Ezekiela 18:1-32

  • E amo te taata tataitahi i ta ˈna iho mau hara (1-32)

    • Te taata o te hara, o ˈna te pohe (4)

    • Eita te tamaiti e faahapahia no te hara a to ˈna metua tane (19, 20)

    • E ere mea au ia pohe te taata ino (23)

    • Ia tatarahapa, e ora ïa (27, 28)

18  E tae faahou maira te parau a Iehova ia ˈu, a na ô ai:  “Eaha te auraa o teie parau paari ta outou e faahiti ra i te fenua o Iseraela: ‘O te mau metua tane tei amu i te vine puu, o te niho râ o te mau tamaiti tei mania’?+  “‘Te horeo nei au i to ˈu nei ora,’ te parau ra te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova, ‘eita outou e tamau i te faahiti i tera parau i Iseraela.  Inaha, no ˈu pauroa te ora.* Te ora o te metua tane, oia atoa te ora o te tamaiti, no ˈu ïa. Te taata* o te hara, o ˈna te pohe.  “‘A feruri na mea parau-tia te tahi taata e te rave ra oia i te mea afaro e te tia.  Eita oia e amu i te tusia na te mau idolo i nia i te mau mouˈa.+ Eita oia e fariu i te mau idolo faufau* a te nunaa o Iseraela. Eita oia e faaturi* i te vahine faaipoipo a to ˈna taata tupu+ e eita oia e taoto i te tahi vahine e maˈi avaˈe to ˈna.+  Eita oia e hamani ino i te taata,+ e faahoˈi râ oia i ta te taata tarahu i horoa ia ˈna ei piri taoˈa.+ Eita oia e eiâ i te taata,+ e horoa râ oia i ta ˈna iho maa na tei poia+ e e tapoˈi oia i tei vai tahaa i te ahu.+  Eita oia e faaaufau i te moni taime aore ra e imi i te tahi apî,+ e opani râ oia ia ˈna iho ia rave i te mea parau-tia ore.+ E haava oia ma te parau-tia mau i rotopu i te tahi taata e te tahi atu.+  E e tamau oia i te pee i ta ˈu mau faatureraa e i te haapao i ta ˈu mau faaotiraa haavaraa ia ohipa oia ma te haapao maitai. E taata parau-tia oia e e ora mau â oia,’+ te parau ra te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova. 10  “‘A feruri na râ ua fanauhia mai ta ˈna te tahi tamaiti e eiâ+ oia aore ra e taparahi taata*+ aore ra te rave ra oia i te tahi o teie mau mea 11  (noa ˈtu aita te metua tane i rave i teie mau mea): e amu oia i te tusia na te mau idolo i nia i te mau mouˈa, e faaturi* oia i te vahine faaipoipo a to ˈna taata tupu, 12  e hamani ino oia i tei ere e tei veve,+ e eiâ oia i te taoˈa, eita e faahoˈi i te piri taoˈa, e fariu oia i te mau idolo faufau,+ e rave oia i te peu hairiiri,+ 13  e imi oia i te apî e e faaaufau oia i te moni taime,+ eita ïa teie tamaiti e ora noa. No tera mau mea hairiiri atoa ta ˈna i rave, e haapohehia oia. No ˈna iho te hape e pohe ai oia.* 14  “‘A feruri na râ i te tahi metua tane e tamaiti ta ˈna tei ite i te mau hara atoa ta to ˈna metua tane i rave, e noa ˈtu ua ite oia i te reira, eita oia e rave i te mea mai tera te huru. 15  Eita oia e amu i te tusia na te mau idolo i nia i te mau mouˈa. Eita oia e fariu i te mau idolo faufau a te nunaa o Iseraela. Eita oia e faaturi* i te vahine faaipoipo a to ˈna taata tupu. 16  Eita oia e hamani ino i te taata. Eita oia e tapea i tei horoahia mai ei piri taoˈa. Eita oia e eiâ. E horoa oia i ta ˈna iho maa na tei poia e e tapoˈi oia i tei vai tahaa i te ahu. 17  E opani oia ia ˈna iho ia haavî i tei veve. Eita oia e imi i te apî aore ra e faaaufau i te moni taime. E haapao oia i ta ˈu mau faaotiraa haavaraa e e pee oia i ta ˈu mau faatureraa. Eita tera huru taata e pohe no te hape a to ˈna metua tane. E ora noa oia. 18  No te mea râ ua taviri noa to ˈna metua tane i te taata, ua eiâ i to ˈna taeae, e ua rave i te mea ino i rotopu i to ˈna nunaa, e pohe oia no ta ˈna hape. 19  “‘E parau râ outou: “Eaha te tamaiti e ore ai e faahapahia no te hape a to ˈna metua tane?” I te mea ua rave te tamaiti i te mea afaro e te tia, ua pee i ta ˈu mau faatureraa atoa e ua haapao i te reira, e ora noa oia.+ 20  Te taata* o te hara, o ˈna te pohe.+ Eita te tamaiti e faahapahia no te hape a to ˈna metua tane, e eita te metua tane e faahapahia no te hape a ta ˈna tamaiti. E haavahia te taata parau-tia ia au i ta ˈna iho parau-tia, e e haavahia te taata ino ia au i to ˈna iho ino.+ 21  “‘Ia fariu ê râ te tahi taata ino i te mau hara atoa ta ˈna i rave, ia pee oia i ta ˈu mau faatureraa e ia rave oia i te mea afaro e te tia, e ora noa oia. Eita oia e pohe.+ 22  Aita e hara ta ˈna i rave te faahitihia* no te faahapa ia ˈna.+ E ora noa oia no te raveraa i te mea tia.’+ 23  “‘Mea au anei na ˈu ia pohe te taata ino?’+ te parau ra te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova. ‘E ere anei mea au aˈe na ˈu ia fariu ê oia i to ˈna mau haerea a ora noa ˈtu ai oia?’+ 24  “‘Ia faarue râ te taata parau-tia i to ˈna haerea parau-tia a rave atu ai i te ino,* ma te rave i te mau mea hairiiri atoa ta te taata ino e rave na, e ora anei oia? Eita hoê o ta ˈna mau ohipa parau-tia e haamanaˈohia.+ No to ˈna taiva e te hara ta ˈna i rave, e pohe oia.+ 25  “‘E parau râ outou: “Aita e tano ra ta Iehova raveraa.”+ A faaroo mai na, e te nunaa o Iseraela! Ta ˈu anei te raveraa aita e tano ra?+ E ere anei ta outou mau raveraa aita e tano ra?+ 26  “‘Ia faarue te tahi taata parau-tia i to ˈna haerea parau-tia e ia rave oia i te ino a pohe atu ai no te reira, e pohe oia no ta ˈna iho ino i rave. 27  “‘E ia fariu ê te taata ino i te ino ta ˈna i rave a haamata ˈtu ai i te rave i te mea afaro e te tia, e faaherehere oia i to ˈna iho ora.*+ 28  Ia taa ia ˈna mea ino ta ˈna e rave ra e ia fariu ê i te mau hara atoa ta ˈna i rave, e ora noa oia. Eita oia e pohe. 29  “‘E parau râ te nunaa o Iseraela: “Aita e tano ra ta Iehova raveraa.” Ta ˈu iho â anei mau raveraa aita e tano ra, e te nunaa o Iseraela?+ E ere anei ta outou mau raveraa aita e tano ra?’ 30  “‘No reira, e haava vau ia outou tataitahi ia au i to outou iho haerea,+ e te nunaa o Iseraela,’ te parau ra te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova. ‘A fariu ê, oia mau, a fariu ê roa i ta outou mau hara atoa, ia ore te reira ia riro ei ofai turoriraa o te faahapa ia outou. 31  A faarue roa i te mau hara atoa ta outou i rave+ e ia noaa ia outou* te aau apî e te huru feruriraa apî,+ eaha hoi outou e pohe ai,+ e te nunaa o Iseraela?’ 32  “‘Eita roa vau e au ia pohe te taata,’+ te parau ra te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova. ‘A fariu mai ïa e ia ora outou.’”+

Nota i raro i te api

Hebera nephe. Hiˈo i te titionare.
Hebera nephe. Hiˈo i te titionare.
E au ra mea piri teie parau Hebera i te hoê taˈo e “tutae” te auraa no te haavahavaha.
Heb: “haaviivii.”
Heb: “taata haamanii toto.”
Heb: “haaviivii.”
Heb: “Ei nia ia ˈna to ˈna iho toto.”
Heb: “haaviivii.”
Hebera nephe. Hiˈo i te titionare.
Heb: “haamanaˈohia.”
Aore ra “te parau-tia ore.”
Hebera nephe. Hiˈo i te titionare.
Heb: “a faatupu no outou iho i.”