo rehẹ akpọneje che vwo uphẹn ayen vwo yono kpahen ọtanhirhe na, ayen me je dia otọ rẹ usuon rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ. Nonẹna, avwanre ka ẹbẹre rẹ Uvie na siẹrẹ a da vwẹ ukẹcha kẹ iniọvo rẹ Kristi vwo ghwoghwo Uvie na vwẹ akpọneje.Mat. 24:14; 25:40.

“RU ẸGUỌNỌ WẸN”

9. Die yen kẹ avwanre imuẹro nẹ ọhọre rẹ Jihova vwọ kẹ ihworakpọ che rugba?

9 Die yen Jesu vwo vwẹ ẹwẹn, ọ vwọ tanẹ, “Ru ẹguọnọ wẹn”? Jihova yen Ọmemama na. Ota ro nẹ unu rọyen rhe nu, se shefia-a. (Aiz. 55:11) Ọ cha sa vwẹ uphẹn kẹ Eshu nẹ o phi oba phiyọ ọhọre rọyen vwọ kẹ ihworakpọ-ọ. Nẹ ọtonphiyọ rhe, Ọghẹnẹ guọnọre nẹ akpọ na vọn vẹ emọ rẹ Adam vẹ Ivi re pha gbagba. (Jẹn. 1:28) Adam vẹ Ivi rhe vwiẹ tavwen ayen ki ghwu-u, ọhọre rẹ Ọghẹnẹ nẹ emọ rayen vọn otọrakpọ na rhe shefia. Kọyensorọ, Adam vẹ Ivi vwo ru umwemwu nu, Jihova da je vwẹ uphẹn kẹ ayen nẹ ayen vwiẹ. Womarẹ ọtanhirhe na, Jihova vwẹ uphẹn kẹ kohwo kohwo ro vwo esegbuyota kpahọn ọ vwọ rhoma dia gbagba, ji vwo arhọ rẹ bẹdẹ. Jihova vwo ẹguọnọ rẹ ihwo, ọ je guọnọ nẹ ihwo dia kirobo ro vwo vwẹ ẹwẹn jovwo.

10. Erere vọ yen ọtanhirhe na cha vwọ kẹ ihwo ri ghwuru?

10 Kẹ, iduduru rẹ ihwo re riẹn Jihova tavwen ayen ki ghwu-u vwo? Ọtanhirhe na yen nẹrhẹ e vwo iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushi. Ọsẹ avwanre rọhẹ odjuvwu cha rhọvwọn ayen nushi, ọ me je kẹ ayen uphẹn ayen vwo yono kpahọn rere ayen se vwo vwo arhọ rẹ bẹdẹ. (Iruo 24:15) Jihova guọnọre nẹ avwanre ghwu-u. Kerẹ Esiri rẹ arhọ, ọ cha dia Ọsẹ rẹ kohwo kohwo ra cha rhọvwọn nushi. (Une 36:9) Kọyensorọ Jesu vwo yono avwanre nẹ a nẹrhovwo nana: “Ọsẹ rẹ avwanre rọ hẹ obo odjuvwu.” (Mat. 6:9) Jihova kẹ Jesu iruo ọghanghanre rọ vwọ rhọvwọn ihwo ri ghwuru nushi. (Jọn 6:40, 44) Vwẹ Iparadaisi, Jesu che ruiruo nana kidie ọyehẹ “evrẹnushi na kugbe arhọ na.”Jọn 11:25.

11. Die yen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ “urogho rẹ ihwo buebu” na?

11 Ọ diẹ imihwo yen che rhiẹromrẹ ẹserọphẹ rẹ Jihova na-a, kidie Jesu tare nẹ, “Kohwo kohwo ro ru ọhọre rẹ  Ọghẹnẹ ọye oniọvo mẹ rẹ ọshare kugbe ọ rẹ aye, kugbe oni mẹ.” (Mak 3:35) Ọghẹnẹ guọnọre nẹ “urogho rẹ ihwo buebu” ri nẹ ẹgborho vẹ ejajẹ eje rhe, dia idibo rọyen. Ihwo ri vwo esegbuyota kpahen izobo rẹ Kristi na, ri ji ru ọhọre rẹ Ọghẹnẹ se kuomakugbe ihwo ri kuvwie nẹ, “Esivwo kẹ Ọghẹnẹ rẹ avwanre ro tidia phihọ enu rẹ ekete na, ji kugbe Omogodẹ na!”Ẹvwọ. 7:9, 10.

12. Idjerhe vọ yen ẹrhovwo rẹ udje na vwọ dje ọhọre rẹ Jihova phia vwọ kẹ ihworakpọ?

12 A mrẹ ọhọre rẹ Jihova vwọ kẹ ihworakpọ vwẹ oyare sansan rehẹ ẹrhovwo rẹ Jesu na. E jẹ avwanre davwẹngba eje vwo ru odẹ rẹ Jihova fon. (Aiz. 8:13) Otọ rẹ odẹ rẹ Jesu komobọ yehẹ “Jihova Yen Usivwin,” usivwin avwanre womarẹ ọtanhirhe na vwẹ urinrin vẹ ọghọ vwọ kẹ odẹ rẹ Jihova. Uvie rẹ Ọghẹnẹ cha nẹrhẹ ebruphiyọ rẹ ọtanhirhe na te ihworakpọ ri nyẹme obọ. Aphro herọ-ọ, ẹrhovwo rẹ udje na kẹ avwanre imuẹro nẹ o vwo obo re sa dobọ rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ ji-i.Une 135:6; Aiz. 46:9, 10.

DJE ỌDAVWARO PHIA KPAHEN ỌTANHIRHE NA

13. Die yen omaebrophiyame avwanre djephia?

13 Omaẹvwọkpahotọ avwanre kẹ Jihova vẹ omaebrophiyame, ọyen idjerhe ọghanghanre ọvo re vwo dje ọdavwaro phia kpahen ọtanhirhe na. Omaebrophiyame ọyen odjephia nẹ avwanre “hẹ obọ rẹ Ọrovwohwo.” (Rom 14:8) Ọyen idjerhe ra vwọ yare Ọghẹnẹ nẹ ọ kẹ avwanre omamọ ẹwẹn obrorhiẹn. (1 Pita 3:21) Jihova kpahanphiyọ oyare yena womarẹ ọbara rẹ Kristi ro vwo ru avwanre fon.  Avwanre vwo imuẹro kokoroko nẹ o che ru obo ro veri eje.Rom 8:32.

Idjerhe vọ yen e se vwo dje ọdavwaro phia kpahen ọtanhirhe na? (Ni ẹkoreta 13, 14)

14. Diesorọ a vwọ vuẹ avwanre nẹ e vwo ẹguọnọ rẹ irivẹ avwanre?

14 Ọrhọ yen idjerhe ọfa re vwo dje ọdavwaro phia kpahen ọtanhirhe na? Ọ vwọ dianẹ ẹguọnọ yen mu Jihova vwo ru kemu kemu na, ọ je guọnọ nẹ idibo rọyen dje ẹguọnọ phia ọkieje. (1 Jọn 4:8-11) E che djephia nẹ a guọnọ dia “emọ rẹ ọsẹ [avwanre] rọ hẹ obo odjuvwu” siẹrẹ e de vwo ẹguọnọ kpahen irivẹ avwanre. (Mat. 5:43-48) Urhi re vwo vwo ẹguọnọ rẹ ọrivẹ na yen vwọ kpahen urhi re vwo vwo ẹguọnọ rẹ Jihova. (Mat. 22:37-40) Iruo aghwoghwo rẹ Uviẹ na, ọyen idjerhe ọghanghanre ọvo re vwo dje ẹguọnọ kẹ irivẹ avwanre. Avwanre che dje urinrin rẹ Ọghẹnẹ phia siẹrẹ e de dje ẹguọnọ kẹ ihwo efa. Vwọrẹ uyota, ẹguọnọ rẹ avwanre vwo kpahen Ọghẹnẹ cha “gba” siẹrẹ e de vwo ẹguọnọ rẹ irivẹ avwanre, ma rho kẹ iniọvo na.1 Jọn 4:12, 20.

ỌTANHIRHE NA GHWA “OMAMỌ RẸ EYERE” VWO NẸ OBỌ RẸ JIHOVA CHA

15. (a) Ebruphiyọ vọ yen Jihova vwọ kẹ avwanre nonẹna? (b) Ebruphiyọ vọ yen hẹrhẹ avwanre vwẹ ọke rọ cha obaro na?

15 A sa mrẹ evwoghovwo rẹ imwemwu avwanre siẹrẹ e de vwo esegbuyota kpahen ọtanhirhe na. Baibol na kẹ avwanre imuẹro nẹ e che ‘phoro’ imwemwu avwanre no riẹriẹriẹ. (Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 3:19-21.) Kirobo re yonori jovwo, Jihova womarẹ ọtanhirhe na vwọ dẹ ihwo ra jẹreyọ na, kerẹ emọ rọyen. (Rom 8:15-17) Vwọ kẹ “igodẹ efa” na, kọ ghwa họhọ nẹ Jihova yọnrọn ọbe ra vwọ dẹ ọmọ, re si odẹ avwanre phiyọ. Avwanre da rhe dia gbagba je wan ọdavwini rọ koba na nu, Jihova kọ cha ghwobọphiyọ ọbe na ro djerephia nẹ ọ dẹ avwanre reyọ kerẹ emọ rọyen rehẹ otọrakpọ na. (Rom 8:20, 21; Ẹvwọ. 20:7-9) Ẹguọnọ rẹ Jihova vwo kpahen emọ rọyen che se vwoba-a. Ebruphiyọ rẹ ọtanhirhe na cha dia bẹdẹ. (Hib. 9:12) Ọghanrovwẹ rẹ okẹ nana che se shekpotọ-ọ. O vwo ohwo vuọvo rọ sa reyọ mie avwanre-e.

16. Erọnvwọn vọ yen ọtanhirhe na si avwanre nu?

16 Idẹbono cha sa dobọ rẹ ihwo ri kurhẹriẹ ji ayen vwo jẹ ẹbẹre ọvo rẹ orua rẹ Jihova ẹdia-a. Jesu ghwuru “ẹsiẹvo goi.” Ọtiọyena, a tan avwanre hirhe bẹdẹ bẹdẹ nure. (Hib. 9:24-26) O si uku rẹ ughwu rẹ avwanre re mie Adam no kare kare. Izobo rẹ Kristi na ji si avwanre nẹ otọ rẹ ọviẹn kẹ akpọ rẹ Eshu nana, avwanre rha djoshọ rẹ ughwu-u.Hib. 2:14, 15.

17. Die yen ẹguọnọ rẹ Jihova mudiaphiyọ kẹ wẹ?

17 Ive rẹ Ọghẹnẹ shefia bẹdẹ-ẹ. Kirobo rẹ irhi ri suẹn emama na shefia na-a, Jihova ji che se ku avwanre phiyotọ-ọ. O wene-e. (Mal. 3:6) Jihova kẹ avwanre erọnvwọn efa vwọ vrẹ arhọ. Ọ kẹ avwanre ẹguọnọ rọyen. “Avwanre ke riẹn ji segbuyota oghẹre rẹ ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ avwanre. Ọghẹnẹ hẹ ẹguọnọ.” (1 Jọn 4:16) Akpọ na eje cha dia iparadaisi rọ vọnre vẹ omavwerhovwẹn, ihwo eje ke cha vwẹrokere ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ. E jẹ avwanre eje kwunu kugbe emekashe rẹ Ọghẹnẹ vwọ tanẹ, “Ebruba kugbe urinrin kugbe aghwanre kugbe ẹkpẹvwẹ kugbe ọghọ kugbe ogangan kugbe ọrho dia kẹ Ọghẹnẹ rẹ avwanre bẹdẹ bẹdẹ! Isẹ.”Ẹvwọ. 7:12.