Skip to content

Skip to table of contents

AJUDA BA FAMÍLIA | JOVEN SIRA

Hatudu respeitu bainhira haruka SMS

Hatudu respeitu bainhira haruka SMS

TANSÁ MAK SUSAR?

Hanoin toʼok, ó tuur hamutuk koʼalia hela ho ó-nia kolega ida, derrepente SMS tama iha ó-nia telefone. Saida mak ó sei halo?

  1. Lee SMS bainhira koʼalia hela ho kolega.

  2. Hatete “Lisensa” ba kolega no lee SMS.

  3. La lee SMS no kontinua koʼalia ho kolega.

Husi A, B, ka C, ida-neʼebé mak ó sei hili? Ó-nia resposta kona-ba neʼe mak importante duni!

BUAT NEʼEBÉ ITA PRESIZA HATENE

Se imi koʼalia hela ho kolega ida no haruka SMS ba kolega seluk iha tempu hanesan, neʼe hanesan joga bola ka joga basket maibé la halo tuir regra. Maibé, karik imi balu dehan: “Sira hotu mak haʼu-nia kolega.” Se nuneʼe, ó tenkesér hatudu respeitu ba sira. Neʼe laʼós dehan katak ó tenke sai ema neʼebé sériu tebes, maibé se ó la hatudu respeitu ba ó-nia kolega sira, loron ida sira sei lakohi tan atu ransu ho ó.

Tanbasá? Tanba ema hotu la gosta kuandu ema seluk la hatudu respeitu. Joven feto ida naran Bety * hatete: “Haʼu la gosta bainhira haʼu koʼalia hela ho kolega ida maibé nia la rona haʼu no cek beibeik ninia telefone. Neʼe hanesan nia sente baruk hamutuk ho haʼu no hakarak laʼo lakon tiha deʼit!” Tuir ó-nia hanoin, toʼo bainhira mak Bety bele tahan situasaun hanesan neʼe?

Agora, hanoin fali ó-nia hahalok rasik. Husi A, B, C neʼebé temi iha sorin, tuir ó-nia hanoin ida-neʼebé mak diʼak liu? Karik ó sente A mak la hatudu respeitu ba ó-nia kolega. Maibé oinsá ho B no C? Hahalok iha B la respeitu ba kolega neʼebé koʼalia hamutuk ho ó ka lae? Ka, hahalok iha C la respeitu ba kolega neʼebé haruka SMS ba ó ka lae?

Susar atu hili ida-neʼebé mak loos. Maibé Bíblia nia matadalan bele ajuda ita atu hatudu respeitu ba ema seluk. Bíblia hatete: “Buat neʼebé imi hakarak ema halo ba imi, halo mós nuneʼe ba sira.” (Lucas 6:31) Oinsá mak ita bele halo tuir matadalan neʼe?

SAIDA MAK ITA BELE HALO?

Hanoin didiʼak kona-ba tempu. Joven ida naran Ricardo hatete: “Dala ruma iha kalan-boot, haʼu simu SMS neʼebé la koʼalia kona-ba buat importante ida, neʼe halo haʼu la bele toba dukur!” Husu toʼok ba ó-nia an: ‘Haʼu sempre haruka SMS iha oras neʼebé ema seluk toba ona ka lae?’—Bíblia nia matadalan: Eclesiastes (Pengkhotbah) 3:1.

Hakerek liafuan neʼebé hatudu respeitu. Se ita koʼalia oin ba oin, ema bele rona ita-nia lian mamar ka siʼak, haree oinsá ita-nia oin ka jeitu. Maibé liuhusi SMS, ema neʼebé simu ita-nia SMS la bele haree ita. Entaun oinsá mak ita bele hatudu respeitu nafatin ba ema? Joven feto ida naran Jasmin hatete: “Iha SMS mós ita presiza tuir ita-nia toman diʼak. Husu ‘Di’ak ka lae?’ no uza mós liafuan ‘Favór ida’ no ‘Obrigada’.”—Bíblia nia matadalan: Koloso 4:6.

Tetu didiʼak. Mai ita hanoin fali ezemplu iha sorin “Tansá mak susar?”. Se ó hein hela SMS ruma neʼebé importante, karik ó presiza husu lisensa ba kolega no lee kedas SMS neʼebé ó simu. Maibé dala barak, ó bele lee SMS neʼe orasida deʼit. Emy, feto ida ho tinan 17, hatete: “Bainhira ita koʼalia hamutuk hela ho kolega ida, maski ita la lee kedas SMS mós ita-nia telefone sei la halai lakon. Maibé se ita lee no ketik SMS hela, depois ita-nia kolega bele halai lakon tiha husi ita.” Nuneʼe mós kuandu ita hamutuk ho família ka kolega sira. Jana, feto ida seluk ho tinan 18, dehan: “Keta SMS hela deʼit, tanba neʼe halo ema sente ita la hafolin sira no hakarak liu hamutuk ho ema seluk duké ho sira.”

Antes haruka SMS, lee fali didiʼak. Ó-nia liafuan halo ema komprende sala ka lae? Ka, sticker no emotikon neʼebé ó hili hatudu duni ó-nia sentimentu ho loloos ka lae? Amber, feto ida ho tinan 21 hatete: “Se ita hakerek liafuan ruma neʼebé atu halimar deʼit, diʼak mós atu tau sticker neʼebé hatudu oin-midar. Tanba dala ruma liafuan neʼebé halimar deʼit mós bele halo ema hanoin sériu no laran-kanek, bele mós hamosu hirus malu.”—Bíblia nia matadalan: Provérbios (Amsal) 12:18.

Loos duni, liuhusi SMS mós ita presiza hatudu respeitu nafatin!

Hanoin toʼok: Hun ba hahalok respeitu mak domin. Oinsá mak ita bele hatudu domin ba malu? Bíblia hatete: “Domin mak pasiénsia no laran-diʼak. Domin la laran-moras, la gaba an, la foti-an. Domin hatudu respeitu, la buka nia rasik nia diʼak, la sai hirus lalais.” (1 Korinto 13:4, 5) Husu ba ó-nia an: ‘Atu hatudu domin loloos hanesan neʼe, saida mak haʼu presiza atu hadiʼa?’

^ par. 11 Naran sira iha informasaun neʼe laʼós naran neʼebé loos.