Pho kpẹ obo revun rọyen

Pho kpẹ ẹrhuẹrẹhọ robo rehẹ evun rọyen

Vwo Esegbuyota Kpahen Ive rẹ Jihova

Vwo Esegbuyota Kpahen Ive rẹ Jihova

“Esegbuyota hẹ . . . imuẹro rẹ obo re jẹmrẹ.”—HIB. 11:1.

UNE: 54, 125

1. Ẹro vọ yen avwanre vwo ni esegbuyota rẹ Inenikristi?

ESEGBUYOTA rẹ Inenikristi pha ghanghanre mamọ. Ọ dia ihworakpọ eje yen vworo-o. (2 Tẹsa. 3:2) Ẹkẹvuọvo, Jihova kẹ avwanre ohwo “ọvuọvo kerẹ otiẹ esegbuyota” ra guọnọre. (Rom 12:3; Gal. 5:22) Ofori nẹ ihwo ri vworo dje ọdavwaro okokodo phia.

2, 3. (a) Ebruphiyọ vọ yen herọ vwọ kẹ ohwo ro vwo esegbuyota? (b) Enọ vọ yen e che roro kpahen asaọkiephana?

2 Jesu Kristi tare nẹ Ọsẹ rọyen rọhẹ odjuvwu se ihwo te oma womarẹ Ọmọ Rọyen. (Jọn 6:44, 65) Esegbuyota re vwo kpahen Jesu nẹrhẹ ohwo se vwo evwoghovwo rẹ imwemwu rọyen. Ọnana kọ rha nẹrhẹ a riavwerhen rẹ omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova bẹdẹ. (Rom 6:23) Die yen avwanre ruru rọ nẹrhẹ e muwan rẹ ebruphiyọ rode nana? Kerẹ irumwemwu, orọnvwọn vuọvo ro fo kẹ avwanre yen ughwu. (Une 103:10) Ẹkẹvuọvo, Jihova mrẹrẹ nẹ erhuvwu se nẹ oma avwanre rhe. Fikirẹ ẹserọphẹ rọyen, o de rhie ubiudu  avwanre phiyọ vwọ kẹ iyẹnrẹn esiri na. Ọ da nẹrhẹ avwanre rhi vwo esegbuyota kpahen Jesu vẹ iphiẹrophiyọ rẹ arhọ rẹ bẹdẹ.—Se 1 Jọn 4:9, 10.

3 Ẹkẹvuọvo, die yen esegbuyota tobọ mudiaphiyọ? Ghwa hẹ erianriẹn ghevweghe rẹ ebruphiyọ rẹ Jihova muegbe rọyen vwọ kẹ avwanre? Ọ rọ ma rho, idjerhe vọ yen e se vwo dje esegbuyota phia?

“SEGBUYOTA VWẸ UDU WẸN”

4. Djisẹ rẹ oboresorọ esegbuyota vwọ vrẹ erianriẹn ghevweghe.

4 Esegbuyota vrẹ a de vwọ riẹn ọhọre rẹ Ọghẹnẹ. Ọyen ẹgba ọgangan ro mu ohwo vwo yerẹn nene ọhọre rẹ Ọghẹnẹ. Esegbuyota re vwo kpahen usivwin rẹ Ọghẹnẹ yen mu ohwo vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihwo efa. Ọyinkọn Pọl de dje fiotọ: “Wo de ghine rhọvwe vwẹ unu wẹn nẹ Jesu hẹ Ọrovwohwo wo de rhe segbuyota vwẹ udu wẹn nẹ Ọghẹnẹ kpaerọ nẹ ughwu rhe, ku wọ rhọ. Kidie udu ohwo vwo segbuyota kọye ọ vwọ rease, ọ me rha vwẹ unu rhọvwe kọye ọ vwọ rhọ.”—Rom 10:9, 10; 2 Kọr. 4:13.

5. Diesorọ esegbuyota vwọ dia obo re ghanre mamọ, kẹ mavọ a sa vwọ sẹro rọyen? Djudje rọyen.

5 Aphro herọ-ọ, e se vwo iphiẹrophiyọ rẹ arhọ rẹ bẹdẹ vwẹ akpọ kpokpọ na siẹrẹ e de vwo esegbuyota je sẹro rọyen. A sa vwẹ oboresorọ a vwọ sẹro rẹ esegbuyota vwo dje oboresorọ okankọn vwọ guọnọ ame. Okankọn ra kọn phiyotọ wene ọkeneje. Okankọn tiọyena se vwioro siẹrẹ ọ rha mrẹ ame-e, ọ nabọ yovwẹn siẹrẹ ọ da mrẹ ame ọkieje. Okankọn rọ pha yoyovwin jovwo na se ghwu siẹrẹ ọ rha mrẹ ame-e. Ọtiọyen esegbuyota avwanre hepha. O se vwioro ji ghwu siẹrẹ e de no kuẹrofia. (Luk 22:32; Hib. 3:12) Jẹ, a da nabọ vwẹrote, “esegbuyota” avwanre kọ cha rha “rhua phihọ,” kọ je cha ganphiyọ ọkieje.—2 Tẹsa. 1:3; Tai. 2:2.

OBORẸ BAIBOL NA DJISẸ RẸ ESEGBUYOTA

6. Idjerhe ivẹ vọ yen Hibru 11:1 vwo djisẹ rẹ esegbuyota?

6 Baibol na djisẹ rẹ esegbuyota vwẹ Hibru 11:1. (Se.) Esegbuyota churobọ si erọnvwọn ivẹ re jẹ mrẹ: (1) “Iphiẹrohọ,” ọnana se churobọ si obo re veri nẹ ọ cha phia vwẹ obaro na, kerẹ oba rẹ umwemwu eje vẹ ẹcha rẹ akpọ kpokpọ na. (2) “Imuẹro rẹ obo re jẹmrẹ.” Vwẹ ẹkpo nana, ubiota rẹ Grik ra fan kpo “imuẹro” na mudiaphiyọ “obo ri djerephia” nẹ orọnvwọn ra mrẹ-ẹ ghine herọ dẹn. Kerẹ udje, Jihova Ọghẹnẹ, Jesu Kristi, emekashe na, vẹ obo rẹ Uvie rẹ odjuvwu na ruẹ. (Hib. 11:3) Mavọ yen e se vwo djephia nẹ avwanre vwo uvi rẹ iphiẹrophiyọ, ji vwo imuẹro rẹ erọnvwọn re jẹ mrẹ rehẹ Baibol na? Womarẹ ota vẹ uruemu avwanre. Ababọ rẹ enana esegbuyota avwanre je rhe gba-a.

7. Idjerhe vọ yen udje rẹ Noa vwọ chọn avwanre uko vwọ riẹn obo ro mudiaphiyọ re vwo vwo esegbuyota? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

7 Ọbe rẹ Hibru 11:7 kanrunumu esegbuyota rẹ Noa, ohwo rẹ “Ọghẹnẹ vwọ vuẹ . . . kpahe obo re cha phia ra je mrẹ-ẹ, ọ da djẹ oshọ ra kare okọ ro vwo sivwi evwruwevwi rọye.” Noa dje esegbuyota rọyen phia ọke rọ vwọ kare okọ rode. O muẹro nẹ ihwo re dia kẹrẹ nọrọ kpahen oboresorọ ọ vwọ kare okọ ọrhuarho tiọyena. Noa fotovwin yẹrẹ ọ vuẹ ayen nẹ o te aye-en? Kakaka! Esegbuyota rọyen muro vwo fiudugberi ghwoghwo kẹ ihwo  rẹ ọke yena je kẹ ayen orhọ-esio rẹ ẹdjọeguo rẹ Ọghẹnẹ rọ cha na. Aphro herọ-ọ, Noa vwanriẹn eta rẹ Jihova vwọ kẹ ihwo na, rọ vwọ tanẹ, “Me guọnọre ne me guọghọ emu ejobi nẹ akpọ na; kidie akpọ na vọnre vẹ ozighi fiki rẹ ayen; . . . Me cha vwẹ ame ku akpọ na, re ọ rhe ghwọrọ uvwo ejobi ri vwo ẹnwẹn rẹ arhọ re otọ rẹ odjuvwu na; kemu kemu ri enu rẹ akpọ na ejobi ko ghwu re.” Vwọba, Noa je vuẹ ayen obo re sa kẹ ayen usivwin kirobo rẹ Ọghẹnẹ vwẹ iji na vwọ kẹ nẹ, “Ko wọ cha ro evun rẹ okọ na.” Ọtiọyena, Noa dje esegbuyota rọyen phia kidie a riẹnre phiyọ ohwo ro ru “aghwoghwo rẹ ọvwata.”—Jẹn. 6:13, 17, 18; 2 Pita 2:5.

8. Die yen ẹwẹn ọfuanfon mu Jems vwo djekpahen oborẹ uvi rẹ esegbuyota mudiaphiyọ?

8 Ọ sa dianẹ e si ọbe rẹ Jems ọke rẹ ọyinkọn Pọl ghwe vwo si kpahen esegbuyota nu vwẹ ọbe rẹ Hibru. Kerẹ Pọl, Jems djere fiotọ nẹ uvi rẹ esegbuyota diẹ imuẹro ghevweghe-e, ọ je guọnọ iruo. O de si: “Gbe dje esegbuyota wẹn ro vwo iruo-o na kẹ vwẹ, rere me rha wan oma rẹ iruo mẹ dje esegbuyota mẹ kẹ wẹ.” (Jems 2:18) Jems ji dje ofẹnẹ rọ herọ uvwre rẹ imuẹro ghevweghe vẹ obọdẹn rẹ esegbuyota. Emekashe  rẹ Idẹbono vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ herọ, ẹkẹvuọvo ayen vwo obọdẹn rẹ esegbuyota-a. Kọyensorọ ayen vwọ reyọ vwọsua orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ. (Jems 2:19, 20) Vwọ fẹnẹ ayen, Jems da ta ota kpahen ọshare ọfa rọ vọnre vẹ esegbuyota, ọ da nọ onọ nana: “Ọ dia iruo rẹ Ebraham ruru e vwo se ọvwata, rọ vwọ reyọ Aizik ọmọ rọye vwo zẹ izobo vwẹ enu rẹ agbada? Wọ mrẹre nẹ esegbuyota vwọ ba iruo rọye vwi fiki rẹ iruo na kọye a vwọ mrẹ segbuyota na vughe.” O se vwo hwe upẹrẹn muo nẹ esegbuyota guọnọ iruo, Jems da ta: “Kirobo rẹ ẹnwẹn de nẹ ohwo o mi ghwu na, eriyin esegbuyota ro vwo iruo-o ji ghwu rhe.”—Jems 2:21-23, 26.

9, 10. Mavọ yen ọyinkọn Jọn vwọ chọn avwanre uko vwọ riẹn obo rọ ghanre te e vwo vwo esegbuyota?

9 Omarẹ ẹgbukpe ọgban vwọ wan nu, ọyinkọn Jọn de si ọbe rọyen vẹ ileta erha. O dje ọdavwaro phia kpahen oborẹ ihwo efa ri ji si Baibol na nabọ dje esegbuyota fiotọ wan? Jọn yen ohwo rọ ma reyọ ubiota rẹ Grik ra sa fan kpo “vwo esegbuyota,” vwo ruiruo usun rẹ ihwo ri si Baibol na.

10 Kerẹ udje, ọ tare nẹ, “Ọ ro se Ọmọ na gbuyota vwo arhọ ri bẹdẹ na; ọ ro rhe mu ọghọ kẹ Ọmọ na-a sa mrẹ arhọ-ọ, ẹkẹvuọvo ophu rẹ Ọghẹnẹ dia uyovwi rọye.” (Jọn 3:36) Esegbuyota rẹ Inenikristi churobọ si re vwo nene iji rẹ Jesu. Jọn djunute eta rẹ Jesu abọ buebun ro djerephia nẹ ofori nẹ e vwo esegbuyota ọkieje.—Jọn 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Mavọ yen e se vwo dje ọdavwaro phia fikirẹ uyota na rẹ avwanre mrẹvughe?

11 Mavọ oma vwerhen avwanre te rẹ Jihova vwọ reyọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo dje uyota na kẹ avwanre je chọn avwanre uko vwo vwo esegbuyota kpahen iyẹnrẹn esiri na! (Se Luk 10:21.) E jẹ avwanre kpẹvwẹ Jihova ọkieje kidie o si avwanre te oma womarẹ Ọmọ rọyen rọ dia “Ọkobaro kugbe Orugba rẹ esegbuyota rẹ avwanre.” (Hib. 12:2) E se vwo dje ọdavwaro kpahen ẹserọphẹ nana, ofori nẹ a bọn esegbuyota avwanre gan ọkieje womarẹ ẹrhovwo ẹnẹ vẹ uyono rẹ Baibol na.—Ẹfe. 6:18; 1 Pita 2:2.

Ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vwẹ kuphẹn kuphẹn eje, ọnana odjephia rẹ esegbuyota wẹn (Ni ẹkorota 12)

12. Idjerhe sansan vọ yen e se vwo dje esegbuyota phia?

12 E jẹ avwanre vwo esegbuyota kpahen ive rẹ Jihova ọkieje. Ofori nẹ ihwo efa nabọ mrẹ ọnana gbonozẹ. Kerẹ udje, ọkeneje yen avwanre vwo vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na vẹ odibo egbe. E jẹ avwanre ji ru “emu esiri kẹ ihwo ejobi, marho, kẹ ayen otu re hẹ evwruwevwi rẹ esegbuyota na.” (Gal. 6:10) Avwanre je davwẹngba vwo “siobọ nẹ ohwo rẹ awanre na vẹ uruemu rọye ejobi,” a kẹnoma kẹ kemu kemu rọ sa guọghọ ẹdia rẹ ẹwẹn avwanre.—Kọl. 3:5, 8-10.

ESEGBUYOTA KPAHEN ỌGHẸNẸ, ỌYEN ẸBẸRE ỌVO RẸ UCHIVWO AVWANRE

13. Mavọ yen “esegbuyota” kpahen Ọghẹnẹ ghanre te, die yen a vwerọ vwo dje, kẹ diesorọ?

13 Baibol na da ta: “Ọ dia esegbuyota-a yọ epha bẹnbẹn re vwo ru obo ri je. Kidie ohwo kohwo rọ tanẹ ọye si kẹrẹ Ọghẹnẹ mi segbuyota nẹ ọ herọ nẹ ọye re hwa osa kẹ ayen otu re guọnerọ.” (Hib. 11:6) Ota rẹ Ọghẹnẹ djisẹ rẹ “esegbuyota” kpahen Ọghẹnẹ kerẹ ẹbẹre ọvo rẹ ‘uchivwo’ ra guọnọre a ke sa dia obọdẹn rẹ Onenikristi ọkieje. (Hib. 6:1) Ọtiọyena, ko fori nẹ Inenikristi vwẹ iruemu eghanghanre efa “vwọ ba esegbuyota” rayen rere ayen sa vwọ “sẹro rẹ oma [rayen] vwẹ evun rẹ  ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ.”—Se 2 Pita 1:5-7; Jud 20, 21.

14, 15. Mavọ yen esegbuyota ghanre te a da vwọ vwanvwen ẹguọnọ?

14 Inenikristi ri si Baibol na nabọ kanrunumu ọghanrovwẹ rẹ esegbuyota kidie ayen djunute abọ buebun. O vwo uwan ọfa re djunute abọ buebun tiọye-en. Ọnana ko mudiaphiyọ nẹ esegbuyota yen uwan rẹ Onenikristi rọ ma ghanre?

15 Pọl vwọ vwẹ esegbuyota vwọ vwanvwen ẹguọnọ, ọ da ta: “Ọ da dianẹ mi vwo eseguyota, ro se ghwie ugbenu, ẹkẹvuọvo yi mi vwo ẹguọnọ-ọ, yo mẹvwẹ ohwo diodi.” (1 Kọr. 13:2) Jesu je kanrunumu uwan ọghanghanre nana rọ dia ẹguọnọ re vwo kpahen Ọghẹnẹ, ọke rọ vwọ kpahen phiyọ onọ nana: “Ọ vọ re ma rho vwẹ evun rẹ irhi na?” (Mat. 22:35-40) Ẹguọnọ si iruemu efa rẹ Onenikristi guọnọre ba oma, ji te esegbuyota. Baibol na tare nẹ, “Ẹguọnọ . . . se emu ejobi gbuyota.” O se ota ejobi rẹ Ọghẹnẹ ta phiyọ Baibol na gbuyota.—1 Kọr. 13:4, 7.

16, 17. Mavọ yen Baibol na reyọ esegbuyota vẹ ẹguọnọ vwo ruiruo wan, ẹkẹvuọvo ọrhọ yen ma rho, kẹ diesorọ?

16 Fikirẹ ọghanrovwẹ rẹ esegbuyota vẹ ẹguọnọ, ihwo ri si Baibol na reyọ iwan nana vwo ruiruo kugbe abọ buebun, ọke buebun vwẹ urhiẹ rẹ ota vuọvo. Pọl durhie iniọvo na nẹ ayen “vwẹ esegbuyota vẹ ẹguọnọ ru aghighọ ku phihọ.” (1 Tẹsa. 5:8) Pita siri nẹ, “Ovwan je mrẹ [Jesu] dẹvo-o yẹ ovwan guọnerọ; dede nẹ ovwan je mrẹ dẹvo-o na yẹ ovwan sere gbuyota.” (1 Pita 1:8) Jems da rha nọ ihwo ra jẹreyọ na: “Ọ dia Ọghẹnẹ ọvo re sanọ ihwo rẹ akpọ se nẹ ovwiogbere na nẹ e rhe dia edafe rẹ esegbuyota kugbe ireuku rẹ uvie ro veri kẹ otu re guọnerọ na?” (Jems 2:5) Jọn de rhe si: “Ọnana kọye hẹ urhi [rẹ Ọghẹnẹ], nẹ avwanre se odẹ rẹ Ọmọ rọye Jesu Kristi gbuyota ra guọnọ ohwohwo.” —1 Jọn 3:23.

17 Dede nẹ esegbuyota pha ghanghanre, a rha cha guọnọ uruemu nana-a siẹrẹ a da rhe mrẹ orugba rẹ ive rẹ Ọghẹnẹ kugbe iphiẹrophiyọ rẹ avwanre nu. Ẹkẹvuọvo, ẹguọnọ re vwo kpahen Ọghẹnẹ vẹ ọrivẹ avwanre che vwo oba-a. Kọyensorọ Pọl vwo si nẹ, “Ọtiọye na esegbuyota, iphiẹrohọ, ẹguọnọ gba dia, enana erha na; ẹkẹvuọvo ọ rọ marho vwẹ enana kẹ ẹguọnọ.”—1 Kọr. 13:13.

ODJEPHIA RODE RẸ ESEGBUYOTA

18, 19. Odjephia rode rẹ esegbuyota vọ yen avwanre mrẹ nonẹna, ke ono yen vwo ujiri na?

18 Nonẹna, ihwo rẹ Jihova dje esegbuyota phia kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ re vwo mu na. Ọnana nẹrhẹ a rhe mrẹ iparadaisi rẹ ẹwẹn rẹ ihwo re vrẹ oduduru ẹrenren hepha nonẹna. Ayen eje dje omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na phia. (Gal. 5:22, 23) Ọnana ghene odjephia rode rẹ uvi rẹ esegbuyota vẹ ẹguọnọ rẹ Inenikristi!

19 Ọ diẹ ẹgba rẹ ohworakpọ yen ru ọnana-a. Ọghẹnẹ yen ruro. Iruo nana rọ vọnre vẹ igbevwunu na hwarhiẹ urinrin vwo rhe Jihova, rọ dia “oka ri bẹdẹ ro je phoro.” (Aiz. 55:13) Vwọrẹ uyota, ọnana “okẹ rẹ Ọghẹnẹ” rẹ avwanre vwo vwo usivwin “vwẹ oma rẹ esegbuyota.” (Ẹfe. 2:8) Iparadaisi rẹ ẹwẹn rẹ avwanre na che yovwin phiyọ je rhophiyọ ọkieje re te ọke rẹ otọrakpọ na eje cha vwọ vọn vẹ ihworakpọ re gbare, re dia evwata, ri ji vwo omavwerhovwẹn rọ cha dia ujiri vwọ kẹ odẹ rẹ Jihova bẹdẹ. E jẹ avwanre vwo esegbuyota kpahen ive rẹ Jihova ọkieje!