Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MAI ‵TOU FALETUSI

Te Auala ne ‵Toki ei a Fuaga o te Malo i te Taimi Muamua i Potukale

Te Auala ne ‵Toki ei a Fuaga o te Malo i te Taimi Muamua i Potukale

I TE taimi ne fakamasei ei ne galu o te Atlantic a te vaka i tena malaga ki Eulopa, ne fakaasi mai ne George Young, se pasese e tokotasi i luga i te vaka a tena lotomalie ona ko fuataga o te Malo kolā ne ‵toki ne ia i Pasili. * Kae i te taimi koi malaga atu ei i te vaka, ne faipati eiloa a te taina ko Young ki tena galuega fou—te koga talai lasi i Sepania mo Potukale telā e seki galue. I tena okoatuga, ne fakamoemoe a ia ke fakatoka a lāuga faka-te-Tusi Tapu kolā ka fai ne te taina ko J. F. Rutherford kae ke tufatufa atu a tamā pepa e 300,000!

Ko George Young e faimalaga atu i te tai i ana malaga talai e uke

I tena okoatuga ki Lisbon i te tau mafanafana i te 1925, ne lavea atu ei ne te taina ko Young a ‵fuliga. A gasuesuega fakapolitiki kolā ne fai i te 1910 ne fakagata i ei a te pulega fakatupu kae ne fai ei ke galo atu te malosi pule o te Lotu Katolika. Ne maua ne tino o te fenua a saolotoga e uke, kae ne tumau eiloa a uiga kaitāua o tino i te fenua.

I te taimi ne fai ei ne te taina ko Young a fakatokaga mō te lāuga a te taina ko Rutherford, ne fakagalue ne te malo a te tulafono mai lalo i te tausiga a sotia ona ko taumafaiga a se potukau ke puke a te fenua. Ne fakailoa atu ne te failautusi o te British and Foreign Bible Society ki te taina ko Young me ka fakafesagai eiloa a ia mo ‵tekemaiga e uke, kae ne loto toa eiloa a te taina ko Young ke fai te mea tenā, faitalia eiloa me ka fakamatakutaku a ia mai te faka‵paga o pōmu i te koga e nofo ei a ia. E ui ei, ne fakamolemole atu a te Taina ko Young ke maua sena saolotoga ke fakaaoga te fale fai tafaoga a te akoga lasaga lua ko te Camões, kae ne talia tena fakamolemole!

Tela la, ne oko mai ki te po 13 o Me—ko te aso telā ne fakamoe ke fai i ei te lāuga a te taina ko Rutherford. Ne gasolo aka eiloa ki luga a toku loto finafinau! Ne fakasalalau atu ne ia e auala i pepa kolā e faka‵pa i ‵pui penā foki mo nusipepa a te lāuga telā e fai penei “Ke Ola i te Lalolagi ki te Se-Gata-Mai.” Ne gasue‵sue fakavave a tino lotu ‵teke ke ‵lomi aka se mataupu e tasi i te lotou nusipepa ke fakailoa atu ki tino fai‵tau ke fakaeteete i “pelofeta ‵loi” kolā ko ‵sae mai. I te mataloa o te fale fai tafaoga, ne tufatufa atu foki ne tino ‵teke konā a te fia afe o polosiua mo fakamatalaga kolā e ‵teke atu ki akoakoga kolā ne fakaasi atu i te lāuga a te taina ko Rutherford.

E tiga te feitu tenā, e nofo ki te 2,000 tino ne seki talia ke ulu atu ki loto ona ko te mea ko seai ne avanoaga i ei. A nisi tino fia ‵logo ne tau‵tau i luga i lōpu o kakega i feitu o te fale fai tafaoga tenā; nisi ne saga‵saga i luga i mea sau‵sau.

Ne seki teletele ‵lei a mea katoa. Ne paka‵laga a tino ‵teke kae pago ne latou a nofoga. Kae ne loto pulea eiloa te taina ko Rutherford kae fanaka malielie ki luga i te taipola ko te mea ke mafai o lagona tena leo ne tino. I te otiga o tena lāuga—kae ko tai valuapo—e silia atu mo te 1,200 o tino fia‵fia ne tuku atu olotou igoa mo olotou fakatuatusi ko te mea ke maua ne latou a tusi faka-te-Tusi Tapu. I te suā aso, ne ‵lomi i te nusipepa ko te O Século se tala e uiga ki te lāuga a te taina ko Rutherford.

I a Setema 1925, ne kamata o ‵lomi a lōmiga o The Watch Tower i te ‵gana Potukale. (E isi se lōmiga i te ‵gana Potukale ko oti ne maua i Pasili.) I te taimi tenā, ne kamata o fai ne Virgílio Ferguson, se Tino Akoga ki te Tusi Tapu i Pasili, ana palani ke fanatu ki Potukale ke fesoasoani atu ki te galuega talai o te Malo. I te taimi muamua, ne ga‵lue fakatasi a ia mo te taina ko Young i te ofisa lagolago foliki o Tino A‵koga ki te Tusi Tapu i Pasili. I taimi ko ‵teka, ne faima‵laga sāle a Virgílio mo tena avaga ko Lizzie, ke fesoasoani atu ki te taina ko Young. Ne oko atu te taina ko Ferguson i te taimi tonu, me ko pili o gasue a te taina ko Young ki nisi koga talai, e aofia i ei a Lusia.

Te visa o Lizzie mo Virgílio Ferguson ke mafai o ‵nofo i te fenua, i te 1928

I te taimi ne puke ei ne te kautau a te malosi pule i Potukale, ne gasolo aka ki luga a ‵tekemaiga. Ne tu ‵mautakitaki a te taina ko Ferguson kae gasuesue o ‵sala ki auala ke puipui ei a te potukau foliki o Tino A‵koga ki te Tusi Tapu kae fakamalosi aka te lotou galuega. Ne ‵sala atu a ia ki se taliaga ke fakaaoga tena fale mō fai faeloa i ei a fakatasiga. I a Oketopa 1927, ne talia mai a tena fakamolemole.

Talu mai te tausaga muamua o te pulega fakasaua tenā, kāti e nofo ki se 450 tino i Potukale ne fai olotou feagaiga o The Watch Tower. E se gata i ei, e auala i tamā pepa mo tamā tusi, ne salalau atu eiloa a te munatonu ki koga ‵mao o te emupaea o Potukale—pelā mo Angola, te Azores, Cape Verde, East Timor, Goa, Madeira, mo Mozambique.

I te fakaotiotiga o tausaga mai te 1920, ne vau se tino fai fatoaga Potukale, Manuel da Silva Jordão, ki Lisbon. I tena nofoga i Pasili, ne lagona ne ia se lāuga mō tino katoa telā ne fai ne te taina ko Young. Ne kamata o lavea ne ia i konā a te munatonu kae ne olioli malosi tou tagata ke fesoasoani atu ki te taina ko Ferguson ke fakasalalau atu a te galuega talai. Ke fai penā, ne kamata o tavini atu a Manuel e pelā me se tino talai, se paenia i aso nei. Ona ko te mea ne fakatoka faka‵lei a te ‵lomiga mo te tufatufaatuga o tusi faka-te-Tusi Tapu, ne gasolo aka eiloa ki luga te aofaki o te fakapotopotoga i Lisbon!

I te 1934, ne ‵tau o toe ‵foki atu a te taina ko Ferguson mo tena avaga ki Pasili. Kae ko oti ne ‵toki a fuaga o te munatonu i konā. Faitalia te uke o fakalavelave i Eulopa i te taimi o te Taua i Sepania mo te Taua i te Lua a te Lalolagi, ne mafai eiloa ne te potukau fakamaoni o taina i Potukale o tumau i te fakamaoni ki a Ieova. Ne kākā malielie fua a te potukau tenā i se auala fakatusa mō se vaitaimi toetoe, kae i te 1947 ne kamata o ‵kā malosi latou i te taimi ne oko atu ei a te misionale muamua ko John Cooke telā ne akoga i Kiliata. Mai tua ifo, ne seki mafai o taofi te gasolo aka ki luga o tino talai o te Malo. Faitalia eiloa me ne fakatapu ne te malo a galuega a Molimau a Ieova i te 1962, ne gasolo faeloa ki luga te lotou aofaki. I a Tesema i te 1974 i te taimi ne maua ei ne Molimau a Ieova a te saolotoga, ne sili atu mo te 13,000 tino talai i te fenua.

Nei la, ko silia atu mo te 50,000 tino talai e talai atu ne latou a te tala ‵lei o te Malo o te Atua i Potukale mo nisi fenua kolā e fai‵pati ki te ‵gana Potukale, e aofia i ei a tino Azores mo Madeira. E aofia i tino talai konei a te tolu o tupulaga mai nisi o latou kolā ne ‵kau atu ki te lāuga tāua telā ne fai ne te taina ko Rutherford i te 1925.

E fakafetai tatou ki a Ieova mo taina mo tuagane fakamaoni i aso mua kolā ne loto ma‵losi o fai te takitakiga i te fakasalalauatuga o te galuega e pelā me ne ‘tavini a Keliso Iesu ki tino o fenua katoa.’—Loma 15:15, 16.—Mai ‵Tou Faletusi i Potukale.

^ pala. 3 Ke onoono ki te mataupu “Koi Lasi Eiloa te Galuega ‵Kati Saito e ‵Tau o Fai” i Te Faleleoleo Maluga, Me 15, 2014, itu. 31-32.