Skip to content

AJUDA BA FAMÍLIA | MORIS KABEN NIAN

Hanoin pozitivu kona-ba Ita-nia pár nia toman neʼebé halo Ita estrese

Hanoin pozitivu kona-ba Ita-nia pár nia toman neʼebé halo Ita estrese
  •   Ita la gosta halo planu demais, maibé Ita-nia pár hakarak iha planu ba buat hotu.

  •   Ita mak ema neʼebé ladún koʼalia barak no moedór, maibé ita-nia pár gosta ransu beibeik ho kolega sira.

 Ita-nia pár iha toman ruma neʼebé halo Ita estrese ka lae? Se Ita fokus beibeik ba ida-neʼe, neʼe bele lori perigu ba Ita-nia moris kaben. Loloos, Bíblia dehan katak “ema neʼebé koʼalia beibeik kona-ba problema ida sei haketak belun diʼak sira”.—Provérbios 17:9.

 Duké sai estrese ho Ita-nia pár nia toman no diskute malu, diʼak atu haburas hanoin pozitivu kona-ba Ita-nia pár nia toman.

Iha informasaun neʼe

 Hanoin pozitivu kona-ba Ita-nia pár nia toman neʼebé halo Ita estrese

 Ita-nia pár nia toman neʼebé halo Ita estrese mak karik liga ho ninia hahalok neʼebé Ita gosta. Haree toʼok ezemplu tolu tuirmai:

 “Haʼu-nia laʼen mak ema neʼebé neineik atu halo buat oioin no atu prepara an kuandu bá fatin ruma. Maibé nia mak ema neʼebé pasiénsia no neineik atu hirus, inklui mós ba haʼu. Dala ruma haʼu estrese tanba nia neineik, maibé neʼe mak parte ida husi ninia hahalok neʼebé haʼu gosta.”—Chelsea.

 “Haʼu-nia feen mak ema neʼebé gosta halo planu kona-ba buat hotu. Nia presiza iha planu atu bele sente kalma, no dala ruma neʼe halo haʼu estrese. Maibé loloos, tanba nia tau atensaun ba buat hotu, nia nunka husik buat ida runguranga.”—Christopher.

 “Haʼu-nia laʼen mak ema neʼebé la preokupa ho buat oioin, no neʼe halo haʼu estrese. Maibé, neʼe mak hahalok ida neʼebé foufoun book haʼu atu gosta nia. Haʼu admira tanba nia bele kalma nafatin iha situasaun neʼebé susar.”—Danielle.

 Hanesan buat neʼebé Chelsea, Christopher no Danielle hatete, Ita-nia pár nia toman neʼebé halo ita estrese iha ligasaun ho ninia hahalok neʼebé diʼak. Ninia toman diʼak no fraku mak hanesan osan besi neʼebé iha ninia sorin-sorin, ita labele soe nia sorin ida no rai nia sorin seluk.

 Klaru katak iha duni hahalok balu neʼebé la lori buat diʼak ida. Porezemplu, Bíblia dehan katak ema balu mak “hirusdór”. (Provérbios 29:22) Ema hanesan neʼe tenke hakaʼas an atu hasai ‘hahalok odi malu, hirus, laran-nakali, hakilar malu, no koʼalia aat’. aÉfeso 4:31.

 Maibé se Ita-nia pár nia toman mak laʼós aat só deʼit halo Ita estrese, diʼak atu halo tuir Bíblia nia konsellu: “Kontinua hatudu pasiénsia ba malu . . . maski ema halo buat ruma neʼebé hakanek imi-nia laran.”—Koloso 3:13.

 Diʼak mós atu koko haree buat pozitivu husi ninia toman, karik buat balu neʼebé foufoun book Ita atu hadomi nia. Laʼen ida naran Joseph dehan: “Se ita fokus deʼit ba ita-nia pár nia toman neʼebé halo ita estrese, neʼe hanesan ita fokus deʼit ba fatuk-diamante nia ninin kroʼat, no la hafolin diamante nia furak.”

 Koʼalia hamutuk ho Ita-nia pár

 Primeiru, imi ida-idak bele hatán ba pergunta sira tuirmai. Depois, koʼalia hamutuk kona-ba imi-nia resposta.

  •   Ita-nia pár iha toman ruma neʼebé lori problema ba Ita-nia moris kaben ka lae? Se iha, neʼe mak saida?

  •   Neʼe mak toman neʼebé aat duni, ka só deʼit halo Ita estrese?

  •   Iha buat pozitivu ruma husi ninia toman neʼe ka lae? Se iha, neʼe mak saida, no tanbasá mak Ita hafolin ida-neʼe?