“Nighe, obo rẹ ẹma epha vwẹ obọ mẹ.” —JER. 18:6.

UNE: 60, 22

1, 2. Diesorọ Daniẹl vwọ dia “ohwo re vwo ẹguọnọ kẹ gangan” vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ, kẹ mavọ yen a sa vwọ vwẹrokere Daniẹl?

IHWO rẹ Ju vwọ hẹ ẹdia rẹ eviẹn vwẹ Babilọn, ayen mrẹvughe nẹ orere na vọnre vẹ edjọ, kugbe ihwo rẹ emekashe rẹ Idẹbono suẹn. Dedena, ihwo rẹ Ju kerẹ Daniẹl vẹ igbeyan rọyen erha, rhọnvwere nẹ uruemu rẹ ihwo rẹ Babilọn ma aye-en. (Dan. 1:6, 8, 12; 3:16-18) Daniẹl vẹ igbeyan rọyen na brorhiẹn rẹ ayen vwọ ga Jihova ọvo kerẹ Omẹma rayen. Ayen phikparobọ! Daniẹl yeren akpọ rọyen eje vwẹ Babilọn, dedena, amakashe rẹ Ọghẹnẹ sere nẹ “ohwo re vwo ẹguọnọ kẹ gangan.”—Dan. 10:11, 19.

2 Vwẹ ọke re vwo si Baibol na, ọmema nyẹ ọphiẹn phiyọ uko rere obo rọ guọnọ ma na vwọ họhọ uko na. Nonẹna, Inenikristi rẹ uyota je riẹn nẹ Jihova yen Osun rẹ akpọ vẹ odjuvwu, ọyen ji vwo ogangan rọ vwọ ma ihwo vẹ ẹgborho ejobi. (Se Jerimaya 18:6.) Ọghẹnẹ ji vwo ogangan rọ vwọ ma avwanre ohwo vuọvo. Ẹkẹvuọvo, ọ guọnọre nẹ avwanre vwomakpahotọ kẹ nẹ ẹwẹn avwanre rhe. E gbe jẹ e dje kpahen obo ra sa vwọ dia lọlọhọ vwẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ẹdia erha: (1) Mavọ yen a sa vwọ kẹnoma kẹ iruemu re sa nẹrhẹ  ọ bẹn avwanre vwo rhiabọreyọ uchebro rẹ Jihova? (2) Mavọ yen e se vwo vwo iruemu re sa nẹrhẹ avwanre vwomakpotọ je dia lọlọhọ? (3) Mavọ yen emiọvwọn re dia Inenikristi sa vwọ vwomakpahotọ kẹ Ọghẹnẹ siẹrẹ ayen da ma emọ rayen?

KẸNOMA KẸ IRUEMU RE SA NẸRHẸ UBIUDU WẸN DIA GANGAN

3. Iruemu vọ yen se ru ubiudu rẹ ohwo gangan? Djudje rọyen.

3 Isẹ 4:23 da ta: “Jẹn udu wẹn sasa vwẹ ọke ejobi; kidie evun rọye ogbugbu rẹ arhọ va nẹ cha.” Iruemu vọ yen a kẹnoma kẹ? Evo rọyen yen omaẹkparọ, ra vwọ vwẹ umwemwu vwo ruẹ ẹkuruemu, kugbe jẹ esegbuyota evwo. Enana sa nẹrhẹ e vwo udu ọgangan, ji gbevwọso. (Dan. 5:1, 20; Hib. 3:13, 18, 19) Ovie Uzaya rẹ Juda dje uruemu rẹ omaẹkparọ phia. (Se 2 Ikun Rivie 26:3-5, 16-21.) Ọke ẹsosuọ, Uzaya “ru obo ri shephihọ vwẹ obọ rẹ Ọrovwohwo,” “ọ da vwẹ oma rọye ejobi vwọ guọnọ Ọghẹnẹ.” Ẹkẹvuọvo, “ọke rọ rhe gan re ko rhi phuoma,” dedevwo nẹ Ọghẹnẹ yen vwẹ ẹgba kẹ! Ọ tobọ muegbe rọ vwọ torhẹ insẹns vwẹ agbada rẹ ugboduma, rọ dia iruo rẹ irherẹn ọvo ruẹ. Ọke rẹ irherẹn na vwọ ta ota kẹ, ivun de miovwo Uzaya! Die yen nẹ obuko rọyen rhe? Ọ mrẹ “ẹghwọrọ” vwẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ, ọ da họnvwọn oti re te ẹdẹ ughwu rọyen.—Isẹ 16:18.

4, 5. Die yen sa phia a rha kẹnoma kẹ omaẹkparọ-ọ? Ru udje rọyen.

4 A rha kẹnoma kẹ omaẹkparọ-ọ, avwanre se “roro oma [avwanre] rhuarho nọ obo rọ epha,” ọ sa tobọ nẹrhẹ a sen uchebro rẹ Baibol na. (Rom 12:3; Isẹ 29:1) Roro kpahen obo re phia kẹ ọkpako ukoko ọvo re se Jim, rọ rhọnvwephiyọ iroroẹjẹ rẹ ekpako ichekọ vwọphia-a. Jim da ta: “Me vuẹ ekpako na nẹ ayen vwo ẹguọnọ kakaka-a, mi de vrẹn nẹ echidiotọ na.” Emeranvwe esan vwọ wan nu, o de kpo ukoko ọfa, jẹ a reyerọ vwo mu ọkpako vwẹ etiyi-in. Ọ da ta: “Ọ da vwẹ mamọ. Mi niro nẹ iroro mẹ yen ma gba, ọ da nẹrhẹ ovwẹ vrẹn nẹ ukoko na.” Ẹgbukpe ihwe yen Jim dobọ rẹ iruo rẹ ẹga na ji. Ukuko na, ọ da ta: “Omaẹkparọ yen ru vwe, ke me hanrhe Jihova fikirẹ obo re phia na. Vwẹ ikpe buebun, iniọvo na bru vwe cha, ayen guọnọ chọn vwẹ uko, jẹ me sen ukẹcha rayen.”

5 Obo re phia kẹ Jim na djerephia nẹ omaẹkparọ sa nẹrhẹ e guomariase, e mi rhi vwo ubiudu ọgangan rọ bẹn ẹma. (Jer. 17:9) Jim da je ta: “Mi niro nẹ iroro rayen chọre mamọ, ọnana ọvo kọyen mi mu ẹwẹn kpahen.” Ivun miovwo uwe mamọ dẹvure fikirẹ oborẹ oniọvo ru we yẹrẹ uphẹn rẹ ẹga rọ vawabọ? Ọ da dia ọtiọyen, die wo ruru? Omaẹkparọ vwomaphia? Gbanẹ ọdavwẹ wẹn ọyehẹ wo vwo nene oniọvo wẹn yerin vwọrẹ ufuoma, wọ me je fuevun kẹ Jihova?—Se Une Rẹ Ejiro 119:165; Kọlose 3:13.

6. Die yen sa phia siẹrẹ a da vwẹ umwemwu vwo ru ẹkuruemu?

6 Ohwo de ru umwemwu ọkieje, ọ da tobọ siomanu ruo, ọ sa nẹrhẹ ọ sen uchebro rẹ Baibol na. Ọke yena umwemwu eruo rhe che fiemu vwọ kẹ-ẹ. Oniọvo ọshare ọvo da tanẹ ọke vwọ yanran na orharhe rẹ uruemu rọyen rhe kpokpo ẹwẹn rọye-en. (Aghwo. 8:11) Oniọvo ọfa ro vwo uruemu ro vwo nẹ ihoho rẹ ihwo re banphiyọ, da ta: “Ki mi nẹ ekpako na kerẹ ihwo ri sianro.” Uruemu rọyen miovwo oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova. Ukuotọ rọyen, ka rhe riẹn  obo ro ruẹ na, a da vwẹ ukẹcha vwọ kẹ. Vwọrẹ uyota, avwanre eje gbare-e. Ẹkẹvuọvo, e de vwo ẹwẹn ọchọchọ yẹrẹ a da guọnọ asan re gunphiyọ ukperẹ a vwọ guọnọ ukẹcha vẹ evwoghovwo rẹ Ọghẹnẹ, ubiudu avwanre sa rhe dia gangan.

7, 8. (a) Die yen ihwo rẹ Izrẹl ruru ro djerephia nẹ jẹ esegbuyota evwo sa nẹrhẹ ubuidu rẹ ohwo gan? (b) Die yen ọnana yono avwanre?

7 A mrẹ udje rẹ obo ri jẹ esegbuyota evwo sa vwọ nẹrhẹ ubuidu rẹ ohwo gan vwẹ omarẹ ihwo rẹ Izrẹl rẹ Jihova sivwin nẹ Ijipt. Ẹkuotọ na mrẹ emu rẹ igbevwunu rẹ Ọghẹnẹ ru kẹ ayen. Dedena, ọke rẹ ayen vwo sikẹrẹ Otọ rẹ Uve na, ayen rhe vwo esegbuyota-a. Ukperẹ ayen vwọ vwẹroso Jihova, oshọ de mu ayen, kẹ ayen gun Mosis. Ayen tobọ guọnọ rhivwin kpo Ijipt, asan ra da vwẹ ayen ru eviẹn jovwo na! Ọnana da Jihova mamọ. Ọ da ta: “Mavọ ihwo nana jẹ vwẹ fia krite?” (Ukeri 14:1-4, 11; Une 78:40, 41) Uvwiẹ yena de ghwu phiyọ aton na fikirẹ jẹ esegbuyota evwo vẹ ubiudu ọgangan rayen.

8 Nonẹna, rẹ avwanre vwo siẹkẹrẹ akpọ kpokpọ na, esegbuyota avwanre jehẹ ẹdia rẹ ọdavwini. Ofori nẹ a fuẹrẹn esegbuyota avwanre. Kerẹ udje, a sa fuẹrẹn ẹro rẹ avwanre vwo ni eta rẹ Jesu rehẹ Matiu 6:33. Nọ oma wẹn: ‘Ọdavwẹ mẹ vẹ orhiẹn mẹ djerephia nẹ mi ghini se eta rẹ Jesu na gbuyota? Mi che jẹ uyono yẹrẹ aghwoghwo vwo fikirẹ ugbonẹ rẹ igho? Die mi che ru siẹrẹ iruo mẹ da guọnọ ọke mẹ mamọ? Me cha vwẹ uphẹn kẹ akpọ na nẹ ọ ma vwẹ, yẹrẹ tobọ si vwe nẹ ukoko na?’

9. Diesorọ o vwo fo nẹ a “davwe” ọkieje sẹ avwanre jehẹ esegbuyota na, kẹ mavọ yen e se vwo ruo?

9 Gbe rhe roro kpahen odibo rẹ Jihova ro chukoku iji rẹ Baibol na ro shekpahen erharhe igbeyan, ihwo ra djẹ nẹ ukoko, yẹrẹ erọnvwọn ra vwọ diotọ. Nọ oma wẹn, ‘Ọtiọyen me je hepha?’ Avwanre de noso nẹ avwanre vwo uruemu tiọyen, ofori nẹ a fuẹrẹn esegbuyota rẹ avwanre kpakpata! Baibol na vuẹ avwanre nẹ, “Wa davwe oma rẹ ovwan ni sẹ ovwan churu obọ mu esegbuyota rẹ ovwan na.” (2 Kọr. 13:5) Ofori nẹ a vwẹ Baibol na vwọ fuẹrẹn oma avwanre ọkieje.

DIA LỌLỌHỌ

10. Die yen sa chọn avwanre uko vwọ dia lọlọhọ vwẹ obọ rẹ Jihova?

10 Ọghẹnẹ kẹ avwanre Baibol na, ukoko na, vẹ iruo rẹ aghwoghwo na rere a sa vwọ dia kerẹ ọphiẹn rọ pha lọlọhọ. E de se Baibol na kẹdẹ kẹdẹ ji roro kpahọn, ka sa dia lọlọhọ vwẹ obọ rẹ Jihova kirobo rẹ ame ruẹ ọphiẹn lọhọ. Jihova guọnọre nẹ ivie rẹ Izrẹl si Urhi rẹ Ọghẹnẹ komobọ rayen, ayen mi se kẹdẹ kẹdẹ. (Urhi 17:18, 19) Iyinkọn na riẹnre nẹ ayen de se Ọbe Ọfuanfon na ji roro kpahọn, ọ cha chọn ayen uko vwẹ iruo rẹ Uvie na. Abọ buebun, ayen rionbọ kpo ẹbẹre rẹ Isiesi Ọfuanfon na ra vwẹ Hibru si, vwevunrẹ isiesi rayen, ayen je vuẹ ihwo nẹ ayen ji ru ọtiọyen. (Iruo 17:11) Nonẹna, avwanre je riẹn ọghanrovwẹ re vwo se Baibol na kẹdẹ kẹdẹ, e mi ji roro kpahọn. (1 Tim. 4:15) Ọnana cha nẹrhẹ a vwomakpotọ kẹ Jihova, je dia lọlọhọ vwẹ obọ rọyen.

Rhiabọreyọ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Ọghẹnẹ re sa chọn wẹ uko vwọ dia lọlọhọ (Ni ẹkoreta 10-13)

11, 12. Mavọ yen Jihova reyọ ukoko na vwọ ma avwanre kirobo rẹ ohwo ọvuọvo guọnọre? Djudje rọyen.

11 Jihova vwẹ ukoko na vwọ ma avwanre ohwo ọvuọvo, kirobo rẹ avwanre guọnọre. Jim, ra tota kpahen nanayen de rhi wene uruemu rọyen ọke rẹ  ọkpako ọvo vwo se te oma. Jim da ta: “Ọ hanrhe ovwẹ kakaka-a. Ukperẹ ọtiọyen, ọ ta emamọ eta, o ji vwo ọdavwẹ rọ vwọ chọn vwẹ uko.” Emeranvwe erha vwọ wan nu, ọkpako na de durhie Jim rhe uyono. Jim da ta: “Iniọvo na dede uvwe mamọ, ẹguọnọ rayen yen ku vwe rhẹriẹ. Ke me rhe mrẹvughe nẹ ofori nẹ me tẹnrovi iroro mẹ-ẹ. Ememerha na, ke me rhoma gan vwọrẹ ẹwẹn womarẹ ukẹcha rẹ iniọvo na vẹ aye mẹ rọ sẹro rẹ ọyọnregan rọyen. Me je mrẹ ọbọngan vwo nẹ iyovwinreta nana, ‘Jehovah Is Not to Blame’ kugbe ‘Serve Jehovah Loyally,’ rehẹ Watchtower rẹ November 15, 1992.”

12 Ọke vwọ yanran na, a da rhoma vwẹ Jim vwo mu ọkpako. Ọ je vwẹ ukẹcha kẹ iniọvo efa vwo phi oka rẹ ẹdia nana kparobọ re, ayen da rhoma mudia gan vwẹ ukoko na. O de ku ikuegbe na phiyọ nẹ, “Mi roro nẹ mi vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova jovwo, jẹ ọ dia uyota-a! Ọ da vwẹ nẹ me vwẹ uphẹn kẹ omaẹkparọ nẹ o rhuẹro mẹ vwọ kẹ erọnvwọn re ma ghanre, mi de mu ẹwẹn kpahen echobọ rẹ ihwo efa.”—1 Kọr. 10:12.

13. Iruemu vọ yen iruo aghwoghwo na sa nẹrhẹ avwanre vwo, kẹ erere vọ yen se norhe?

13 Mavọ yen iruo aghwoghwo na sa vwọ ma avwanre vwọ dia omamọ rẹ ihwo? Iruo aghwoghwo na sa nẹrhẹ avwanre vwomakpotọ, ji vwo iruemu efa rẹ omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Roro kpahen iruemu iyoyovwin wo vwori womarẹ iruo aghwoghwo na. Uruemu rẹ Onenikristi nẹrhẹ e ni ovuẹ na ghanghanre, ọnana se wene uruemu rẹ ihwo buebun. Kerẹ udje, iniọvo ivẹ rehẹ aghwoghwo na, nabọ fọ ọke  rẹ ọrovwuwevwin na vwo muẹ van ku ayen. Ẹkẹvuọvo, ukuko na, obo ro ruru na da da mamọ, o de si rhe oghọn ukoko. Ọ da ta: “Me guọnọ yovwunu kẹ ihwo ivẹ yena re nabọ vwomakpotọ na, fikirẹ orharhe uruemu mẹ, mi ni oma mẹ nẹ mẹvwẹ yen me yovwin. Mẹvwẹ ẹkpa me vwọ djẹ ihwo ri ghwoghwo Ota rẹ Ọghẹnẹ.” Ọ da dianẹ ophu mu iniọvo na, ọrovwuwevwin na se si ẹbe tiọyena? O muẹro-o. Iruo aghwoghwo na ghene kẹ avwanre vẹ ihwo efa erere!

VWOMAKPAHOTỌ KẸ ỌGHẸNẸ SIẸRẸ WỌ DA MA EMỌ WẸN

14. Die yen emiọvwọn che ru ayen da guọnọ ma emọ rayen vwẹ idjerhe ro me yovwin?

14 Imitete buebun guọnọ riẹn erọnvwọn buebun, ayen je vwomakpotọ. (Mat. 18:1-4) Ọtiọyena, emiọvwọn ri vwo aghwanre davwẹngba vwo yono emọ rayen kpahen uyota na, ayen vwo vwo ẹguọnọ kpahọn. (2 Tim. 3:14, 15) Ẹkẹvuọvo, ofori nẹ emiọvwọn ke phi uyota na phiyọ ubiudu rayen, ayen me je vwọba akpọ yerin. Emiọvwọn de ru ọnana, emọ na ke cha nabọ vwo ẹruọ rẹ oborẹ uyota na hepha. Vwọba, kẹ ayen ji che ni ọghwọku rẹ esẹ vẹ ini rayen kerẹ odjephia rẹ ẹguọnọ rayen vẹ ọ rẹ Jihova.

15, 16. Mavọ yen emiọvwọn sa vwọ vwẹroso Ọghẹnẹ ọ da dianẹ a djẹ ọmọ rayen nẹ ukoko?

15 Emọ evo ra tobọ vwiẹ vwẹ ukoko na se vrẹn no, yẹrẹ a sa djẹ ayen, ọ me nẹrhẹ ihwo rẹ orua na muomaphiyọ. Oniọvo rẹ aye ọvo vwẹ South Africa da ta: “A vwọ djẹ oniọvo mẹ nẹ ukoko, kọ ghwa họhọ nẹ o ghwuru. Ọ nẹrhẹ ẹwẹn avwanre hra totọ!” Die yen ọ vẹ ọsẹ vẹ oni rọyen ruru? Ayen nene uchebro rẹ Baibol na. (Se 1 Kọrẹnt 5:11, 13.) Ọsẹ vẹ oni na da ta: “Avwanre brorhiẹn vwo nene uchebro rẹ Baibol na, kidie avwanre riẹnre nẹ e de ru erọnvwọn nene idjerhe rẹ Ọghẹnẹ ọyen cha ghwa erere rhe. Avwanre niro nẹ ra vwọ djẹ ohwo nẹ ukoko, ọyen ọghwọku ro nẹ obọ rẹ Jihova rhe kidie o vwo ẹguọnọ kpahen ohwo na, ọghwọku na je cha vrẹka-a. Avwanre da kẹnoma kẹ ọmọ na kare kare jokpanẹ erọnvwọn ri shekpahen orua na ọvo.”

16 Ubiẹro vọ yen ọmọ na vwo ni ẹdia na? Ọ da ta: “Me riẹnre nẹ orua mẹ vwo utuoma kpahen ovwẹ-ẹ, ẹkẹvuọvo ayen nene uchebro rẹ Jihova vẹ ukoko rọyen.” Ọ da je ta: “A da gba wẹ vwọ yare ukẹcha rẹ Jihova vẹ evwoghovwo rọyen, wọ cha riẹn nẹ wọ ghene guọnọ ukẹcha rọyen.” Vwẹ ẹro roro oborẹ oma vwerhen orua na te ra vwọ rhoma reyọ ọmọ rayen na! Avwanre da kerhọ kẹ Ọghẹnẹ vwẹ kidjerhe kidjerhe eje, erere rode che norhe.—Isẹ 3:5, 6; 28:26.

17. Diesorọ a vwọ vwomakpahotọ kẹ Jihova vwẹ akpeyeren avwanre eje, mavọ yen ọnana sa vwọ dia erere kẹ avwanre?

17 Ọmraro Aizaya rionbọ kpo oborẹ ihwo rẹ Izrẹl ri kurhẹriẹ che rhiẹromrẹ siẹrẹ ẹdia rẹ eviẹn rayen na de te oba nu: “E Ọrovwohwo, wẹ hẹ Ọsẹ rẹ avwanre; avwanre ọphiẹn, wẹ kẹ ọmema rẹ avwanre; avwanre ejobi kẹ iruo rẹ obọ wẹn.” Ayen da je rẹ: “Wọ gbe karophihọ orukuruku bẹdẹ-ẹ. Nighe, roro nẹ, avwanre ihwo wẹn.” (Aiz. 64:8, 9) Avwanre da vwomakpotọ kẹ Jihova ọkieje, o che vwo ẹguọnọ avwanre gangan kerẹ obo ro ru kẹ Daniẹl. Ọke yena, Jihova kọ cha vwẹ Baibol na, ẹwẹn ọfuanfon rọyen, vẹ ukoko na vwọ ma avwanre rhirin duvwu ọke rẹ avwanre cha vwọ dia “emọ rẹ Ọghẹnẹ” re pha gbagba.—Rom 8:21.