Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘A faaroo, ia taa ia outou’

‘A faaroo, ia taa ia outou’

“A faaroo mai na, ia taa ia outou.”—MAR. 7:14, Te Faufaa Api.

1, 2. No te aha te taata e rave rahi i ore ai i taa i ta Iesu mau parau?

 IA PARAPARAU mai te hoê taata, e faaroo tatou i to ˈna reo e oia atoa to ˈna toparaa reo. No te taa râ i ta ˈna e parau maira, e titauhia ia taa i te auraa o ta ˈna mau parau. (Kor. 1, 14:9) Ua paraparau Iesu i e tausani taata na roto i to ratou iho reo. E ere râ ratou pauroa tei taa i te auraa o ta ˈna mau parau. No reira Iesu i na ô ai: “A faaroo mai na, ia taa ia outou.”—Mar. 7:14, Te Faufaa Api.

2 No te aha aita ˈi ratou i taa i ta Iesu i parau atu? E manaˈo oti noa to vetahi aore ra e manaˈo turai ino atoa. Ua parau Iesu no nia i teie mau taata: “Faaore tiâ outou i ta te Atua ra parau, ia ô mai ta outou parau i tuuhia maira.” (Mar. 7:9) Aita ratou i tutava i te taa i ta Iesu mau parau. Aita atoa i hinaaro e taui i ta ratou mau peu e to ratou manaˈo. Ua faaroo teie mau taata e to ratou tariˈa, aita râ i taa i te reira e to ratou aau. (A taio i te Mataio 13:13-15.) E nafea tatou e papu ai e te hinaaro noa ra tatou e faufaahia i ta Iesu haapiiraa?

NAFEA TATOU E FAUFAAHIA ˈI I TA IESU HAAPIIRAA?

3. No te aha te mau pǐpǐ a Iesu i taa ˈi i ta ˈna mau parau?

3 E titauhia ia pee tatou i te hiˈoraa o te mau pǐpǐ haehaa a Iesu. Ua parau Iesu ia ratou: “Ua maitai râ to outou mau mata, te hiˈo nei hoi ïa, e to outou mau tariˈa, te faaroo nei hoi ïa.” (Mat. 13:16) No te aha ratou i taa ˈi i ta Iesu mau parau? Ua pee ratou e toru taahiraa. A tahi, ua ineine ratou i te tuu i te mau uiraa e i te imi i ta Iesu e manaˈo mau ra. (Mat. 13:36; Mar. 7:17) Te piti, ua ineine ratou i te taai i te mau mea apî ta ratou i haapii mai i ta ratou i farii aˈena i roto i to ratou aau. (A taio i te Mataio 13:11, 12.) Te toru, ua ineine ratou i te faaohipa i ta ratou i haapii no ratou iho e no te tauturu ia vetahi ê.—Mat. 13:51, 52.

4. Eaha na taahiraa faufaa roa e toru no te taa i ta Iesu mau faahohoˈaraa?

4 Mai te mau pǐpǐ, e titauhia ia pee atoa tatou e toru taahiraa no te taa i ta Iesu mau faahohoˈaraa. A tahi, e mea tia ia faataa i te taime no te haapii e te feruri maite i ta Iesu mau parau, no te rave i te mau maimiraa e no te tuu i te mau uiraa tano maitai. O te ite te reira. (Mas. 2:4, 5) Te piti, mea faufaa ia feruri i te taairaa i rotopu i tera ite e ta tatou i ite aˈena e e nafea tatou e faufaahia ˈi. Ua faaite ïa oe i te haapao maitai aore ra ua taa ia oe eaha te rave. (Mas. 2:2, 3) Te toru, e mea tia ia faaohipa tatou i ta tatou i haapii i roto i to tatou oraraa. Tera ïa te paari.Mas. 2:6, 7.

E faaora te paari ia tatou!

5. Maoti te hoê hiˈoraa, a faataa na i te taa-ê-raa i rotopu i te ite, te taaraa i te tahi ohipa e te paari.

5 Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te ite, te taaraa i te tahi ohipa e te paari? E nehenehe e rave i teie hiˈoraa: A feruri na e te tia ra oe i ropu i te purumu e te tere maira te hoê pereoo faauta taata. A tahi, e ite oe e e pereoo faauta taata te haere maira—tera ïa te ite. I muri iho, ua ite oe e ia tia noa oe i reira, e faaûhia oe—ua taa ïa ia oe eaha te tupu! E ouˈa ïa oe i te hiti purumu—tera ïa te paari! Te parau maira te Bibilia ia ‘tapea i te paari maitai’ no te mea e faaora te reira ia tatou!—Mas. 3:21, 22; Tim. 1, 4:16.

6. Eaha na uiraa e maha te uihia a hiˈopoa ˈi e hitu faahohoˈaraa a Iesu? (A hiˈo i te  tumu parau tarenihia.)

6 I roto i teie tumu parau e i to muri mai, e hiˈopoa mai tatou e hitu faahohoˈaraa a Iesu. Teie te mau uiraa te uihia: Eaha te auraa o te faahohoˈaraa? (Tera ïa te ite.) No te aha Iesu i faatia mai ai i tera faahohoˈaraa? (Tera ïa te taaraa i te tahi ohipa.) E nafea e faaohipa ˈi i te reira no te tauturu ia tatou iho e ia vetahi ê? (Tera ïa te paari.) E eaha ta te reira e haapii maira no nia ia Iehova e Iesu?

TE HUERO SINAPI

7. Eaha te auraa o ta Iesu faahohoˈaraa o te huero sinapi?

7 A taio i te Mataio 13:31, 32. Eaha te auraa o ta Iesu faahohoˈaraa o te huero sinapi? Te faahohoˈa ra te huero sinapi i te poroi o te Basileia ta tatou e poro ra, oia atoa i te amuiraa Kerisetiano. Mai “tei iti roa i te mau huero atoa,” mea nainai mau te amuiraa Kerisetiano a haamauhia ˈi te reira i 33 i muri aˈe i te Mesia. Aita râ i maoro, ua rahi oioi mai te amuiraa Kerisetiano maoti te ohipa pororaa. Aita e rave rahi i manaˈo e e rahi roa mai te reira e ma te vitiviti. (Kol. 1:23) Ua parau mai Iesu e “e tau noa mai te mau manu o te reva i roto i [to ˈna] mau amaa.” Te auraa ïa e a rahi roa mai ai te amuiraa Kerisetiano, e ite te feia aau maitai i te maa, te mǎrû e te paruru pae varua i reira.—A hiˈo i te Ezekiela 17:23.

Ua rahi roa mai te amuiraa Kerisetiano ma te faahiahia mau

8. No te aha Iesu i faaohipa ˈi i te faahohoˈaraa o te huero sinapi?

8 No te aha Iesu i faaohipa ˈi i teie faahohoˈaraa? Ua faaohipa o ˈna i te tupuraa maere mau o te hoê huero sinapi no te faahohoˈa e nafea te Basileia o te Atua e rahi mai ai, e paruru ai e e upootia ˈi i nia i te mau fifi. Mai 1914, ua rahi roa mai te amuiraa Kerisetiano ma te faahiahia mau. (Isa. 60:22) Te tauturuhia ra te mau melo o teie amuiraa ia vai piri noa ia Iehova. (Mas. 2:7; Isa. 32:1, 2) Aita e patoiraa te nehenehe e tapea i te amuiraa ia ore ia rahi mai.—Isa. 54:17.

9. (a) Eaha te haapii mai i te faahohoˈaraa o te huero sinapi? (b) Eaha ta te reira e haapii maira no nia ia Iehova e Iesu?

9 Eaha te haapii mai i te faahohoˈaraa o te huero sinapi? Peneiaˈe te ora nei tatou i te vahi mea iti roa te Ite no Iehova e mea iti roa te maraaraa. Noa ˈtu râ, eiaha roa ˈtu tatou e haamoe e e nehenehe te Basileia e upootia i nia i te mau fifi atoa. E faaitoito mai teie manaˈo ia faaoromai. Ei hiˈoraa, a tapae ai te taeae Edwin Skinner i Initia i 1926, mea iti roa te Ite no Iehova i ǒ. E ere i te mea ohie no te mea mea iti roa te maraaraa. Ua poro noa râ o ˈna e ua ite i te poroi o te Basileia ia upootia i nia i te mau fifi rahi mau. I teie mahana, ua hau atu i te 37 000 Ite no Iehova i Initia e ua hau atu i te 108 000 taata tei tae atu i te Oroa haamanaˈoraa i 2013. I te matahiti a tae ai te taeae Skinner i Initia, no haamata noa atoa ˈtura te ohipa pororaa i Zambie. I teie nei, ua hau atu i te 170 000 Ite no Iehova i ǒ e e 763 915 taata tei tae atu i te Oroa haamanaˈoraa i 2013. Te auraa ïa e 1 taata i nia 18 i Zambie tei haere i te Oroa haamanaˈoraa. Auê ïa maraaraa faahiahia mau e!

TE FAAHOPUE

10. Eaha te auraa o te faahohoˈaraa o te faahopue?

10 A taio i te Mataio 13:33. Eaha te auraa o te faahohoˈaraa o te faahopue? Tei nia teie faahohoˈaraa i te poroi o te Basileia e e nafea te reira e taui ai i te oraraa o te taata. Te faahohoˈa ra te taatoaraa o te faraoa ota i te mau nunaa atoa. E te faahopueraa, i te parareraa o te poroi o te Basileia maoti te ohipa pororaa. E ite-oioi-hia te huero sinapi ia rahi mai. Area te faahopue, eita ïa. I muri aˈe roa e itehia ˈi te mau faahopearaa.

11. No te aha Iesu i faaohipa ˈi i te faahohoˈaraa o te faahopue?

11 No te aha Iesu i faaohipa ˈi i teie faahohoˈaraa? Ua faaite Iesu e e mana to te poroi o te Basileia no te naea i “te hopea o te fenua” e no te faatupu i te tauiraa e rave rahi i roto i te aau o te taata. (Ohi. 1:8) Noa ˈtu e eita paha tatou e ite oioi i tera mau tauiraa, te tupu ra te reira. Mea rahi mau te taata na te ao atoa te farii nei i te poroi o te Basileia e te vaiiho nei i te poroi puai mau ia taui i to ratou huru.—Roma 12:2; Eph. 4:22, 23.

12, 13. A faataa mai na mea nafea te ohipa pororaa i te maraaraa mai mai tei faataahia i roto i te faahohoˈaraa o te faahopue.

12 E pinepine te mau faahopearaa o ta tatou pororaa i te itehia e rave rahi matahiti i muri aˈe te taata i te faarooraa i te poroi no te taime matamua. Ei hiˈoraa, e hoˈi roa mai tatou i 1982. I poro na na hoa faaipoipo o Franz e Margit te iˈoa, tei tavini i te Betela i Beresilia, i roto i te hoê oire nainai. Ua haamata raua e rave rahi haapiiraa Bibilia, oia atoa a te hoê mama e ta ˈna na tamarii e maha. E 12 matahiti to te tamaiti paari i tera taime. Mea mamahu roa o ˈna e e pinepine o ˈna i te tapuni hou a haamata ˈi te haapiiraa. Ua faaea râ te haapiiraa no te mea ua tonohia Franz e Margit i te tahi atu vahi. E piti ahuru ma pae matahiti i muri aˈe, ua hoˈi mai raua. A feruri na i to raua oaoa a ite ai i ǒ i te hoê amuiraa e 69 taata poro, e pionie tamau 13 o ratou, o te putuputu ra i roto i te hoê Piha a te Basileia apî! Oia atoa i te ite i teie tamaroa mamahu tei paari mai e te tavini ra i teie nei ei tiaau o te tino matahiapo! Mai te faahopue i roto i te faahohoˈaraa a Iesu, ua parare te poroi o te Basileia e ua taui i te oraraa o te taata e rave rahi.

13 I te mau fenua atoa ua taotiahia ta tatou ohipa pororaa, e nehenehe te puai o te poroi o te Basileia e taui i te taata. E pinepine tatou i te maere i te parareraa o te poroi i tera mau fenua. Ei hiˈoraa, ua tae te poroi o te Basileia i Cuba i 1910 e ua haere te taeae Russell i tera motu i 1913. Mea iti roa te maraaraa i te omuaraa. E i teie mahana? Ua hau atu ïa i te 96 000 taata e poro ra i te parau apî oaoa i Cuba e e 229 726 taata tei tae atu i te Oroa haamanaˈoraa i 2013. Te auraa ïa e 1 taata i nia e 48 tei haere atu. I te mau fenua atoa aita i taotiahia ta tatou ohipa, ua tae roa atoa paha te poroi o te Basileia i te mau vahi te ore e manaˈohia e te mau Ite no Iehova no ǒ. *Koh. 8:7; 11:5.

Tei roto te mau mea atoa i te rima o Iehova

14, 15. (a) E nafea tatou iho e faufaahia ˈi i te haapiiraa i roto i te faahohoˈaraa o te faahopue? (b) Eaha ta te reira e haapii maira no nia ia Iehova e Iesu?

14 E nafea tatou e faufaahia ˈi i ta Iesu i haapii mai i roto i te faahohoˈaraa o te faahopue? A feruri maite ai i te auraa o ta Iesu faahohoˈaraa, e taa ia tatou e aita e faufaa ia haapeapea i te ravea e porohia ˈi na mirioni taata tei ore â i faaroo i te poroi o te Basileia. Tei roto te reira i te rima o Iehova. Teie râ, eaha ta tatou ohipa? Te pahono ra te Parau a te Atua: “Ei te poipoi a ueue ai i ta oe huero, e ei te ahiahi eiaha e parahi noa, aore hoi oe i ite i tei tupu, teie e tera, e ia maitai apipiti atoa.” (Koh. 11:6) Mea faufaa ia haamanaˈo noa tatou i te ani ia Iehova ia haamaitai i te ohipa pororaa, i te mau fenua iho â râ ua taotiahia ta tatou ohipa.—Eph. 6:18-20.

15 Eiaha atoa tatou e paruparu aita anaˈe tatou e ite oioi i te mau ohipa maitai o ta tatou pororaa. Eiaha tatou e vahavaha “i te mahana parau rii haihai.” (Zek. 4:10) E riro paha te mau faahopearaa ei mea rahi aˈe e te faahiahia aˈe i ta tatou i manaˈo!—Sal. 40:5; Zek. 4:7.

TE TAATA HOOHOO E TE TAOˈA MOE

16. Eaha te auraa o te faahohoˈaraa o te taata hoohoo e o te taoˈa moe?

16 A taio i te Mataio 13:44-46. Eaha te auraa o te faahohoˈaraa o te taata hoohoo e o te taoˈa moe? I te tau o Iesu, e haere atea vetahi mau taata hoohoo no te imi e no te hoo mai i te poe maitai mau. Te faahohoˈa ra “te hoê poe maitai roa” i roto i te faahohoˈaraa a Iesu i te parau mau faufaa roa o te Basileia. E te taata hoohoo, i te feia aau maitai e imi ra na te mau vahi atoa i teie parau mau. Ua ineine te taata hoohoo i te hoo atu i te mau taoˈa atoa na ˈna no te hoo mai i teie poe maitai roa. Ua horoa atoa Iesu i te faahohoˈaraa o te hoê taata e ohipa ra i roto i te hoê aua e o te ite mai i te taoˈa “moe.” Taa ê atu i te taata hoohoo, aita o ˈna i imi noa i te taoˈa. A ite ai râ e mea faufaa tera taoˈa, ua ineine atoa o ˈna i te hoo atu i te mau mea “atoa” no te fanaˈo i te reira.

17. No te aha Iesu i horoa ˈi i te faahohoˈaraa o te taata hoohoo e o te taoˈa moe?

17 No te aha Iesu i horoa ˈi i na faahohoˈaraa e piti? Ua faaite o ˈna e e nehenehe e itea i te parau mau ma te ravea taa ê. Te imi nei vetahi i te parau mau e te rave nei i te mau haapaeraa no te itea i te reira. Te ite nei vetahi ê i te parau mau noa ˈtu e aita ratou e imi ra i te reira, peneiaˈe a poro ai te tahi taata ia ratou. Ua ite râ i teie na taata i roto i na faahohoˈaraa e piti e mea faufaa te mea ta raua i ite mai e ua ineine raua i te rave i te mau haapaeraa rahi no te fanaˈo i te reira.

Ia ineine oe i te rave i tei nehenehe no te tuu noa i te reira na mua roa

18. (a) E nafea tatou e faufaahia ˈi i teie na faahohoˈaraa? (b) Eaha ta te reira e haapii maira no nia ia Iehova e Iesu?

18 E nafea tatou e faufaahia ˈi i teie na faahohoˈaraa? (Mat. 6:19-21) A uiui: ‘Hoê â huru anei to ˈu i to teie na taata no nia i te parau mau? No ˈu, e au anei te parau mau i te hoê taoˈa? Ua ineine anei au i te rave i te mau haapaeraa no te fanaˈo i te reira aore ra te vaiiho nei au i te tahi atu mau ohipa mai te mau haapeapearaa o te oraraa ia haafariu ê ia ˈu?’ (Mat. 6:22-24, 33; Luka 5:27, 28; Phil. 3:8) Ia hinaaro mau tatou i te parau mau, e ineine tatou i te rave i tei nehenehe no te tuu noa i te reira na mua roa.

19. Eaha ta tatou e hiˈopoa i to muri mai tumu parau?

19 E faaite anaˈe e ua faaroo e ua taa maitai ia tatou te auraa o teie mau faahohoˈaraa. A haamanaˈo e eita e navai ia taa noa i to te reira auraa. Mea faufaa ia faaohipa i ta tatou i haapii mai. I to muri mai tumu parau, e hiˈopoa mai tatou e toru â faahohoˈaraa e i te mau haapiiraa e huti mai.

^ E nehenehe e taio na roto i te reo Farani i te hoê â huru aamu i Raparata (Buka matahiti no 2001, api 186); Heremani hitia o te râ (Buka matahiti no 1999, api 83); e Papua (Buka matahiti no 2005, api 63). Oia atoa na roto i te reo Tahiti no nia i te motu o Robinson Crusoé (Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiunu 2000, api 8).