TALI ʻO E NGAAHI FEHUʻI FAKATOHITAPÚ

Ko e Hā ʻa e Fekau ʻe Hongofulu ʻa e ʻOtuá?

Faka-Tonga
Ko e Hā ʻa e Fekau ʻe Hongofulu ʻa e ʻOtuá?
https://cms-imgp.jw-cdn.org/img/p/502018139/univ/art/502018139_univ_sqr_xl.jpg
ijwbq kupu 151

Ko e Hā ʻa e Fekau ʻe Hongofulu ʻa e ʻOtuá?

Ko e Hā ʻa e Fekau ʻe Hongofulu ʻa e ʻOtuá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko e ngaahi lao ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. ʻOku toe ʻiloa ʻa e ngaahi lao ko ení ko e Ngaahi Lea ʻe Hongofulú, ʻa ia ko e liliu fakafoʻilea ia ʻo e lea faka-Hepelū ko e ʽaseʹreth had·deva·rimʹ. Ko e kupuʻi lea ko ení ʻoku hā tuʻo tolu ia ʻi he Penitātusí (Lao ʻa Mōsesé), ko e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú. (ʻEkisoto 34:28; Teutalōnome 4:​13; 10:4) ʻI he lea faka-Kalisí ko e foʻi kupuʻi lea tatau ko e “Decalogue” naʻe haʻu mei ai ʻa e foi lea ko e deʹka (hongofulu) loʹgous (ngaahi lea).

 Naʻe hiki ʻe he ʻOtuá ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻi ha ongo lauʻimaka pea ʻoange ia ki he palōfita ko Mōsesé ʻi he Moʻunga Sainaí. (ʻEkisoto 24:12-​18) ʻOku lisi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he ʻEkisoto 20:​1-​17 mo e Teutalōnome 5:​6-​21.

 Lisi ʻo e Fekau ʻe Hongofulú

  1.   Lotu kia Sihova ko e ʻOtuá toko taha pē.​—ʻEkisoto 20:3.

  2.   ʻOua ʻe tauhi ʻaitoli.​—ʻEkisoto 20:​4-6.

  3.   ʻOua naʻá ke ngāuehalaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá.​—ʻEkisoto 20:7.

  4.   Tauhi ʻa e Sāpaté.​—ʻEkisoto 20:​8-​11.

  5.   Fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ongo mātuʻá.​—ʻEkisoto 20:12.

  6.   ʻOua ʻe fakapō.​—ʻEkisoto 20:13.

  7.   ʻOua ʻe tono.​—ʻEkisoto 20:14.

  8.   ʻOua ʻe kaihaʻa.​—ʻEkisoto 20:15.

  9.   ʻOua ʻe fakamoʻoni loi.​—ʻEkisoto 20:16.

  10.   ʻOua ʻe mānumanu.​—ʻEkisoto 20:17.

 Ko e hā ʻoku kehekehe ai ʻa hono lisi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú?

 ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakafikefika pau ki he fekau taki taha. ʻI heʻene pehē, ʻoku kehekehe ʻa e fakakaukau ki he anga hono fakahokohoko ʻa e ngaahi fekaú. Ko e fakahokohoko ʻi ʻolungá ko e fokotuʻutuʻu ia ʻoku tau anga-maheni ki aí. Kae kehe, ʻoku fakahokohoko ʻe he niʻihi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻo kehe. Ko e ngaahi faikehekehe ʻi hono fakakulupú ʻoku kau ki ai ʻa e fekau ʻuluakí, uá mo e fakamuimuí. a

 Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e Fekau ʻe Hongofulú?

 Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko e konga ia ʻo e Lao ʻa Mōsesé. ʻOku kau ki he Lao ko iá ʻa e ngaahi fekau ʻe 600 tupu pea naʻe makatuʻunga mei ai ʻa e aleapau pe fuakava, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. (ʻEkisoto 34:27) Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻIsilelí kapau te nau talangofua ki he Lao ʻa Mōsesé te nau lakalakaimonū. (Teutalōnome 28:​1-​14) Kae kehe, ko e taumuʻa tefito ʻo e Laó ke teuʻi ʻa e kau ʻIsilelí ki he Mīsaia naʻe talaʻofá pe Kalaisí.​—Kalētia 3:​24.

 Ko ha fiemaʻu pau ia ke tauhi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e Fekau ʻe Hongofulú?

 ʻIkai. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻene Laó ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú, ʻo fakatefito ki he puleʻanga ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. (Teutalōnome 5:​2, 3; Saame 147:19, 20) ʻOku ʻikai haʻisia ʻa e kau Kalisitiané ki he Lao ʻa Mōsesé pea naʻa mo e kau Kalisitiane Siú naʻe ʻikai ke nau “kei haʻisia ki he Laó.” (Loma 7:6) b Naʻe fetongi ʻe he “lao ʻa e Kalaisí” ʻa e Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa kotoa naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau faí.​—Kalētia 6:2; Mātiu 28:19, 20.

 ʻOku kei ʻaonga ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he ʻahó ni?

 ʻIo. Koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻe he Fekau ʻe Hongofulú ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei hono ako iá. (2 Tīmote 3:​16, 17) Ko e Fekau ʻe Hongofulú ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni falalaʻanga ʻoku ʻaonga maʻu pē. (Saame 111:​7, 8) Ko e moʻoni, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku maʻu ia ʻi he Fuakava Foʻoú.​—Sio ki he “ Ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Fekau ʻe Hongofulú ʻoku hā ʻi he Fuakava Foʻoú.”

 Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko e kotoa ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻoku tautau kotoa ia ʻi he ongo fekau tefito ʻe ua. Naʻá ne pehē: “‘Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.’ Ko ʻeni ia ʻa e fekau lahi tahá mo muʻomuʻá. Ko hono uá, ʻoku hangē ko iá, ʻa eni: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’ Ko e ongo fekau ko ení ʻoku tautau ki ai ʻa e Laó kotoa.” (Mātiu 22:34-​40) Ko ia ai, neongo ʻoku ʻikai ʻamanekina ʻa e kau Kalisitiané ke nau tauhi ʻa e Lao ʻa Mōsesé, ʻoku ʻamanekina meiate kinautolu ke nau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá.​—Sione 13:34; 1 Sione 4:​20, 21.

  Ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Fekau ʻe Hongofulú ʻoku hā ʻi he Fuakava Foʻoú

Tefitoʻi Moʻoni

Maʻuʻanga Fakamatala ʻi he Fuakava Foʻoú

Lotu kia Sihova ko e ʻOtuá toko taha pē

Fakahā 22:​8, 9

ʻOua ʻe tauhi ʻaitoli

1 Kolinitō 10:14

Fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá

Mātiu 6:9

Lotu maʻu pē ki he ʻOtuá

Hepelū 10:24, 25

Fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ongo mātuʻá

ʻEfesō 6:​1, 2

ʻOua ʻe fakapō

1 Sione 3:​15

ʻOua ʻe tono

Hepelū 13:4

ʻOua ʻe kaihaʻa

ʻEfesō 4:​28

ʻOua ʻe fakamoʻoni loi

ʻEfesō 4:​25

ʻOua ʻe mānumanu

Luke 12:15

a ʻI he talatukufakaholo ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú ʻoku lau ai ʻa e ʻEkisoto 20:2 ko e ʻuluaki ‘fekau’ iá pea ko e veesi 3-6 ko e uá ia. (The Jewish Encyclopedia) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakatahaʻi ʻe he Katoliká ʻa e fekau ʻi he ʻEkisoto 20:1-6, ko e foʻi fekau pē ʻe taha, ko e fika uá leva ʻa e fekau fekauʻaki mo e ʻoua ʻe takuanoa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ke kei maʻu ʻa e fekau ʻe hongofulú, naʻa nau vaheʻi ʻa e fekau fakamuimuí ki ha fekau kehekehe ʻe ua, ke ʻoua ʻe mānumanu ki he uaifi ʻo e kaungāʻapí mo e mānumanu ki he koloa ʻo ho kaungāʻapí.

b ‘Oku ngāueʻaki ʻe he Loma 7:7 ʻa e fekau hono hongofulú ko e fakatātā ia ʻo e “Lao,” ko ia ai ʻoku fakamoʻoniʻi ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe kau ki ai mo e Fekau ʻa e Hongofulú.