A PEE I TO RATOU FAAROO | ENOHA

“Te mauruuru ra te Atua ia ˈna”

“Te mauruuru ra te Atua ia ˈna”

MEA fifi paha no tatou ia feruri e nehenehe te taata e ora e 365 matahiti! Tera te faito matahiti o Enoha! Fatata ua tataipae te faito matahiti e naea i te taata ia faaauhia i teie mahana. Mea apî roa râ o ˈna no te taata o to ˈna tau. A hau atu pae tausani matahiti i teie nei, mea ora maoro aˈe te taata. Hau atu ono hanere matahiti to Adamu a fanauhia ˈi Enoha, e ua ora faahou â o ˈna e toru hanere matahiti i muri iho. Te vai ra atoa te tahi o to ˈna huaai o tei ora maoro aˈe ia Adamu. Noa ˈtu e 365 matahiti to ˈna, e taata itoito noâ Enoha, e nehenehe e manaˈohia e ora maoro atu â oia, e ere râ tera ta tatou e ite mai.

Te imi ra te taata i te haapohe ia ˈna. A feruri na! Te horo ra o ˈna e tapuni ia ˈna. Te vai noa ra i roto i to ˈna feruriraa te huru o te feia ta ˈna i faaite iho nei i te poroi a te Atua. Te itehia ra i nia i to ratou hohoˈa mata te riri e to ratou hae ia Enoha. Aita ratou i au i ta ˈna poroi, oia atoa i te Atua o tei tono mai ia ˈna. Eita ratou e nehenehe e hauti ia Iehova, to Enoha Atua, ia ˈna râ oia ïa! Ua manaˈo anei Enoha eita o ˈna e farerei faahou i ta ˈna vahine, mau tamahine, ta ˈna tamaiti o Metusela aore ra ta ˈna mootua o Lameha? (Genese 5:21-23, 25) Eaha te tupu i muri iho?

Aita i rahi te parau no nia ia Enoha. E toru anaˈe buka Bibilia tei faahiti ia ˈna. (Genese 5:21-24; Hebera 11:5; Iuda 14, 15) Noa ˈtu râ, ua navai teie mau irava no te faaite e faaroo puai to Enoha. E utuafare anei to oe? Ua faaruru anei oe i te patoiraa no te mea te rave ra oe i te mea tia? Mea rahi ta oe e nehenehe e haapii mai no nia i to Enoha faaroo.

“UA AU MAITE TO ENOHA HAEREA I TE ATUA”

I te tau o Enoha, te rave noa ra te taata i te ohipa ino. O ˈna te hitu o te uˈi i roto i te huaai a Adamu. Aita ratou i atea roa i te huru tia ta Adamu raua Eva i ere. Te tumu ïa i ora maoro ai te taata i tera tau. E oraraa haapao ore râ to ratou e ua atea roa atoa i te Atua. Ua î roa te fenua i te ino! Ua haamata ê na i te piti o te uˈi, te taime a taparahi pohe ai Kaina i to ˈna taeae ia Abela. Ua teoteo roa te tahi i roto i te huaai o Kaina e mea ino aˈe oia e ua titau ia tahoohia ˈtu â o ˈna ia Kaina! I te toru o te uˈi, e peu apî atura ïa tei itehia. Ua haamata te taata i te tiaoro i te iˈoa o Iehova, eiaha no te haamori ia ˈna, no te faaino râ i to ˈna iˈoa moˈa.—Genese 4:8, 23-26.

Tera te peu a te taata i te tau o Enoha i roto i ta ratou huru haamoriraa. A paari noa ˈi Enoha, e tia ia rave o ˈna i te hoê faaotiraa. E pee anei i te rahiraa o te taata i to ˈna ra tau aore ra e imi i te Atua mau o Iehova tei hamani i te raˈi e te fenua? Eita e ore ua hinaaro oia e ite atu â no nia ia Abela, tei taparahihia no te mea ua haamori o ˈna ia Iehova mai ta ˈna e titau mai ra. E ua faaoti Enoha i te pee i te hiˈoraa o Abela! Te parau ra te Genese 5:22: “Ua au maite to Enoha haerea i te Atua.” Na roto i teie mau parau, te taahia ra mea taa ê roa Enoha i te toea o te taata o tera tau. O ˈna te taata matamua i roto i te Bibilia tei faataahia mai tera.

Te parau atoa ra tera irava, ua tamau noa Enoha i te vaiiho ia Iehova ia aratai ia ˈna i muri aˈe i te fanauraa o ta ˈna tamaiti o Metusela. Ua riro Enoha ei metua tane i te 65raa o to ˈna matahiti. Aita te Bibilia e faahiti ra i te iˈoa o ta ˈna vahine e ehia “ta ˈna tamarii tamaroa, e te tamarii tamahine.” Ia tavini te hoê metua tane i te Atua a haapao noa ˈi i to ˈna utuafare, e tia ia tutava oia i te aupuru ia ratou mai ta te Atua e titau ra. Ua taa maitai ia Enoha aita o Iehova i hinaaro ia taiva oia i ta ˈna vahine. (Genese 2:24) E eita e ore, ua rave oia i te mau mea atoa no te haapii i ta ˈna tamarii o vai te Atua ra o Iehova. Eaha te mau haamaitairaa ta ˈna i ite?

Mea iti roa ta te Bibilia e faahiti ra. Aita rea parau atoa no nia i te faaroo o Metusela te tamaiti a Enoha. O ˈna te taata o tei ora maoro roa ˈˈe ta te Bibilia i faahiti e ua pohe i te matahiti a tupu ai te diluvi. Ua fanau râ ta Metusela tamaiti o Lameha e ua ora faahou o Enoha hanere matahiti i muri aˈe i te reira. Ua faatupu o Lameha i te faaroo i te Atua. Ua faaue Iehova ia ˈna ia faahiti i te hoê parau tohu no nia i ta ˈna tamaiti o Noa e ua tupu te reira i muri aˈe i te diluvi. Mai ia Enoha, te papa ruau o to ˈna metua tane, ua vaiiho Noa i te Atua ia aratai ia ˈna. Aita oia i farerei noa ˈˈe ia Enoha, ua faatia ˈtu râ paha te tahi mero o to ˈna utuafare i te aamu o Enoha. Na vai i faatia ˈtu? Na Lameha anei? Peneiaˈe na Metusela aore ra na Iareda, te metua tane o Enoha? E 366 matahiti hoi to Noa a pohe ai oia. Te mea papu râ, ua vaiiho atu Enoha i te hiˈoraa maitai.—Genese 5:25-29; 6:9; 9:1.

Mea taa ê roa Adamu ia Enoha. Noa ˈtu e taata tia roa o Adamu, ua faaroo ore o ˈna ia Iehova e ua vaiiho i to ˈna huaai i te huru orure hau e te mauiui. Area Enoha, e taata tia ore, ua vaiiho râ i te hiˈoraa maitai no nia i te faaroo. Ua pohe Adamu e e 308 matahiti to Enoha i tera taime. Ua oto anei te utuafare ia ˈna noa ˈtu e taata miimii mau? Aita tatou i ite. Te mea papu râ, ua “au maite hoi to Enoha haerea i te Atua.”—Genese 5:24.

E nehenehe te faaroo o Enoha e tauturu ia oe ia aupuru i to utuafare. Mea maitai ia tâuˈa i te hinaaro pae tino o to utuafare, mea faufaa ˈtu â râ ia haapao i to ratou auhoaraa e te Atua. (Timoteo 1, 5:8) E na reira oe na roto i ta oe mau parau e ohipa atoa râ. Ia maiti oe i te pee i te hiˈoraa o Enoha, e vaiiho ïa oe i te mau aratairaa a te Atua ia faatere i to oe oraraa. Tera te faufaa maitai roa ˈˈe ta oe e vaiiho i to oe utuafare!

O ENOHA “TEI TOHU ÏA I TEIE NEI FEIA”

Ua moˈemoˈe roa paha o Enoha, o ˈna anaˈe hoi tei faaite i te faaroo i to ˈna ra tau. Ua ite râ anei to ˈna ra Atua o Iehova i te reira? E! Ua tae i te mahana e paraparau ai o Iehova i to ˈna tavini taiva ore. Ua faaue te Atua ia Enoha ia faaite i te hoê poroi i te taata o to ˈna tau. Faariro atura oia ia Enoha ei peropheta, ua faaite te Bibilia eaha ta ˈna poroi matamua. Ua ite tatou i te reira no te mea ua faaurua te Atua ia Iuda, te taeae o Iesu, ia papai i te mau parau ta Enoha i tohu ehia aˈenei matahiti i teie nei. a

Eaha ta Enoha i tohu? Teie ta ˈna mau parau: “Inaha te haere mai na te Fatu [ra o Iehova], ma te ahuru atoa o te tausani o tana feia moˈa ra, e faautua mai i te taata atoa, e e faaite hoi i te mau paieti ore atoa i roto ia ratou, i ta ratou mau parau paieti ore atoa i ravehia e ratou ra, e te mau parau etaeta atoa o te feia hara paieti ore i parau ia ˈna ra.” (Iuda 14, 15) Te tapao ra anei oe, ua faahiti Enoha i tera mau parau mai te huru ra ua faatupu aˈena te Atua i te reira. Tera atoa te itehia i roto i te tahi atu mau parau tohu i muri aˈe. Eaha ta te reira e faaite ra? Ua papu i te peropheta e tupu iho â ta ˈna i tohu i faaite ai oia i te reira mai te huru ra ua tupu aˈena!—Isaia 46:10.

Ua faaite Enoha i te poroi a te Atua ma te mǎtaˈu ore i te feia patoi

Ua uiui paha o Enoha e faaroohia anei ta ˈna poroi? A tapao na mea nafea o ˈna i te faaararaa ia ratou. E ere hoê anaˈe taime to ˈna faahitiraa i te parau “paieti ore.” Ua hinaaro oia e faaite i te huru o te taata, ta ratou mau ohipa e peu. Ua riro ïa ta ˈna parau tohu ei faaararaa no te feia atoa ua ino roa te ao mai te taime a tiavaruhia ˈi te taata i rapae i te ô i Edene. E ite tera ao ino i te haamouraa ia haere mai o Iehova “ma te ahuru atoa o te tausani o tana feia moˈa ra,” ta ˈna ïa nuu melahi puai. Ua hopoi o Enoha ma te mǎtaˈu ore i tera poroi faaararaa a te Atua noa ˈtu o ˈna anaˈe tei na reira! Mai te peu ua ite Lameha i to ˈna papa ruau ia poro, eita e ore ua faahiahia o ˈna i te itoito o Enoha.

E turai mai te faaroo o Enoha ia tatou ia uiui te hiˈo ra anei tatou i teie nei ao mai ia Iehova. Te tano noa ra ta Enoha poroi haavaraa i faaite ma te itoito no teie tau, e au hoi te ao i teie mahana mai te tau o Enoha. Ia au i te faaararaa a Enoha, ua faatupu o Iehova i te diluvi no te haamou i te mau ohipa e taata ino atoa i te tau o Noa. Ua riro râ te reira ei faaararaa no te haamouraa e tiai mai ra ia tatou. (Mataio 24:38, 39; Petero 2, 2:4-6) I teie atoa mahana, ua ineine te Atua e ta ˈna mau tausani melahi i te hopoi mai i te haavaraa tia i nia i teie nei ao o tei atea ê roa i te Atua. E tia ia haapao maite te taata taitahi i te faaararaa a Enoha e ia faaite atoa i te reira ia vetahi ê. Peneiaˈe, e hiˈo ê mai te fetii e te mau hoa ia tatou. E moˈemoˈe atoa paha tatou i te tahi taime. Aita roa râ o Iehova i faarue ia Enoha, eita atoa oia e faarue i ta ˈna mau tavini taiva ore o teie tau!

“I TAHITIHIA ˈI ENOHA IA ORE OIA IA ITE I TE POHE”

Eaha tei tupu no Enoha? Mea iti roa atoa te parau no nia i to ˈna pohe. Teie noa ta te Genese e parau ra: “I au maite hoi to Enoha haerea i te Atua, e aita ra oia; ua hopoi-ê-hia hoi oia e te Atua ra.” (Genese 5:24) Eaha te auraa ua hopoi-ê-hia Enoha e te Atua? Ua pahono te aposetolo Paulo i muri aˈe: “No te faaroo i tahitihia ˈi Enoha ia ore oia ia ite i te pohe; e aita ra oia, no te mea ua tahitihia oia e te Atua; hou hoi oia i tahitihia ˈi i ite ai oia e, te mauruuru ra te Atua ia ˈna.” (Hebera 11:5) Eaha ta Paulo i manaˈo i to ˈna parauraa “i tahitihia ˈi Enoha ia ore oia ia ite i te pohe”? I roto i te tahi atu mau huriraa Bibilia, ua tuuhia ua rave te Atua ia Enoha no te afai ia ˈna i te raˈi. Mea hape râ, te faaite ra hoi te Bibilia o Iesu Mesia te matamua o tei faatiahia no te ora i te raˈi.—Ioane 3:13.

Mea nafea o Iehova i hopoi ê ai ia Enoha “ia ore oia ia ite i te pohe”? Ua rave o Iehova i te ora o Enoha ia ore oia ia ite i te hoê pohe ino mau i te rima o te feia i hae ia ˈna. Na mua ˈˈe râ, ua ite Enoha te mauruuru ra te Atua ia ˈna. Hou a pohe ai, ua ite oia i te hoê orama no ǒ mai i te Atua, peneiaˈe o te faaite ra ua riro te fenua ei paradaiso. I muri iho i tera haapapuraa oraora mau o te farii maitai a Iehova, ua taoto Enoha i roto i te pohe. Ma te manaˈo i te tahi atu mau tavini taiva ore o te Atua e ia Enoha atoa, ua na ô te aposetolo Paulo: “I pohe anaˈe atura taua feia ra ma te faaroo.” (Hebera 11:13) I muri aˈe, ua imi te mau enemi o Enoha i to ˈna tino, “e aita ra” i itehia. Peneiaˈe, ua haamoˈe o Iehova i te reira ia ore te taata ia tuino aore ra ia faaohipa i to ˈna tino i roto i ta ratou haamoriraa hape. b

Na roto i te hiˈopoaraa ta tatou i rave na mua ˈtu, e tamata anaˈe i te feruri mea nafea Enoha i te poheraa. A haamanaˈo râ, e manaˈo noa teie, e ere mai te huru ra ua tupu iho â mai tera. A feruri na te horo ra Enoha, ua oti roa o ˈna i te rohirohi. Era ˈtu to ˈna mau enemi e tapapa ra ia ˈna, ua riri e ua hae roa ino no ta ˈna poroi haavaraa. Itehia maira ia Enoha te hoê vahi no te tapuni e no te faafaaea rii, ua taa râ ia ˈna ua fatata roa mai to ˈna pohe ino mau i te rima o to ˈna mau enemi. I reira, pure atura oia ia Iehova. I muri iho, ua tamǎrû te hau no ǒ mai i te Atua ia ˈna, ite aˈera Enoha i te hoê orama oraora mau mai te huru ra tei reira roa o ˈna.

Ua rave o Iehova ia ˈna ia ore oia ia ite i te hoê pohe ino mau

Mea taa ê râ i ta ˈna i matau. E au te nehenehe o te vahi ta ˈna e ite ra mai to te ô i Edene, aita râ e kerubi o te tiai ra i te eˈa. Te mau taata atoa ta ˈna e ite ra i reira, mea apî anaˈe e mea oraora maitai to ratou tino! Te vai ra te hau i rotopu ia ratou. Aita hoê noa ˈˈe o te hae ra e te hamani ino ra i te tavini o te Atua mai ta Enoha i faaruru aˈenei. Ua ite oia i te haapapuraa o te here o Iehova e ta ˈna farii maitai. Ua papu ia ˈna tei reira to ˈna parahiraa tano. I tera taime, ua tamǎrû roa ˈtu â te hau o te Atua ia ˈna, tapiri aˈera Enoha i to ˈna mata, taoto ihora i roto i te pohe.

Tae roa mai i teie nei, te vai maite ra Enoha i roto i te mehara o te Atua ra o Iehova! Mai ta Iesu i fafau i muri aˈe, e faaroo te feia atoa o ta te Atua e haamanaˈo i te reo o te Mesia i te hoê mahana. E tia faahou mai ratou, e ite to ratou mata i te nehenehe e te hau i roto i te ao apî.—Ioane 5:28, 29.

E hinaaro anei oe e ora atoa i roto i te ao apî? A feruri na i te oaoa ia farerei ia Enoha, e faatia mai oia e rave rahi ohipa faahiahia! E nehenehe o ˈna e haapapu i tei tupu mau na mua ˈˈe i to ˈna poheraa. Mea ru râ ia haapii mai tatou i to ˈna hiˈoraa i teie nei â. Ua paraparau Paulo no Enoha e muri aˈe, teie ta ˈna i faahiti: “Aore e faaroo ra e ore roa oia [te Atua] e mauruuru.” (Hebera 11:6) Auê tumu faufaa roa ia pee i te hiˈoraa o te faaroo puai o Enoha!

a Ua parau vetahi taata hiˈopoa Bibilia, ua faahiti Iuda i tei piihia te buka a Enoha, e papai te reira e ere i te mea faaurua e te Atua. E buka noa râ tera o tei hamanihia e te manaˈo taata e mea hape ia parau no ǒ mai ia Enoha te reira. Peneiaˈe, te faahiti ra ma te tano i te parau tohu ta Enoha i faaite, na te tahi taata paha i tahito i faatia i te reira, na roto i te tahi papai aore ra ma te parau vaha noa, aita râ i tae roa mai ia tatou. Ua ite paha Iuda i te reira na roto i te hoê â ravea no tahito mai e aore ra na Iesu paha i faaite atu i te parau no Enoha. O ˈna hoi tei ite mata i te haerea o tera tavini a te Atua mai te raˈi mai.

b Ua ara maitai atoa te Atua i te haamoˈe i te tino o Mose e to Iesu no te hoê â tumu.—Deuteronomi 34:5, 6; Luka 24:3-6; Iuda 9.