Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

 OKVIR 1B

Kratak pregled Jezekiljeve knjige

Kratak pregled Jezekiljeve knjige

Knjiga proroka Jezekilja u suštini se može podeliti na sledeći način:

1–3. POGLAVLJA

Godine 613. pre n. e., Jezekilj je živeo među judejskim izgnanicima u Vavilonu. Jehova mu je tada dao vizije i zadatak da prorokuje Judejcima koji su živeli na reci Hevar.

4–24. POGLAVLJA

Između 613. i 609. pre n. e., prorok Jezekilj je prenosio proročanske objave i osude koje su se odnosile na Jerusalim i njegove buntovne stanovnike koji su ogrezli u idolopoklonstvu.

25–32. POGLAVLJA

Godine 609. pre n. e., Vavilonci su započeli svoju poslednju opsadu Jerusalima. Jezekilj od te godine više nije prenosio objave protiv Jerusalima, već protiv okolnih neprijateljskih naroda – Amonaca, Edomaca, Egipćana, Moavaca, Filisteja, Sidonaca i Tiraca.

33–48. POGLAVLJA

Godine 606. pre n. e., Jerusalim i hram ležali su u ruševinama. Stotinama kilometara dalje, Jezekilj je počeo da prenosi poruku nade – poruku da će Jehova Bog omogućiti svom narodu da mu ponovo služi na ispravan način.

Knjiga proroka Jezekilja je u suštini sastavljena hronološki kao i tematski. Proročanstva o uništenju Jerusalima i hrama navode se pre proročanstava o obnovi prave religije. To je logično, jer je služba u hramu najpre morala biti ukinuta da bi proročanstva o obnovi imala smisla.

Osim toga, Jezekiljeva proročanstva protiv okolnih naroda (25–32. poglavlja) navedena su nakon poruka osude protiv Jerusalima, a pre proročanstava o obnovi. Govoreći o Jezekiljevim porukama osude koje su upućene okolnim narodima, jedan biblista kaže: „One predstavljaju logičan prelaz sa objava Božjeg gneva na poruke o milosrđu prema njegovom narodu, jer je kažnjavanje njihovih neprijatelja samo po sebi bilo deo njihovog izbavljenja.“

Povratak na 1. poglavlje, 18. odlomak