Uiga o Upu o le Tusi Paia
A E I O U F G L M N P S T V H K R
A
-
Aai a Tavita.
O le igoa lea na taʻua ai le aai o Iepuse na faatoʻilaloina e Tavita, ma fausia ai lona maota. E taʻua foʻi lea aai o Siona. O le vaega lea e pito sili ona leva ona iai i Ierusalema ma o loo i le itu i saute i sasaʻe.—2Sa 5:7; 1No 11:4, 5.
-
Aai o sulufaʻiga.
O ni aai o le ituaiga o Levi lea na mafai ona sulufaʻi atu i ai se fasioti tagata paʻivalea mai i lē na te tauimasui i le toto. E ono aai faapenei na tutū solo i le Nuu Folafolaina, ia na tofia e Mose ma mulimuli ane tofia e Iosua, i lalo o le taʻitaʻiga a Ieova. Pe a oo i le aai, sa tatau i le tagata na sola atu ona faamatala lana mataupu i toeaina i le faitotoʻa o le aai ma na talileleia o ia. Ina ia ʻalofia le faaaogā sesē o lenei faatulagaga e ē na faia ma le loto i ai le fasioti tagata, sa tatau ona faia le faamasinoga o le tagata sulufaʻi i le aai na tupu ai le faalavelave. Pe afai ua faamaonia lona lē sala, ona toe ave lea o ia i le aai o sulufaʻiga, ma nofo ai i totonu o tuaoi o le aai mo lona olaga atoa pe seʻia oo ina maliu le ositaulaga sili.—Nu 35:6, 11-15, 22-29; Ios 20:2-8.
-
Aia.
O se manulele e pei o le aeto. O le upu Peretania o le kite.
-
ʻAila.
O se manu poʻa matua e falala ona seu, ma e pei o se ʻoti. O le upu Peretania o le stag.
-
Aitiope.
O se atunuu anamua i le itu i saute o Aikupito. I aso nei, e aofia ai se vaega tele o le itu i saute o Aikupito faapea ma Sudan. I nisi taimi, e faasino atu foʻi i le upu Eperu ua faaliliuina “Kuso.”—Est 1:1.
-
Auauna o le faiva.
O le faaliliuina lea o le upu Eleni di·aʹko·nos, lea e masani foʻi ona faaliliuina o le “auauna.” O le “auauna o le faiva” e faasino atu i se tasi e fesoasoani i toeaina o le faapotopotoga. E tatau ona ia ausia tapulaa o le Tusi Paia ina ia agavaa ai mo lea faaeaga o le auaunaga.—1Ti 3:8-10, 12.
-
Auaunaga paia.
-
ʻAufaifilosofia a le ʻau Epikuro.
O i latou o soo o le tagata faifilosofia Eleni o Epikuro (341-270 T.L.M.). Sa faaautū a latou filosofia i le manatu, o le mauaina o le fiafia o le tagata lava ia o le mea lenā e sili ona tāua i le olaga.—Ga 17:18.
-
ʻAufaifilosofia a le ʻau Setoiko.
O se aʻoga Eleni o faifilosofia e talitonu e fiafia le tagata pe a faaaogā le tomai e mafaufau ai, ma mulimuli i mea o le natura. E latou te manatu o se tagata atamai, e tutusa iā te ia le tigā ma le fiafia.—Ga 17:18.
-
ʻAu Netini.
O i latou na auauna i le malumalu ae e lē o ni tagata Isaraelu. O le uiga o lea faaupuga i le gagana Eperu, “Ē na Tuuina Atu,” e ono faailoa mai ai o i latou ia na tuuina atu mo le auaunaga i le malumalu. Atonu o le toʻatele o le ʻau Netini na tupuga mai i tagata Kipeona, ia na faatonuina e Iosua e avea ma “ē e fai fafie ma ē e asu vai mo le faapotopotoga ma le fata faitaulaga a Ieova.”—Ios 9:23, 27; 1No 9:2; Esr 8:17.
-
ʻAu Satukaio.
O se vaega taʻutaʻua o le lotu Iutaia lea e faia mai i tagata taualoa ma taʻitaʻi lotu o ē na iai le pule tele i mea e fai i le malumalu. Na latou teena le tele o uputuu ma isi talitonuga a le ʻau Faresaio. E latou te leʻi talitonu i le toetū po o le iai o ni agelu. Na latou tetee foʻi iā Iesu.—Mat 16:1; Ga 23:8.
-
Aga.
O le fua mo le mamao o se mea e tutusa ma le vā o le tumutumu o le limamatua ma le tumutumu o le limatamatama, pe a tatala le alofilima. Pe a fua i le kupita e 44.5 senitimita (17.5 inisi), o le aga e tusa ma le 22.2 senitimita (8.75 inisi) le umi. (Eso 28:16; 1Sa 17:4)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Agaga.
E tele uiga o le upu Eperu ruʹach ma le upu Eleni pneuʹma, lea e masani ona faaliliuina “agaga.” Peitaʻi, e faasino uma atu i se mea e lē vaaia e mata, lea e iai le Eso 35:21; Sl 104:29; Mat 12:43; Lu 11:13.
malosi e gaoioi ai. O le upu Eperu ma le upu Eleni e faasino atu i le (1) matagi, (2) malosi o le ola i meafaiola i le lalolagi, (3) uunaʻiga mai i le loto o se tagata e māfua ai ona tautala pe gaoioi i se auala patino, (4) feʻau faagaeeina mai i se puna e lē vaaia, (5) foafoaga agaga, ma le (6) malosi galue o le Atua po o le agaga paia.— -
Agaga paia.
-
Agalelei faifua.
O se upu Eleni o lona manatu autū o se mea e faamalieina ai ma e logoleleia. E masani ona faaaogā lenei upu e faasino atu i se meaalofa po o le foaʻi o se mea ma le agalelei. Pe a faasino atu i le agalelei faifua o le Atua, o lenei upu e faamatala ai le meaalofa foaʻifua ua tuuina mai e le Atua, ma e lē faatalitalia e toe totogi atu. O lea, o le faailoaga lenei o le tele o le aaofoaʻi o le Atua, faapea le tele o lona alofa ma lona agalelei i tagata. Ua faaliliuina foʻi lenei upu Eleni i le “finagalo malie” ma le “meaalofa ua faia ma le agalelei.” O le agalelei faifua e faia ai e se tasi se foaʻi ona o le limafoaʻi, e ui e lē tatau ona mauaina e se tasi o loo foaʻi atu i ai.—2Ko 6:1; Efe 1:7.
-
Agelu.
E maua mai i le upu Eperu mal·ʼakhʹ ma le upu Eleni agʹge·los. O le uiga o nei upu uma o le “avefeʻau” ae ua faaliliuina “agelu” pe a faasino atu i avefeʻau agaga. (Ke 16:7; 32:3; Ia 2:25; Fal 22:8) O agelu o ni foafoaga agaga malolosi na foafoaina e le Atua a o leʻi taitai foafoaina le tagata. E taʻua foʻi i le Tusi Paia o le “mano ni mano o le ʻaupaia,” “atalii o le Atua,” ma “fetu o le taeao.” (Te 33:2, fpl.; Iop 1:6; 38:7) Na foafoaina i latou taʻitoʻatasi ma e lē mafai ona latou fanauina ni fanau. E silia ma le selau miliona lo latou faitau aofaʻi. (Ta 7:10) Ua taʻua i le Tusi Paia e iai o latou igoa ma uiga, ae e latou te teena ma le lotomaulalo le tapuaʻi atu iā i latou, ma o le toʻatele o i latou e lē mananaʻo e faailoa mai o latou igoa. (Ke 32:29; Lu 1:26; Fal 22:8, 9) E eseese uma o latou tulaga ma matafaioi, e aofia ai le auauna i luma o le nofoālii o Ieova, faailoa atu ana feʻau, laveaʻia auauna a Ieova i le lalolagi, faataunuu faamasinoga a le Atua, ma lagolagoina le talaʻia o le tala lelei. (2Tu 19:35; Sl 34:7; Lu 1:30, 31; Fal 5:11; 14:6) I le lumanaʻi, o le a latou fesoasoani iā Iesu i le tauina o le taua o Amaketo.—Fal 19:14, 15.
-
Agelu Sili.
-
Alapasa.
O le igoa o ni fagu manogi lāiti na faia mai i se maa e maua e lata ane i Alabastron i Aikupito. O na fagu e masani ona lauiti le vaega e lata i le gutu, e mafai foʻi ona faamau lelei ina ia lē masaa ai le suāuu tāua. Na faaigoa foʻi le maa i le igoa lava lea.—Mar 14:3.
-
Alefa ma le Omeka.
O le mataʻitusi muamua ma le mulimuli o le alafapeta Eleni; e tolu taimi o loo faaaogā faatasi ai i le tusi o Faaaliga o se faalupega mo le Atua. I siʻomaga o nei mau, e tutusa le uiga o lenei faaupuga ma faaupuga “o lē e muamua ma lē e mulimuli” ma “o le amataga ma le gataaga.”—Fal 1:8; 21:6; 22:13.
-
Alemota.
O se upu faamusika o lona uiga “Auauna Teine; Fafine Talavou,” e foliga mai e faasino atu i leo e pepese ai fafine talavou. Atonu na faaaogā e faailoa mai ai e tatau ona tāina se meafaifaaili i se nota maualuga.—1No 15:20; Sl 46:Ulu.
-
Ālia.
O se vanu po o le taʻele o se vaitafe e masani ona mātūtū seʻi vaganā ai vaitaimi o timuga; e ono faasino atu foʻi lenei upu i se vaitafe. O nisi o vaitafe na sua mai i vaipuna, o lea na sua ai i taimi uma. O nisi mau, e faasino atu le ālia i se “vanu.”—Ke 26:19; Nu 34:5; Te 8:7; 1Tu 18:5; Iop 6:15.
-
Alii faamasino.
I kolone a Roma, o alii faamasino o i latou ia na iai i pulega o le malo. O a latou tiute e aofia ai le faamautinoa o loo maopoopo mea uma, faasoasoaina tupe, faamasino i latou e solia le tulafono, ma faataunuu faasalaga.—Ga 16:20.
-
Alofa faamaoni.
E masani ona faaliliuina lenei faaupuga mai i le upu Eperu o le cheʹsedh, lea e uiga atu i le alofa e uunaʻia Eso 34:6; Ru 3:10.
e le faamaoni, tumau, po o le piiama atoatoa i se mea po o se tasi. E masani ona faasino atu i le alofa o le Atua mo tagata, ae e faasino atu foʻi i le alofa i le vā o tagata.— -
Alope.
O se ituaiga o taʻifau. O le upu Peretania o le fox.
-
Amaketo.
E maua mai i le upu Eperu Har Meghid·dohnʹ, o lona uiga o le “Mauga o Mekito.” O lenei upu e fesootaʻi atu i “le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava,” lea e faapotopoto ai “tupu o le lalolagi uma” e siitaua atu iā Ieova. (Fal 16:14, 16; 19:11-21)—Tagaʻi i le PUAPUAGA TELE.
-
Amene.
“Ia faapea ona fai” po o le “o lea lava.” O lenei upu e maua mai i le upu Eperu o le ʼa·manʹ, e uiga atu i le “ia faamaoni, maufaatuatuaina.” Na taʻua le upu “Amene” i se maliega o se tautoga, o se tatalo, po o se faamatalaga. I le tusi o Faaaliga, o loo faaaogā ai o se faalupega mo Iesu.—Te 27:26; 1No 16:36; Fal 3:14.
-
Amioga faauamaaa.
E maua mai i le upu Eleni a·selʹgei·a, o se faaupuga e faamatala ai gaoioiga e matuā solia ma le loto i ai tulafono a le Atua faatasi ai ma uiga faasausili po o le faauamaaa; o se uiga e lē faaaloalo pe manatu faatauvaa i le pule, o tulafono, ma tapulaa. E lē faasino atu lenei faaupuga i ni mea sesē lāiti.—Ka 5:19; 2Pe 2:7.
-
Amioga lē mamā taufeusuaʻiga.
E maua mai i le upu Eleni por·neiʹa, o se upu e faaaogā i le Tusi Paia e faasino atu i feusuaʻiga e faasā e le Atua. E aofia ai le mulilua, talitane, feusuaʻiga i le vā o tagata e leʻi faaipoipo, tauatane, ma feusuaʻiga ma manu. I le Faaaliga, o loo faaaogā ai lenei faaupuga i se auala faafaatusa e faasino atu iā “Papelonia le Aai Tele” po o lotu ua faatusaina i se fafine talitane, e faaata mai ai lona faifaimea faatasi ma pule o lenei lalolagi ina ia maua le pule ma meafaitino. (Fal 14:8; 17:2; 18:3; Mat 5:32; Ga 15:29; Ka 5:19)—Tagaʻi i le TALITANE.
-
Amiotonu.
-
Amo.
O se laau e tuuina i tauʻau o se tagata, ma o pito o le amo e tuuina ai avega, po o se laau foʻi e tuuina i ua o ni manu se lua (e masani lava o povi) pe a tosoina se meafaigaluega mo faatoʻaga po o se taavale toso. Talu ai sa masani ona faaaogāina e pologa amo e ave ai ni avega mamafa, o lea na faaaogā faafaatusa ai amo e faaata mai ai le faapologaina po o le gauaʻi atu i se isi tagata, faapea foʻi sauāga ma mafatiaga. O le aveesea po o le gausia o se amo e faaata mai ai le faasaʻolotoina mai i le saisaitia, sauāina, ma le faileagaina.—Le 26:13; Mat 11:29, 30.
-
ʻAmu.
O se mea e malō e pei o se maa e maua mai i ivi o meaola lāiti o le sami. E eseese uma lanu o ʻamu e maua i ogāsami, e aofia ai le lanu mūmū, paʻepaʻe, ma le uliuli. Sa anoanoaʻi ʻamu na maua i le Sami Ulaula. I taimi o le Tusi Paia, na matuā tāua ʻamu mūmū ma na faia mai ai ʻula ma teuga.—Fat 8:11, fpl.
-
Anapogi.
E faasino atu i le ʻalofia o le taumafaina o so o se meaʻai mo se taimi maʻoti. Na faia e tagata Isaraelu le anapogi i le Aso o le Togisala, i taimi o puapuaga, ma pe a manaʻomia le taʻitaʻiga mai i le Atua. Na faatulaga e tagata Iutaia ni anapogi faaletausaga se fā, e faamanatu ai mea leaga na tutupu i le talafaasolopito. E lē o toe avea le anapogi o se mea e tatau ona faia e Kerisiano.—Esr 8:21; Isa 58:6; Lu 18:12.
-
Anetikeriso.
O le upu Eleni e lua ona uiga. E faasino atu i le tetee i le Keriso. E faasino atu foʻi i se Keriso pepelo, o se tasi e faapea mai o ia o le Keriso. E taʻua o anetikeriso tagata uma, faalapotopotoga, po o vaega e faapea mai ma le pepelo o i latou o sui o Keriso po o i latou o le Mesia, pe e tetee i le Keriso ma ona soo.—1Io 2:22.
-
Apa.
Ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia, o le igoa lea o le masina lona 5 i le kalena paia faa-Iutaia, ae o le masina lona 11 i le kalena masani. E amata mai i le ogatotonu o Iulai seʻia oo i le ogatotonu o Aokuso. E lē o taʻua lea igoa i le Tusi Paia, ae o loo taʻua o “le masina lona lima.” (Nu 33:38; Esr 7:9)—Tagaʻi i le Faa. E15.
-
Apipa.
O le uluaʻi igoa lea o le masina muamua o le kalena paia faa-Iutaia, ae o le masina lona fitu i le kalena masani. E uiga atu i “Fatu ua Vaivai (o Saito)” ma e amata mai Te 16:1)—Tagaʻi i le Faa. E15.
i le ogatotonu o Mati seʻia oo i le ogatotonu o Aperila. Na taʻua lea masina o Nisani, ina ua toe foʻi mai tagata Iutaia mai i Papelonia. ( -
Aposetolo.
O le uiga o lea upu “o sē na auina atu,” ma e faasino atu iā Iesu ma i latou na auina atu e auauna i isi. Ae o le tele o taimi, e faasino atu i soo na filifilia patino e Iesu e faia ai se vaega tofia e toʻa 12.—Mar 3:14; Ga 14:14.
-
Aputi.
-
Asaira.
O le atua fafine o Kanana mo taua ma le faaautama, ma o le avā a Paala.—1Sa 7:3.
-
Asaseli.
-
Aselama.
O se maa tāua violē.
-
Asia.
-
Asipi.
O se ituaiga o gata uogo e maua i Asia ma Aferika. O le upu Peretania o le cobra.
-
Aso e gata ai.
O lenei faaupuga ma isi faaupuga e taitutusa, e pei o le “faaiʻuga o aso,” e faaaogā i valoaga faale-Tusi Paia e faasino atu ai i se vaitaimi ma mea o le a tutupu ai, ae e leʻi oo i le aso o le faamasinoga a le Atua. (Esk 38:16; Ta 10:14; Ga 2:17) Pe a fua i le valoaga, atonu o le umi o lenei vaitaimi e na o ni nai tausaga pe tele foʻi. Ae o le mea e mataʻina ai, ua faaaogā i le Tusi Paia lenei faaupuga e faasino atu i “aso e gata ai” o lenei faiga o mea, a o faagasolo le faatasi mai lē vaaia o Iesu.—2Ti 3:1; Ia 5:3; 2Pe 3:3.
-
Aso o le Togisala.
O le aso paia lea e sili ona tāua mo tagata Isaraelu, e taʻua foʻi o le Yom Kippur (e mai i le gagana Eperu yohm hak·kip·pu·rimʹ, “aso e ufiufi ai”), lea e faia iā Etanima 10. E na o le pau lea o le aso o le tausaga e ulu atu ai le ositaulaga sili i le Mea e Sili ona Paia o le faleʻie paia, lea na mulimuli ane faia foʻi i le malumalu. O i inā e na te ofo atu ai le toto o taulaga mo ana agasala, o agasala a isi ʻau sa Levī, ma agasala a le nuu. O se taimi mo le tauaofiaga paia ma anapogi, ma o le sapati foʻi, lea e lē tatau ai ona toe faia ni galuega masani.—Le 23:27, 28.
-
Aso Faamasino.
O se aso patino po o se vaitaimi o le a tali atu ai i le Atua se vaega, atunuu po o tagata lautele. Atonu o se taimi o le a fasiotia ai i latou ua faamasinoina e tatau i ai le oti, po o se faamasinoga atonu e maua ai e nisi le avanoa e faasaoina ai ma maua le ola e faavavau. Na faasino atu Iesu ma ona aposetolo i “le Aso Faamasino” i le lumanaʻi, lea e aofia ai i latou o ē o feola ma i latou na maliliu i le taimi ua teʻa.—Mat 12:36.
-
Atalii o Arona.
O ē na tupuga mai iā Arona le atalii o le atalii o Levi. O Arona le uluaʻi ositaulaga sili na tofia i lalo o le Tulafono a Mose. Na faia e atalii o Arona tiute faaositaulaga i le faleʻie paia ma le malumalu.—1No 23:28.
-
Atara.
-
Atolaau o le feagaiga.
O le pusa na faia mai i le laau o le setima ma na ufitia i le auro, lea na tuu i le Mea e Sili Ona Paia o le faleʻie paia, ma mulimuli ane tuu i le Mea e Sili Ona Paia o le malumalu na fausia e Solomona. Na faia lona ufiufi i le auro māoʻi ma sa iai kerupi e lua e faafesagaʻi. Na masani ona tuu papamaa e lua o Tulafono e Sefulu i totonu o lenei atolaau. (Te 31:26; 1Tu 6:19; Epe 9:4)—Tagaʻi i le Faa. E5 ma le E8.
-
Atumauga o Lepanona.
O se tasi o atumauga mai i atumauga e lua, o loo faia ai atumauga o le laueleele o Lepanona. O le atumauga o Lepanona o loo i le itu i sisifo, a o le itu i sasaʻe o loo iai mauga e faafesagaʻi ma atumauga o Lepanona. E vaeluaina nei vaega e lua i se vanu umī ma lauolaola. E toeitiiti lava a faafesagaʻi lelei le atumauga o Lepanona ma le talafatai o le Metitirani, ma e oo atu lona tumutumu i le vā Te 1:7; Sl 29:6; 92:12)—Tagaʻi i le Faa. E7.
o le 1,800 i le 2,100 mita (6,000 i le 7,000 futu). I aso anamua, na lilofia Lepanona i arasi matagofie, ia na matuā tautele i nuu na siʻomia ai. ( -
Ave faapagota.
O le aveesea faamalosi o nisi mai i o latou laueleele po o atunuu e ē na faatoʻilaloina i latou. O le upu Eperu e uiga atu i le “ō ese.” E lua taimi iloga na ave faapagota ai tagata Isaraelu. O le malo o ituaiga e sefulu i le itu i mātū sa aveina faapagota e le ʻau Asuria, ae na mulimuli ane aveina faapagota le malo o ituaiga e lua i le itu i saute e le ʻau Papelonia. Na toe foʻi mai nisi na aveina faapagota i o latou laueleele i le taimi o Kuresa le tupu o Peresia.—2Tu 17:6; 24:16; Esr 6:21.
-
Akaia.
-
Arama; Tagata Arama.
O ē na tupuga mai iā Arama le atalii o Semu, ia na nonofo i vaipanoa e amata mai i atumauga o Lepanona e oo atu i Mesopotamia, ma e mai i mauga o Torasi i le itu i mātū e oo atu i Tamaseko ma tala atu i le itu i saute. O lenei vaipanoa na taʻua i le faa-Eperu o Arama, ae na taʻua mulimuli ane o Suria, ma o ē na nonofo ai na taʻua o tagata Suria.—Ke 25:20; Te 26:5; Ho 12:12.
-
Areopako.
O se aʻega maualuga i Atenai i mātū i sisifo o le Acropolis. O le igoa foʻi lenā o le faamasinoga na faia a latou fonotaga i inā. Na aumaia Paulo i Areopako e ʻaufaifilosofia a le ʻau Epikuro ma le ʻau Setoiko ina ia faamatala ai ona talitonuga.—Ga 17:19.
E
-
Ē e ʻau ma Herota.
E ta‘ua foʻi i latou o le ʻau Herotiano. O i latou o se vaega o tagatānuu na lagolagoina taumafaiga faapolotiki o pulega a Herota i lalo o le pule a Roma. Atonu sa auai nisi o le ʻau Satukaio i lea vaega. Na ʻau faatasi le ʻau Herotiano ma le ʻau Faresaio e tetee iā Iesu.—Mar 3:6.
-
Ē e saʻiliʻili i fetu.
-
Eufirate.
O le vaitafe e sili ona umī ma sili ona tāua i le itu i saute i sisifo o Asia, ma o se tasi o vaitafe mai i vaitafe tetele e lua i Mesopotamia. Na uluaʻi taʻua i le Kenese 2:14 o se tasi o vaitafe mai i vaitafe e fā i Etena. E masani foʻi ona taʻua o “le Vaitafe.” (Ke 31:21) O le tuaoi lea i mātū o le laueleele o Isaraelu. (Ke 15:18; Fal 16:12)—Tagaʻi i le Faa. E2.
-
Eunuka.
O lona uiga moni, o se tane ua aveese ona fuā manava. Na masani ona tofia nei tane e auauna i maota o tupu e tautua pe vaavaaia le masiofo ma le ʻautaunonofo a le tupu. E mafai foʻi ona faasino atu i se tane e iai tofiga aloaʻia i le maota o le tupu, ae e lē faapea ai ua aveesea ona fuā manava. E faaaogāina lenei upu mo sē ua ʻlē faaipoipo ona o le Malo,’ o lē ua pulea o ia lava ina ia faatele ai lona sao i le auaunaga i le Atua.—Mat 19:12; Est 2:15; Ga 8:27.
-
Efa.
O se fua o mea ua mamago ma e faasino atu foʻi i le ato e faaaogā e fua ai saito. E tutusa ma le fua faasuāvai o le paita, ma e tusa ma le 22 lita (20 kuata). (Eso 16:36; Esk 45:10)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Efaraima.
-
Efota.
E tai pei o se talieleele e faia e ositaulaga. E ofuina e le ositaulaga sili le efota faapitoa lea e iai i luma le ufifatafata e pipii ai maa tāua e 12. (Eso 28:4, 6)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
Eleni.
-
Elula.
-
Eperu.
O se igoa na uluaʻi faasino atu iā Aperamo (Aperaamo) e faaesea ai o ia mai i ona tuaoi o tagata Amorī. Na mulimuli ane faasino atu i ē na tupuga mai iā Aperaamo e ala mai iā Iakopo le atalii o lona atalii, ma na faasino atu foʻi i la latou gagana. E oo ane i le taimi o Iesu, ua aofia i le gagana Eperu le tele o faaupuga Arama, ma o le gagana lea na tautatala ai Keriso ma ona soo.—Ke 14:13; Eso 5:3; Ga 26:14.
-
Etanima.
-
Etoma.
I
-
Iaena.
O se manu e umī lona ua, e iai ona apaʻau ae e lē lele. O le upu Peretania o le ostrich.
-
Iasepi.
O se maa tāua e eseese ona lanu, e matuā manino. (Fal 21:11) E manatu nisi e faasino atu le upu Eleni i se taimane.
-
Iakopo.
O le tama a Isaako ma Repeka. Na avatu mulimuli ane e le Atua le igoa o Isaraelu iā te ia, ma avea ai o ia ma augātamā o le nuu o Isaraelu (lea foʻi e taʻua o le fanauga a Isaraelu ma mulimuli ane taʻua o tagata Iutaia). O ia o le tamā o atalii e toʻa 12 faatasi ai ma ē na tupuga mai iā i latou, lea na faia aʻe ai ituaiga e 12 o le nuu o Isaraelu. Na faaauau ona faaaogā le igoa o Iakopo mo le nuu o Isaraelu.—Ke 32:28; Mat 22:32.
-
Ieova.
-
ʻIe puipui.
O le ʻie e matagofie lona lalagaina ma na suʻi ai ni teuteu o ata o kerupi, lea na vaeluaina ai le Mea Paia mai i le Mea e Sili Ona paia i le faleʻie paia ma le malumalu. (Eso 26:31; 2No 3:14; Mat 27:51; Epe 9:3)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
‘Ie talatala.
-
Iofi.
O se meafaigaluega e faia mai i le auro na faaaogā i le faleʻie paia ma le malumalu e tineia ai le mumū o molī.—Eso 37:23.
-
Iupelī.
E taʻi 50 tausaga ma faamanatu, e faitau mai i le taimi na ulu atu ai Isaraelu i le Nuu Folafolaina. E lē toe galueaʻiina se fanua i le tausaga o le Iupelī, ma e tatau ona faasaʻoloto pologa Eperu. O tofi mo fanua na faatau ese e tatau ona toe faafoʻi i ē e ana. O lea, o le Iupelī e tai pei o se tausamiga mo le tausaga atoa, o le tausaga o le saʻolotoga e faafoʻisia ai le nuu i le tulaga na latou olioli ai ina ua faatoʻā faavaeina e le Atua.—Le 25:10.
-
Iuta.
O le atalii lona fā o Iakopo i lana avā o Lea. A o lata ina maliu Iakopo, na ia valoia o le a tupuga mai i le gafa o Iuta se pule e malosi ma e faavavau. Na fanau mai Iesu o se tagata e ala mai i le gafa o Iuta. O le igoa o Iuta na faaigoa ai se ituaiga ma se malo i se taimi mulimuli ane. Na faamatalaina Iuta o le malo i le itu i saute, lea na faia aʻe i ituaiga o Iuta ma Peniamina ma na aofia ai ositaulaga ma le ʻau sa Levī. Na nonofo tagata o Iuta i le vaega i saute o le atunuu e aofia ai Ierusalema ma le malumalu.—Ke 29:35; 49:10; 1Tu 4:20; Epe 7:14.
-
Iutana.
O se upu e lē o iloa lona uiga lea e iai i le ulutala o le Salamo 39, 62, ma le 77. O nei ulutala atonu o ni faatonuga i le auala e lagiina ai le salamo, pe faailoa mai ai le ituaiga musika po o se meafaifaaili foʻi. Sa iai foʻi se fai musika sa Levī e igoa iā Iutana, o nei la ituaiga musika po o meafaifaaili atonu na fesootaʻi atu iā te ia po o ona atalii.
-
Iluriko.
-
Imura.
O se ituaiga ʻoti laʻitiiti e taitutusa ma le sevi. O le upu Peretania o le roebuck.
-
Isaraelu.
O le igoa na avatu e le Atua iā Iakopo. Na mulimuli ane faasino atu i ē uma na tupuga mai iā te ia. Sa masani ona taʻua ē na tupuga mai i atalii e toʻa 12 o Iakopo o atalii o Isaraelu, le aiga o Isaraelu, tagata (tane) o Isaraelu, po o le fanauga a Isaraelu. Na faaaogā foʻi lea taʻu e faaigoa ai le malo o ituaiga e sefulu i le itu i mātū lea na vavaeese mai i le malo i le itu i saute, ma na mulimuli ane faaigoa ai Kerisiano faauuina, “le Isaraelu a le Atua.”—Ka 6:16; Ke 32:28; 2Sa 7:23; Ro 9:6.
-
Isopo.
O se laau e lelei ona lau ma lālā, na faaaogā e sausau ai le toto po o le vai mo sauniga o le faamamāina. O le upu Eperu ma le upu Eleni e faaaogā i le Tusi Paia atonu e aofia ai ituaiga o laau eseese. O le “isopo” o loo taʻua i le Ioane 19:29, atonu o se ituaiga laau e maualuga lona tupu lea na maua mai ai se lālā umī, na faaaogā e tuu atu ai i le fofoga o Iesu se omomi na fufui i le uaina oona.—Eso 12:22; Sl 51:7.
-
Ikaiona.
O se faaupuga mo le faatonutonuina o musika. E tusa ai ma le Salamo 9:16, o lenei upu e ono faasino atu i se leo paū o le kitara e tovā ai se pese, po o se vaega o le pese e mālōlō ina ia manatunatu ai.
O
-
Ofutau.
O le ofu e ofuina e se fitafita e puipuia ai o ia, lea e aofia ai le puloutau, ufifatafata, fusipaʻu, ufivae, ma le talita.—1Sa 31:9; Efe 6:13-17.
-
Ogaumu.
-
Ola.
E tele upu i le uluaʻi gagana ua faaliliuina i le upu “ola.” E aofia ai le upu Eperu neʹphesh ma le upu Eleni psy·kheʹ lea e tele ina faaliliuina i lenei faaliliuga o le “ola.” O le iloiloina o le faaaogāina o nei upu i le Tusi Paia e manino mai ai, e faasino atu nei upu i (1) tagata, (2) manu, po o (3) le ola o se tagata po o se manu. (Ke 1:20; 2:7; Nu 31:28; 1Pe 3:20) I lenei faaliliuga, ua faaliliuina nei upu i le uluaʻi gagana e tusa ai ma o latou uiga i mau taʻitasi, e faaaogā ai faaupuga e pei o le “ola,” “meaola,” “foafoaga,” “tagata,” “ola atoa o se tasi,” po o le faaaogā foʻi o se suinauna (“oʻu”). I nisi o mau, ua faaliliuina le neʹphesh ma le psy·kheʹ i le faaupuga “ma lou ola atoa” e faailoa mai ai le faia o se mea ma le lotoatoa. (Te 6:5; Mat 22:37) O nisi o mau, o nei upu i uluaʻi gagana e faasino atu i le faanaunauga po o le manaʻoga o se meafaiola. E mafai foʻi ona faasino atu i le tino oti o se tagata po o le tino mate o se manu.—Nu 6:6; Fat 23:2; Isa 56:11; Ha 2:13.
-
O le Pese a Ē Ō Aʻe i le Aai.
O le ulutala lea o Salamo e 120-134. E ui e eseese manatu e faatatau i le uiga o lenei faaupuga, ae e talitonu le toʻatele o salamo nei e 15 na usuina ma le olioli e tagata tapuaʻi Isaraelu, a o latou “ō aʻe” i Ierusalema lea sa tū i vaega maugā o Iuta, ina ia auai i tausamiga tetele e tolu i tausaga taʻitasi.
-
Omera.
O se fua o mea ua mamago e tusa ma le 2.2 lita (2 kuata), po o le tasi vaesefulu o le efa. (Eso 16:16, 18)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Oseni.
O le manulele lapoʻa e ʻai i tino o manu ua mamate. O le upu Peretania o le vulture.
-
Ositaulaga.
O ē na fai ma sui aloaʻia o le Atua i tagata na latou auauna ai, ma aʻoaʻoina i latou e faatatau i le Atua ma ana tulafono. Na fai i latou ma sui o le nuu i luma o le Atua, e ala i le ofoina atu o taulaga ma fautua pe ʻaiʻoi atu mo le nuu. A o leʻi iai le Tulafono a Mose, sa avea le ulu o se aiga ma ositaulaga i lona aiga. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, o tane o le aiga o Arona mai i le ituaiga o Levi sa faia le faiva faaositaulaga. O le toʻatele o isi tane sa Levī sa avea o ni fesoasoani. Ina ua faavaeina le feagaiga fou, sa avea ai le Isaraelu faaleagaga ma nuu o ositaulaga, ma o Iesu Keriso lo latou Ositaulaga Sili.—Eso 28:41; Epe 9:24; Fal 5:10.
-
Ositaulaga sili; Faitaulaga sili.
E tusa ai le Tulafono a Mose, o le ositaulaga autū lea e fai ma sui o tagata i luma o Ieova ma vaavaaia isi ositaulaga. E na o ia na faataga ona ulu atu i le Mea e Sili Ona Paia, o le potu lea e pito lava i totonu o le faleʻie paia ma le malumalu mulimuli ane. E na o le pau le taimi e na te faia ai faapea o le Aso o le Togisala i tausaga taʻitasi. O le faaupuga “ositaulaga sili” e faasino atu foʻi iā Iesu Keriso. (Le 16:2, 17; 21:10; Mat 26:3; Epe 4:14) I Tusitusiga Paia Eleni, na faasino atu le faaupuga “ʻaufaitaulaga sili” i tane maualuluga o le faiva faaositaulaga, ia atonu na aofia ai ma ē na aveesea mai i le tofi o le ositaulaga sili atoa ma ulu o vaega e 24 o le vaevaega o ositaulaga.—2No 26:20; Esr 7:5; Mat 2:4; Mar 8:31.
-
Ovasia.
O se tane o lana matafaioi autū o le tausia ma le leoleoina o le faapotopotoga. O le upu Eleni e·piʹsko·pos, o lona uiga autū o le vaavaaia ina ia puipuia. O faaupuga “ovasia” ma le “toeaina” (pre·sbyʹte·ros), e tasi lava le tulaga i le faapotopotoga Kerisiano e faasino atu i ai. O le upu “toeaina” e faasino atu i uiga faatagata matua o se tasi ua tofia, a o le upu “ovasia” e faamatilatila mai ai tiute tauave e aofia ai i lenā tofiga.—Ga 20:28; 1Ti 3:2-7; 1Pe 5:2.
-
Oreva.
O se manulele uliuli. O le upu Peretania o le raven.
U
-
Ū.
O se taʻu mo laau eseese e masani ona ola i nofoaga faataufusi. E tele ina faasino atu i le laau o le Arundo donax. (Iop 8:11; Isa 42:3; Mat 27:29; Fal 11:1)—Tagaʻi i le Ū E FUAINA AI.
-
Uakini.
O se maa tāua e lanu moana malosi.
-
Ū e fuaina ai.
O le ū e fuaina ai e ono kupita le umī. Pe a fua i le kupita masani, o lona umī e 2.67 mita (8.75 futu); pe a fua i le kupita umī, o lona umī e 3.11 mita (10.2 futu). (Esk 40:3, 5; Fal 11:1)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Ufiufi o le atolaau.
O le ufiufi o le atolaau o le feagaiga, lea na sausau ai i luma e le ositaulaga sili le toto mo taulaga o le agasala i le Aso o le Togisala. O le upu Eperu e maua mai i se veape o lona uiga “ia ufiufi (agasala)” pe atonu “ia tafiesea (agasala).” Sa faia mai i le auro māoʻi, ma sa iai kerupi e lua sa tuu i pito taʻitasi. O nisi taimi e taʻua foʻi o “le ufiufi.” (Eso 25:17-22; 1No 28:11; Epe 9:5)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
Ufifatafata.
O se mea na faapipii ai maa tāua, ma na ofuina e le ositaulaga sili o Isaraelu i luma o le vaega e iai lona fatu i taimi uma na ulu atu ai i le Mea Paia. Na taʻua o “le ufifatafata mo faamasinoga” ona sa aofia ai le Urima ma le Tumema, lea na faaaogā e faailoa mai ai faamasinoga a Ieova. (Eso 28:15-30)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
Uluaʻi fua.
O uluaʻi fua o le seleselega, po o so o mea e fua mai. Na faatalitalia e Ieova le nuu o Isaraelu, e ofoina atu iā te ia uluaʻi fua o mea, e tusa po o le ulumatua a se tagata, manu, po o faaeleeleaga. Na ofoina atu e Isaraelu iā Ieova uluaʻi fua i le Tausamiga o Falaoa e Lē Faafefeteina faapea le Penetekoso. I se auala faafaatusa, na faasino atu foʻi le faaupuga “uluaʻi fua” iā Keriso ma ona soo faauuina.—1Ko 15:23, fpl.; Nu 15:21; Fat 3:9; Fal 14:4.
-
Ulumatua.
E faasino atu i le atalii matua a se tamā (ae e lē o le ulumatua a se tinā). I taimi o le Tusi Paia, na umia e le atalii ulumatua se tulaga mamalu i le aiga ma na avea o ia ma ulu i le aiga pe a maliu lona tamā. E faasino atu foʻi lenei upu i poʻa ulumatua a manu.—Eso 11:5; 13:12; Ke 25:33; Ko 1:15.
-
Ulupou.
-
Ulutala.
-
Urima ma le Tumema.
O ni mea na faaaogā e le ositaulaga sili e taitutusa ma le faaaogāina o le vili, e iloa ai le finagalo o le Atua pe a talosagaina le fesoasoani a Ieova i mataupu tāua i le atunuu. Na tuu le Urima ma le Tumema i totonu o le ufifatafata o le ositaulaga pe a ulu atu i le faleʻie paia. E foliga mai na lē toe faaaogāina nei mea ina ua faatafunaina Ierusalema e Papelonia.—Eso 28:30; Ne 7:65.
F
-
Faaee atu lima.
Na faaee atu lima i se tasi e tofia ai o ia i se galuega faapitoa pe avatu foʻi iā te ia se faamanuiaga, se faamālōlōga, po o se meaalofa mai i le agaga paia. I nisi taimi, na faaee atu lima i manu a o leʻi ofoina atu ai se taulaga.—Eso 29:15; Nu 27:18; Ga 19:6; 1Ti 5:22.
-
Faailoga.
O se meafaitino, se gaoioiga, se tulaga, po o se mea uigaese e iai lona tāua e fai ma faailo o se isi mea, i le taimi nei po o le lumanaʻi.—Ke 9:12, 13; 2Tu 20:9; Mat 24:3; Fal 1:1.
-
Faailoga paia o le tuuina atu.
-
Faaipoipo se tane i le avā a lona uso.
-
Faauuina.
O le upu Eperu e uiga atu i le “uu i le uu.” E liligi le suāuu i se tagata po o se mea e faailoga ai le tuuina atu mo se auaunaga faapitoa. I Tusitusiga Paia Eleni, e faaaogā foʻi lenei upu mo le liligiina mai o le agaga paia i ē ua filifilia mo le faamoemoe i le lagi.—Eso 28:41; 1Sa 16:13; 2Ko 1:21.
-
Faamaoni i le Atua.
-
Faamaufaailoga.
O se mea na faia ai se faailoga (e masani lava i luga o omea po o le gaʻo) e iloa ai lē e pulea se mea, le moni o se mea, po o se maliega. I aso anamua, na faia faamaufaailoga i se mea malō (maa, nifo elefane, po o laau) ma na iai mataʻitusi po o se faailoga na vaneina ai. Na faaaogā foʻi le faamaufaailoga i se auala faafaatusa e iloa ai se mea ua faamaonia, le puleaina o se mea, po o se mea ua natia pe faalilolilo.—Eso 28:11; Ne 9:38; Fal 5:1; 9:4.
-
Faamalaia.
O se faamataʻu po o se fetuu e faia i se tagata po o se isi mea. E lē uiga atu i faamatalaga tutui po o faamatalaga e faia ma le ita. O le faamalaia o se auala aloaʻia e faasilasila pe faailoa mai ai se mea leaga o le a tupu, ma pe a faia e le Atua po o se tagata e iai le pule, e iai la lona uiga ma le malosiaga faavaloaga.—Ke 12:3; Nu 22:12; Ka 3:10.
-
Faamasinoga Sili.
-
Faamasino.
Na tofia e Ieova nei tane e laveaʻi ona tagata a o leʻi oo i le vaitaimi na iai tupu o Isaraelu.—Fam 2:16.
-
Faapaologa o Solomona.
I le malumalu i aso o Iesu, sa iai se ala savali e iai lona ufiufi i le itu i sasaʻe o le lotoā i fafo, lea e manatu le toʻatele o se vaega na totoe mai i le malumalu o Solomona. Sa savali Iesu i inā i le taimi o le “tau mālūlū” ma na potopoto ai uluaʻi Kerisiano mo le tapuaʻiga. (Ioa 10:22, 23; Ga 5:12)—Tagaʻi i le Faa. E11.
-
Faapotopotoga; Fonotaga.
O se vaega o tagata e faapotopoto faatasi mo se fuafuaga patino. I Tusitusiga Paia Eperu, o nei upu e faasino atu i le nuu o Isaraelu po o taimi e faapotopoto ai i tausamiga e tāua iā Isaraelu. I Tusitusiga Paia Eleni, e faasino atu nei upu i fonotaga po o faapotopotoga Kerisiano taʻitasi, ae o le tele o taimi e faasino atu i le faapotopotoga Kerisiano i lona tulaga lautele.—Te 16:8; 1Tu 8:5, 22; Ga 9:31; Ro 16:5.
-
Faataoto.
O ni faaupuga atamai po o ni tala pupuu e aʻoaʻoina mai ai ni lesona pe faailoa mai ai foʻi se upu moni tāua i ni nai faaupuga lāiti. O faataoto faale-Tusi Paia atonu o ni faaupuga lavelave po o se tupua. E faailoa mai foʻi e faataoto se upu moni e ala i ni faaupuga faaoso naunau, e masani lava e faafaatusa o latou uiga. O nisi faataoto sa avea o ni faaupuga masani e faailoa mai ai le faifai po o le ʻinoʻino i se vaega o tagata.—Fai 12:9; 2Pe 2:22.
-
Faatasi mai.
O nisi taimi i Tusitusiga Paia Eleni, o lenei upu e faasino atu i le faatasi lē vaaia mai o Iesu Keriso, e amata mai i le taimi na avea ai o ia ma Tupu faa-Mesia seʻia oo mai i aso e gata ai o lenei faiga o mea. O le faatasi mai o Keriso e lē o faasino atu i lona afio mai ona toe vave alu ese lea, peitaʻi, e aofia ai se vaitaimi faailogaina.—Mat 24:3.
-
Faatonu.
E pei ona faaaogā i le Salamo, o lenei upu i le gagana Eperu e foliga mai e faasino atu i se tasi e na te faatulagaina pese, faatonutonu le usuina o pese, faataʻitaʻi ma aʻo tagata pepese o le ʻau sa Levī, ma taʻimua i taimi e pepese ai. O isi faaliliuga e faaaogā ai le faaupuga “le fai musika sili” po o le “faatonu o le ʻaufaimusika.”—Sl 4:Ulu; 5:Ulu.
-
Faavauvau.
O le faailoaga o le faanoanoa i se maliu po o se isi mala. I taimi o le Tusi Paia, o se tū masani le faavauvau mo se vaitaimi. E lē gata i le fetagisi leotetele, ae e ofuina foʻi e ē faavauvau ni ofu faapitoa, tuu efuefu i luga o o latou ulu, saeia o latou ofu, ma tatuʻi o latou fatafata. O nisi taimi e valaaulia ai i maliu tagata e atamamai i le faia o tū faavauvau.—Ke 23:2; Est 4:3; Fal 21:4.
-
Fai ipu omea.
-
Faiga o mea; Faiga o mea a le lalolagi.
O le upu Eleni ai·onʹ lea ua faaliliuina “faiga o mea” e faasino atu i le faagasologa o mea o loo tutupu i lenā taimi, po o vala e ese ai se vaitaimi po o se tupulaga maʻoti. Pe a taʻua i le Tusi Paia “lenei faiga o mea a le lalolagi,” o loo faasino atu i le tulaga lautele o mea o le lalolagi po o le auala e ola ai. (2Ti 4:10) E ala mai i le feagaiga o le Tulafono, na faailoa mai ai e le Atua se faiga o mea na taʻua e isi o le faiga o mea a Isaraelu po o Iutaia. Ae e ala i le taulaga togiola, na faaaogā ai e le Atua Iesu Keriso e faailoa mai ai se isi faiga o mea, lea e aofia muamua ai lava le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. Na faailoga ai le amataina o se faiga fou o mea, e faataunuu moni ai mea na faaata mai e le feagaiga o le Tulafono. Pe a faaaogāina i le numera tele, e faasino atu lea i faiga o mea eseese, pe e faasino atu foʻi i faiga o mea o loo iai nei po o le a iai i le lumanaʻi.—Mat 24:3; Mar 4:19; Ro 12:2; 1Ko 10:11.
-
Faiga faaagaga; Faiga faataulāitu.
O le faaaogāina lea o le mana mai i agaga leaga. (2No 33:6) O faiga faaagaga e aofia ai le talitonuga e ola pea agaga o tagata ua feoti ma e mafai ona fesootaʻi ma tagata o loo feola, e ala mai i se tagata (o se taulāitu) o loo iai a latou taaʻiga. O le upu Eleni mo le ‘faia o faiga faagaga’ po o “togafiti faataulāitu” o le phar·ma·kiʹa, ma o lona uiga moni o le “vailaau.” O lenei upu e fesootaʻi i faiga faaagaga, talu ai sa faaaogā i aso anamua vailaau ina ia maua ai le mana o temoni e faia ai faiga faaagaga.—Ka 5:20; Fal 21:8.
-
Faipule.
O sē na tofia e fai ma sui o se tupu e pulea se vaipanoa, po o se kovana foʻi o se itumalo o emepaea o Papelonia ma Peresia. Na tofia e le tupu le faipule e avea o se pule sili.—Esr 8:36; Ta 6:1.
-
Faitaaga.—
Tagaʻi i le AMIOGA LĒ MAMĀ TAUFEUSUAʻIGA.
-
Fagupaʻu uaina.
O se fagu e faia mai i paʻu atoa o manu e pei o ʻoti ma mamoe, ma na faaaogā e teu ai le uaina. Sa teuina le uaina i fagupaʻu fou, talu ai pe a faamafu le uaina, e maua mai ai le kasa kaponi lea e memeʻi ai le fagupaʻu. O fagupaʻu fou e memeʻi, ae o fagupaʻu tuai e malō ma pāpā pe a malosi le aava o le uaina.—Ios 9:4; Mat 9:17.
-
Falaoa e laulauina.
O falaoa e 12, ia e taʻi ono falaoa i faaputuga e lua, na tuuina i luga o le laulau i le Mea Paia o le faleʻie paia ma le malumalu. E taʻua foʻi o “falaoa ua faaputuina” ma “falaoa e laulauina i luma o le Atua.” I Sapati taʻitasi na suia ai nei taulaga i ni falaoa fou. Na masani ona taumafaina e ositaulaga falaoa e aveesea. (2No 2:4; Mat 12:4; Eso 25:30; Le 24:5-9; Epe 9:2)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
Faleʻie o le feiloaʻiga.
-
Faleʻie paia.
O se faleʻie mo tapuaʻiga na mafai ona feaveaʻi, na faaaogā i le tapuaʻiga a le nuu o Isaraelu ina ua ō ese mai i Aikupito. Na tuu i le faleʻie paia le atolaau o le feagaiga a Ieova, lea na avea ma faailoga o le faatasi mai o Ieova, ma na avea ma nofoaga e faia ai taulaga ma tapuaʻiga. E taʻua foʻi i nisi taimi o le “faleʻie o le feiloaʻiga.” Na fausia lenei faleʻie i auivi laupapa, ae ufiufi i ʻie lino ua teuteuina i ata o kerupi. Sa vaeluaina i ni potu se lua, o le Mea Paia, ma le Mea e Sili Ona Paia. (Ios 18:1; Eso 25:9)—Tagaʻi i le Faa. E5.
-
Fata faitaulaga.
O se fausaga e faia i palapala, maamaa, se maa telē, po o laau ua ufitia i le uʻamea, lea na mafai ona ofo atu ai taulaga ma faamū ai mea manogi mo le tapuaʻiga. I le potu muamua o le faleʻie paia ma le malumalu, na iai se tamaʻi “fata faitaulaga auro” e faamū ai mea manogi. Na faia mai i laau ua ufitia i le auro. Na iai i le lotoā se “fata faitaulaga ʻapamemea” Eso 27:1; 39:38, 39; Ke 8:20; 1Tu 6:20; 2No 4:1; Lu 1:11)—Tagaʻi i le Faa. E5 ma le E8.
telē mo taulaga mū. ( -
Farao.
-
Faresaio.
O se vaega lauiloa o le lotu Iutaia i le uluaʻi senituri T.A. E lē tupuga mai i aiga o ositaulaga, ae na latou matuā mulimulituʻi i le Tulafono e oo lava i ona vaega lāiti, ma e faapena foʻi ona latou matuā faatāuaina uputuu. (Mat 23:23) E latou te teena so o se taaʻiga mai i aganuu Eleni, ma ona o i latou o tagata atamamai i le Tulafono ma tū masani, o lea e telē la latou pule i tagata. (Mat 23:2-6) O nisi o i latou o sui o le ʻau Saniterini. Sa masani ona latou tetee iā Iesu ona o lona manatu e faatatau i le tausia o le Sapati, tū masani, ma lona faifaimea faatasi ma tagata agasala ma le ʻauaolafoga. Na avea nisi o i latou ma Kerisiano, e aofia ai Saulo o Taso.—Mat 9:11; 12:14; Mar 7:5; Lu 6:2; Ga 26:5.
-
Feagaiga.
O se maliega aloaʻia i le vā o le Atua ma tagata po o le vā o ni vaega se lua o tagata, ina ia faia pe ʻalofia le faia o se mea. O isi taimi e na o le tasi se itu e faatalitalia e faatinoina aiāiga o se maliega (e faasino atu foʻi i se folafolaga). Ae o nisi taimi e faatinoina e itu uma e lua aiāiga o se maliega. E ese mai i feagaiga na faia e le Atua ma tagata, o loo taʻua i le Tusi Paia feagaiga i le vā o tagata, ituaiga, atunuu, po o ni vaega o tagata. E telē aafiaga o nisi o feagaiga, e aofia ai le feagaiga a le Atua ma Aperaamo, Tavita, le nuu o Isaraelu (feagaiga o le Tulafono), ma le Isaraelu a le Atua (feagaiga fou).—Ke 9:11; 15:18; 21:27; Eso 24:7; 2No 21:7.
-
Fetu ao.
O le fetu mulimuli e oso aʻe i le itu i sasaʻe a o leʻi oso aʻe le lā, e faailo ai le tafa mai o ata o le aso fou.—Fal 22:16; 2Pe 1:19.
-
Filisitia; Tagata Filisitia.
O se atunuu i le talafatai o le itu i saute o Isaraelu. O tagata na ō mai mai i Kereta ma nonofo i inā, na faaigoa o tagata Filisitia. Na faatoʻilaloina i latou e Tavita ae na avea pea i latou ma malo tutoʻatasi, ma na faaauau ona avea i latou ma fili o Isaraelu. (Eso 13:17; 1Sa 17:4; Amo 9:7)—Tagaʻi i le Faa. E4.
-
Filo faalalava ma filo faatutū.
Pe a suʻi se mea, o filo e suʻiina agaʻi i le umi o se ʻie e taʻua o filo faalalava, ae o filo e suʻi i le vā o filo faalalava, e taʻua o filo faatutū.—Le 13:59.
-
Fulitua i le upu moni.
O lenei faaupuga i le gagana Eleni (a·po·sta·siʹa) e maua mai i se veape o lona uiga “ia tū mamao ese mai.” O le nauna e maua ai le manatu “tuulafoaʻia, po o le fouvale.” I Tusitusiga Paia Eleni, e faasino atu lenei faaupuga iā i latou ua liliuese mai i le tapuaʻiga moni.—Fat 11:9; Ga 21:21; 2Te 2:3.
G
-
Gafa.
-
Gagana Arama.
O se gagana e taitutusa ma le gagana Eperu, ma e tutusa le alafapeta e faaaogā ai. Na muaʻi tautatala ai tagata Arama, ae na mulimuli ane avea ma gagana autū mo fefaatauaʻiga ma fesootaʻiga i emepaea o Asuria ma Papelonia. O le gagana autū foʻi lea mo le emepaea o Peresia. (Esr 4:7) Na tusia foʻi i le gagana Arama isi vaega o le tusi o Esera, Ieremia, ma Tanielu.—Esr 4:8–6:18; 7:12-26; Ie 10:11; Ta 2:4e–7:28.
-
Galuega mamana; Vavega.
O gaoioiga ma mea ofoofogia e sili atu nai lo o le malosi faaletagata po o malosi faalenatura uma, ma e manatu i ai na māfua ona o se mana malosi. E iai taimi e faaaogā ai foʻi i le Tusi Paia isi faaupuga e pei o “faailoga” ma “mea ofoofogia.”—Eso 4:21; Ga 4:22; Epe 2:4.
L
-
Laau.
O se pou saʻo na faaaogā e tutuʻi ai se tagata. Sa faaaogā i nisi atunuu mo faasalaga, ma e mafai ona tautau ai se tino oti e avea ma lapataʻiga i isi, pe ina ia faalumaina ai foʻi i le lautele. Sa lauiloa tagata Asuria i a latou faiga matuā sauā i taimi o taua, e latou te tutuʻia pagota e ala i le faaaogā o se laau maʻai e tui mai i o latou manava e ati agaʻi i le fatafata. Ae e tusa ai ma tulafono a Iutaia, o ē na nofosala i agasala matuiā e pei o le taufaaleaga po o le ifo i tupua, e fasiotia muamua i latou e ala Te 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9) O nisi taimi, sa saisai e tagata Roma se tagata i luga o se laau, ina ia ola ai mo ni nai aso ma iʻu ai i le oti ona o tigā, le fia inu, fia ʻai, ma le aasa o le lā. Ae o isi taimi, na latou tutuʻia lima ma vae o se tagata i le laau, e pei o le auala na fasiotia ai Iesu. (Lu 24:20; Ioa 19:14-16; 20:25; Ga 2:23, 36)—Tagaʻi i le LAAU E FAAPUAPUAGATIA AI.
i le fetogi i maa po o se isi auala, ona faatautau lea i luga o se pou po o laau e avea ma lapataʻiga i isi. ( -
Laau e iloa ai le lelei ma le leaga.
-
Laau e faapuapuagatia ai.
O le faaliliuga o le upu Eleni stau·rosʹ, o lona uiga o se laau saʻo po o se pou, e pei o le laau na tutuʻi ai i luga Iesu. E leai se faamaoniga e faatatau atu lenei upu Eleni i se koluse, e pei o koluse sa faaaogā e tagata faapaupau i a latou faatusa faalelotu a o leʻi taitai soifua le Keriso. O le “laau e faapuapuagatia ai” e maua ai le uiga atoa o le uluaʻi upu, talu ai o le upu stau·rosʹ e faaaogā foʻi e faailoa mai ai puapuaga, mafatiaga, ma le faalumaina o le a feagai ma soo o Iesu. (Mat 16:24; Epe 12:2)—Tagaʻi i le LAAU.
-
Laau oona.
-
Laau o le ola.
-
Laau faamau.
-
Le Ala.
O se faaupuga e faaaogā faafaatusa i le Tusi Paia, e faasino atu i se gaoioiga po o se amioga e taliaina pe e lē taliaina e Ieova. O i latou na avea ma soo o Iesu Keriso, na taʻua o loo latou iai i “Le Ala,” o lona uiga na faatāua i o latou olaga le faatuatua iā Iesu Keriso, e ala i le mulimuli i lana faaaʻoaʻoga.—Ga 19:9.
-
Le alo o Tavita.
O se faaupuga e masani ona faatatau atu iā Iesu, e faamatilatila ai o ia o le Suli o le feagaiga o le Malo lea e tatau ona faataunuuina e se tasi mai i le gafa o Tavita.—Mat 12:23; 21:9.
-
Le atalii o le tagata.
O se faaupuga e pe ā ma le 80 taimi o loo taʻua ai i Evagelia. E faatatau atu iā Iesu Keriso ma e faaalia ai, e ala i lona fanau mai i se tino faaletagata, ua avea ai o ia ma tagata ae e lē na o se foafoaga agaga e iai sona tino faaletagata. O lenei foʻi faaupuga e faailoa mai ai o le a faataunuu e Iesu le valoaga o loo i le Tanielu 7:13, 14. I Tusitusiga Paia Eperu, na faasino atu lenei faaupuga iā Esekielu ma Tanielu, e faamatilatila mai ai le eseesega o le faatauvaa o le avefeʻau faaletagata ma Lē e paia e ana le feʻau.—Esk 3:17; Ta 8:17; Mat 19:28; 20:28.
-
Le Atua moni.
O se faaliliuga o le upu Eperu mo “le Atua.” I le tele o taimi, o le faaaogāina o le muānauna mautinoa i le gagana Eperu ua faaesea mai ai Ieova, e na o ia o le Atua moni mai i isi atua sesē. O le faaliliuga la “le Atua moni” ua maua lelei ai le uiga atoa o le faaupuga i le gagana Eperu.—Ke 5:22, 24; 46:3; Te 4:39.
-
Leoleo o le Emeperoa o Roma.
O se vaega o fitafita a Roma na faatulaga e puipuia le emeperoa o Roma. Na iai i leoleo le malosiaga faapolotiki e lagolagoina pe aveesea ai le emeperoa.—Fil 1:13.
-
Leoleo o le saogalemu.
I le malo o Papelonia, o leoleo o le saogalemu o i latou ia o leoleo o itumalo, e latou te malamalama i le tulafono ma e faatapulaa la latou pule.—Ta 3:2.
-
Lē o loo leaga.
O se taʻu e ave iā Satani le Tiapolo, o lē e tetee i le Atua ma ana tapulaa amiotonu.—Mat 6:13; 1Io 5:19.
-
Lē mamā.
-
Le Mea e Sili Ona Paia.
O le potu pito lava i totonu o le faleʻie paia ma le malumalu na tuu ai le atolaau o le feagaiga; e taʻua foʻi o le Mea e Silisili Ona Paia. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, e na o le ositaulaga sili na faataga ona ulu atu i le Mea e Sili Ona Paia, ma e na o le Aso o le Togisala i tausaga taʻitasi e mafai ona ia ulu atu ai. —Eso 26:33; Le 16:2, 17; 1Tu 6:16; Epe 9:3.
-
Le Mea Paia.
O le potu muamua ma telē lea o le faleʻie paia faapea le malumalu, e ese mai i le Mea e Sili Ona Paia, o le potu lea e pito lava i totonu. I le faleʻie paia, sa iai i le Mea Paia le tuugāmolī auro, fata faitaulaga auro e faamū ai mea manogi, laulau e laulauina ai le falaoa, ma mea uma e auro na faaaogā ai; i le malumalu, sa iai i le Mea Paia fata faitaulaga auro, o tuugāmolī auro e sefulu, ma laulau e sefulu e laulauina ai falaoa. (Eso 26:33; Epe 9:2)—Tagaʻi i le Faa. E5 ma le E8.
-
Le Nasareta.
O se taʻu na ave iā Iesu, talu ai na sau o ia mai i le aai o Nasareta. Atonu e fesootaʻi atu lenei faaupuga i le upu Eperu o loo taʻua i le Isaia 11:1 o le “tātupu.” Mulimuli ane, na faasino atu foʻi lenei faaupuga i soo o Iesu.—Mat 2:23; Ga 24:5.
-
Lepa afi.
O se nofoaga faafaatusa “o loo mumū i le teiō,” ma e faasino atu foʻi i le “oti faalua.” O le a lafoina i ai ē e agasala ma le loto i ai, le Tiapolo, e oo lava i le oti ma le Tuugamau (po o Heitisi). O le lafoina i ai o se foafoaga agaga, o le oti ma Heitisi, o ni mea e lē mafai ona faaumatia i le afi, e faamaonia ai o le lepa afi e lē faaatagia mai ai le faapuapuagatia e faavavau, ae e faasino atu i le faaumatiaga e faavavau.—Fal 19:20; 20:14, 15; 21:8.
-
Lepela.
O se faamaʻi tugā o le paʻu o le tino. I Tusitusiga Paia, e lē tutusa lenei faamaʻi ma le faamaʻi o le lepela i aso nei, auā e lē gata na aafia ai tagata, ae faapea foʻi lavalava ma fale. O le taʻu foʻi lea e ave i se tagata na aafia i lenei faamaʻi.—Le 14:54, 55; Lu 5:12.
-
Le tala lelei.
-
Leviatana.
Atonu o se manu sa ola i le vai. I le Iopu 3:8 ma le 41:1, e foliga mai e faasino atu lea manu i se korokotaila po o se isi manu telē ma e matuā malosi e ola i le vai. I le Salamo 104:26, atonu e faasino atu i se ituaiga o tafolā. I nisi taimi, e faaaogā lea taʻu i se auala faafaatusa ma e lē o faasino atu i se manu patino.—Sl 74:14; Isa 27:1.
-
Levi; Sa Levī.
O le atalii lona tolu o Iakopo na fanau mai i lana avā o Lea; o le igoa foʻi lea o le ituaiga na tupuga mai iā Levi. Na avea ona atalii e toʻatolu ma ē na faavaeina vaega e tolu o le ʻau sa Levī. I nisi taimi, e faasino atu le faaupuga “sa Levī” i le ituaiga atoa, ae o le tele o taimi e lē aofia ai le aiga faaositaulaga o Arona. E leʻi mauaina e le ituaiga o Levi se tofi o fanua o le Nuu Folafolaina, ae na avatu iā i latou ni aai se 48 i totonu o tuaoi o fanua o isi ituaiga.—Te 10:8; 1No 6:1; Epe 7:11.
-
Lipano.
O apulupulu ua mamago o laau ma vao o le ituaiga o Boswellia. Pe a faamūina, ona maua ai lea o se manogi lelei. O se tasi nei o mea sa faaaogā e faia ai mea manogi paia na faaaogā i le faleʻie paia ma le malumalu. Na ofoina faatasi le lipano ma le taulaga i meaʻai, ma tuu i faaputuga taʻitasi o falaoa na laulauina i totonu o le Mea Paia.—Eso 30:34-36; Le 2:1; 24:7; Mat 2:11.
-
Lotoā.
O le vaega taalaelae na siʻomia ai le faleʻie paia, ma na siʻomia i se pā. I se taimi mulimuli ane, na avea o se tasi o vaega taalaelae na siʻomia ai le malumalu. Sa tū le fata faitaulaga i le lotoā o le faleʻie paia ma le lotoā pito i totonu o le malumalu. (Tagaʻi i le Faa. E5, E8, E11.) O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia e iai lotoā o fale ma lotoā o maota o tupu.—Eso 8:13; 27:9; 1Tu 7:12; Est 4:11; Mat 26:3.
-
Lotu.
O se vaega o tagata e tausisi i se aʻoaʻoga pe mulimuli atu i se taʻitaʻi, ma e iai o latou lava talitonuga. E masani ona faasino atu lenei upu i vaega taʻutaʻua e lua o le lotu Iutaia, o le ʻau Faresaio ma le ʻau Satukaio. Na manatu ē e lē o ni Kerisiano, atonu o le faa-Kerisiano o se vaega na vavaeese mai i le lotu Iutaia, ma na taʻua i latou o le “lotu a le ʻau Nasareta.” Mulimuli ane, na faasolosolo ona aliaʻe mai vaega faalotu i le faapotopotoga Kerisiano; o loo taʻua patino i le tusi o Faaaliga le “lotu Nikalaitai.”—Ga 5:17; 15:5; 24:5; 28:22; Fal 2:6; 2Pe 2:1.
-
Loka.
M
-
Maa olo.
O se maa lapotopoto e tuu i luga o se isi maa e tai foliga tutusa, ma e faaaogā e olo ai le saito ina ia maua ai le falaoamata. Sa iai se laau i le ogatotonu o le maa pito i lalo ina ia mafai ai ona faataamilo le maa pito i luga. I taimi o le Tusi Paia, o le maa sa oloina i lima na tele ina faaaogā e fafine i aiga. Talu ai sa faalagolago le faia o falaoa a aiga i le maa olo, na faasā ai i le tulafono a Mose ona faaaogā le maa olo po o le maa olo i luga e faamau ai se aitalafu. Sa faaaogā manu e tosoina maa olo tetele.—Te 24:6; Mar 9:42.
-
Maalata.
-
Maatā.
O se manoa e lalaga mai i paʻu o manu pe e faia mai i vao, po o uaua ma fulufulu o manu. E iai le vaega lautele i le ogatotonu e masani ona tuu ai le maa. O le isi pito o le maatā e tāʻai i le lima po o le tapulima, ae o le isi pito e uuina i le lima ma faamamulu pe a sasau le maatā. Sa aofia ē e sasauina maatā i ʻautau a atunuu anamua.—Fam 20:16; 1Sa 17:50.
-
Maa tulimanu.
O se maa e iai i le tulimanu o se fale lea e fesootaʻi ai ni puipui se lua, ma e tāua i le sosooina o na puipui. O le maa tulimanu sili, o le maa tulimanu faavae lenā; e masani ona filifilia se maa malosi mo se fale e faaaogā e le lautele po o pā o aai. O loo faaaogā faafaatusa lenei upu mo le faavaeina o le lalolagi, ma o loo taʻua Iesu o “le maa tulimanu” o le faapotopotoga Kerisiano, lea e faatusaina i se fale faaleagaga.—Efe 2:20; Iop 38:6.
-
Maila.
O se fua e fuaina ai le mamao o se mea, lea e faatasi lava ona faaaogā i Tusitusiga Paia Eleni i le Mataio 5:41, ma atonu o loo faasino atu i le maila a Roma lea e tutusa ma le 1,479.5 mita (4,854 futu). Ae o isi taimi e tolu e faaaogā ai le upu “maila” i le Luka 24:13, Ioane 6:19 ma le Ioane 11:18, e faasino atu i le fua o le maila pe a faaliliu saʻo mai i le setatio anamua lea o loo iai i uluaʻi tusitusiga.—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Mala.
I Tusitusiga Paia Eperu, e ono faasino atu lenei upu i se faamaʻi e vave ona pipisi e mafai ona matuā faateteleina ma māfua ai le oti (e masani ona faasino atu i se sala faafaamasinoga a le Atua), pe e faasino atu i se faamaʻi, po o se mala ua auina mai e Ieova e fai ma faasalaga.—Nu 14:12; 16:49; Esk 38:22, 23; Amo 4:10.
-
Malekama.
-
Malo o le Atua.
O lenei faaupuga e faasino patino lava i le pule silisili ese a le Atua, lea e faaata mai e le pulega tautupu a lona Alo o Keriso Iesu.—Mat 12:28; Lu 4:43; 1Ko 15:50.
-
Malumalu.
E masani lava ona faasino atu i se nofoaga ua tuuesea mo le tapuaʻiga, o se nofoaga paia. Ae o le tele o taimi, e faasino atu i le faleʻie paia po o le maota tumau sa iai i Ierusalema, lea na avea ma nofoaga autū mo tapuaʻiga a tagata Isaraelu, ma na suia ai le faleʻie paia sa feaveaʻi. O le malumalu muamua na fausia e Solomona ma na faatafunaina e tagata Papelonia. O le malumalu lona lua na fausia e Serupapelu ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia, ma mulimuli ane toe fausia e Herota le Sili. I Tusitusiga Paia, na masani ona taʻua le malumalu o “le fale o Ieova.” (Esr 1:3; 6:14, 15; 1No 29:1; 2No 2:4; Mat 24:1) E faasino atu foʻi lenei upu i le afioaga o le Atua i le lagi. (Eso 25:8, 9; 2Tu 10:25; 1No 28:10; Fal 11:19)—Tagaʻi i le Faa. E8 ma le E11.
-
Mamā.
I le Tusi Paia, e faasino atu lenei upu e lē gata i le mamā faaletino, ae faapea le faatumauina po o le toe faafoʻisia i se tulaga lē taʻuleagaina, lē pona, ma saʻoloto mai i so o se mea e palapalā, pe faaleagaina ai amioga ma le itu faaleagaga. I le Tulafono faa-Mose, e faasino atu lea upu i le tulaga mamā faaletapuaʻiga.—Le 10:10; Sl 51:7; Mat 8:2; 1Ko 6:11.
-
Mama faamaufaailoga.
O se ituaiga o faamaufaailoga na sulu i se tamatamaʻilima Ke 41:42)—Tagaʻi i le FAAMAUFAAILOGA.
pe na asoa foʻi i le ua. Sa avea lea mea ma faailoga o le pule a se tupu po o se tagata aloaʻia. ( -
Manai.
O le meaʻai autū lea a tagata Isaraelu a o faagasolo tausaga e 40 i le toafa, ma na saunia e Ieova. Na faavavega ona iai le manai i le laueleele pe a mou ese le sau i taeao taʻitasi, seʻi vaganā ai le Sapati. Ina ua faatoʻā vaai i ai tagata Isaraelu na latou fesili, “O le ā lenei mea?” pe i le gagana Eperu, “man huʼ?” (Eso 16:13-15, 35) I nisi taimi e faasino atu le manai i le “saito mai i le lagi” (Sl 78:24), “meaʻai mai i le lagi” (Sl 105:40), ma “meaʻai a ē e malolosi” (Sl 78:25). Na fetalai foʻi Iesu e faatatau i le manai i se uiga faafaatusa.—Ioa 6:49, 50.
-
Masekila.
O se faaupuga i le gagana Eperu o loo i ulutala o ni salamo e 13, ma e lē o iloa tonu lona uiga. Atonu e uiga atu i se “solo e manatunatu ai.” E manatu nisi e iai se isi upu tai faapena e faaliliuina ‘auauna ma le faautauta,’ ma atonu e taitutusa o la uiga.—2No 30:22; Sl 32:Ulu.
-
Masina faatoʻā vaaia.
O le aso muamua o masina taʻitasi o le kalena faa-Iutaia, lea na faamanatuina o se aso e faapotopoto ai, faia ai faigaʻai, ma ofoina atu taulaga faapitoa. I vaitaimi mulimuli ane, na avea lenei aso o se aso faamanatu tāua mo le atunuu atoa, ma e leʻi faia ai ni galuega.—Nu 10:10; 2No 8:13; Ko 2:16.
-
Matuu.
E taitutusa ma le kasita. O le upu Peretania o le heron.
-
Maketonia.
O se vaipanoa i le itu i mātū o Eleni lea na lauiloa ona o Alesana le Sili, ma na tutoʻatasi pea seʻia oo ina faatoʻilaloina e tagata Roma. Na avea Maketonia ma itumalo o Roma a o malaga atu le aposetolo o Paulo i lana malaga muamua i Europa. Na faatolu ona asiasi atu Paulo i lea vaipanoa. (Ga 16:9)—Tagaʻi i le Faa. E13.
-
Mea e faamau ai le aitalafu.
Sa iai i le Tulafono a Mose tuutuuga mo mea e faamau ai aitalafu, ina ia puipuia ai tagata o le nuu e matitiva ma lē mafai ona latou puipuia i latou lava.—Eso 22:26; Esk 18:7.
-
Mea e soli ai saito; Soliga.
E faasino atu i le faiga e tuueseese ai le saito mai i lālā saito ma aputi, pe faasino atu i le nofoaga na faia ai lenei galuega. Sa faaaogā se laau e faia ai lenei galuega, ae pe afai ua tele le saito ona faaaogā lea o se meafaigaluega faataavalevale e soli ai saito na tosoina e manu. Na faaaogā lea meafaigaluega e soli ai saito na taatitia i le mea e soli ai, o se nofoaga faataaliʻoliʻo ma laugatasi sa tele ina iai i se mea maualuga e savili.—Le 26:5; Isa 41:15; Mat 3:12.
-
Mea e soli ai vine.
E masani o ni pū (mea e tali ai le suāvine) se lua e vaneina i le papa, e maualuga atu le tasi nai lo o le isi, ma e iai se mea e fesootaʻi ai. Pe a solia vine i le pū lapoʻa, ona tafe atu lea o le sua i le pū laʻitiiti. E faaaogāina faafaatusa lenei faaupuga mo le faamasinoga a le Atua.—Isa 5:2; Fal 19:15.
-
Mea faafefete.
O se mea e palu faatasi ma le falaoamata ina ia fefete ai, pe palu faatasi ma se mea faasuāvaia ina ia maua ai le ʻava malosi. I le Tusi Paia, e masani ona faasino atu lenei upu i le agasala po o se mea e faaleagaina ai. E faasino atu foʻi i se mea ua natia ae o loo tuputupu pea.—Eso 12:20; Mat 13:33; Ka 5:9.
-
Mea lilo paia.
O se vala o le finagalo o le Atua lea e mai i le Atua lava ia, e na te faailoa mai i lana taimi atofaina, ma e na te faaalia foʻi iā i latou e finagalo e faailoa i ai.—Mar 4:11; Ko 1:26.
-
Mea maualuluga.
-
Mea maupuʻepuʻe.
-
Mea manogi.
O se tuufaatasiga o pulu e manogi manaia ma le pasama, lea e tuai ona mū, ma maua ai se manogi manaia. E iai se mea manogi lelei e fā mea na faia ai, na faia faapitoa e faaaogā i le faleʻie paia ma le malumalu. Na faamūina mea manogi i luga o le fata faitaulaga e faamū ai mea manogi o loo i le Mea Paia, i le taeao ma le afiafi. Ae na faamūina i le Mea e Sili Ona Eso 30:34, 35; Le 16:13; Fal 5:8.
Paia i le Aso o le Togisala. E faaata foʻi e mea manogi tatalo a auauna faamaoni a le Atua. E lē manaʻomia ona faaaogāina e Kerisiano nei mea manogi.— -
Melekoma.
O se atua na tapuaʻi ai tagata Amonī, ma atonu e tutusa ma le atua o Moloka. (1Tu 11:5, 7) Na fausia e Solomona mea maualuluga mo lenei atua sesē, ina ua lata ina uma lana nofoaiga.—Tagaʻi i le MOLOKA.
-
Mesia.
-
Metai; Tagata Metai.
O tagata na tupuga mai iā Metai le atalii o Iafeta; na latou nofoia se laueleele lea na avea ma atunuu o Metai, lea o loo iai i aso nei i le itu i mātū i sisifo o Iran. Na ʻau faatasi atu Metai iā Papelonia ina ia faatoʻilaloina Asuria. I lenā taimi, na avea Peresia ma vaega o Metai, ae na fouvale Kuresa ma tuufaatasi ai loa Metai ma Peresia e faia aʻe ai le emepaea o Metai ma Peresia lea na faatoʻilaloina le pulega a le Emepaea Lona Lua a Papelonia i le 539 T.L.M. Na iai tagata Metai i Ierusalema i le Penetekoso 33 T.A. (Ta 5:28, 31; Ga 2:9)—Tagaʻi i le Faa. E9.
-
Merota.
O le atua sili i le aai o Papelonia. Ina ua fai e le tupu po o le faitulafono o Hammurabi ia Papelonia ma laumua o lenā vaipanoa, na atili faatāuaina ai Merota (po o Marota), ma iʻu ai ina aveesea le tele o isi atua na muamua atu, ma avea ai o ia ma atua sili i atua uma o Papelonia. I se vaitaimi mulimuli ane, na suia le igoa Merota (po o Marota) i le faalupega “Pelu” (“Lē e ana”), ma e tele ina faaaogā le igoa Pele pe a faasino atu iā Merota.—Ie 50:2.
-
Mina.
E taʻua foʻi o le mane i le tusi o Esekielu. O se iunite e fua ai le mamafa ma e iai lona aogā tautupe. E tusa ai ma faamaoniga mai i toega o mea e tutusa le mina ma le 50 sekeli, ma o le mamafa o le sekeli e 11.4 kalama, o le mamafa o le mina i Tusitusiga Paia Eperu e 570 kalama. E pei ona lua ituaiga kupita eseese, e foliga mai foʻi e lua ituaiga mina eseese, o le isi ituaiga na faaaogā e tagata lautele ae o le isi ituaiga na faaaogā e aigātupu. I Tusitusiga Paia Eleni, e tutusa le mina ma le 100 tarakama. O lona mamafa e 340 kalama. O mina e ono sefulu e tutusa ma le tasi le taleni. (Esr 2:69; Lu 19:13)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Mikitamu.
-
Molimau.
E masani ona faasino atu “le Molimau” i Tulafono e Sefulu ia na tusia i papamaa e lua na avatu iā Mose.—Eso 31:18.
-
Moloka.
O se atua o tagata Amonī; atonu e faasino atu foʻi iā Malekama ma Melekoma. Atonu o lenei taʻu ua na o se faalupega ae e lē o se igoa o se atua patino. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, na tatau ona faasala i le oti so o se tasi e ofoina atu lana fanau o se taulaga iā Moloka.—Le 20:2; Ie 32:35; Ga 7:43.
-
Mulilua.
O feusuaʻiga e faia ma le loto i ai i le vā o se tasi ua uma ona faaipoipo ma se tasi e lē o lana avā po o lana tane faaipoipo.—Eso 20:14; Mat 5:27; 19:9.
-
Mutu-lapeni.
O se upu o loo i le ulutala o le Salamo 9. O lona uiga e “faatatau atu i le maliu o se atalii.” E manatu nisi atonu e faasino atu i le igoa po o upu amata o se fatuga e masani ona faaaogā pe a usuina lenei salamo.
-
Muro.
O se pulu e manogi manaia, e maua mai i tamaʻi laau tuitui eseese po o tamaʻi laau o le ituaiga o le Commiphora. O le muro o se tasi o mea na faia aʻe ai le suāuu paia e faauu ai. Sa faaaogāina e faamanogi ai mea e pei o lavalava po o moega, ma sa tuuina i totonu o suāuu na faia ai fofō ma mea na uu ai tino. Sa faaaogā foʻi le muro e sauniunia ai tino oti mo le tanuga.—Eso 30:23; Fat 7:17; Ioa 19:39.
N
-
Nameri.
O se manu pulepule taufeʻai e pei o se pusi lapoʻa. O le upu Peretania o le leopard.
-
Naseri.
O se upu na maua mai i le upu Eperu ua faaliliuina “Lē ua Filifilia,” “Lē ua Tuuina Atu,” “Lē ua Vavaeese.” E lua ituaiga o Naseri: o i latou na tauofo ma i latou na tofia e le Atua. Na mafai e se tane po o se fafine ona faia se tautoga faapitoa iā Ieova, e ola ai o se Naseri mo se vaitaimi. E tolu ni mea tāua sa faasā ona faia e i latou na tauofo mo lenei tautoga: e lē tatau ona latou taumafaina se ʻava malosi po o se mea e Nu 6:2-7; Fam 13:5.
faia mai i vine, e lē tatau ona ʻotiina o latou lauulu, ma e lē tatau ona latou papaʻi i se tino oti. A o i latou na tofia e le Atua, sa tatau ona avea ma Naseri mo le olaga atoa, ma na faamaʻoti e Ieova tapulaa mo i latou.— -
Nato.
O se suāuu manogi lelei e lanu mūmū vaivai, ma e taugatā. E maua mai lenei suāuu i le laau o le nato (Nardostachys jatamansi). Talu ai e taugatā lenei suāuu, sa masani ai ona faafefiloi le nato ma isi suāuu taugofie, ma i nisi taimi na faia ai ni nato taufaasesē. Peitaʻi, na taʻua e Mareko ma Ioane, na faaaogā le “nato māoʻi” e uu ai Iesu.—Mar 14:3; Ioa 12:3.
-
Neilota.
O se upu e lē mautinoa lona uiga, o loo taʻua i le ulutala o le Salamo e 5. E talitonu nisi e faasino atu lenei upu i se meafaifaaili e ili, e fesootaʻi atu i se upu Eperu na maua mai i le cha·lilʹ (fagufagu). Peitaʻi, e ono faasino atu foʻi lenei upu i se fati o se pese.
-
Nefilimi.
O atalii tinoeese ma sauā o agelu na liutino tagata, ia na fanaua e afafine o tagata a o leʻi oo mai le Lolo.—Ke 6:4.
-
Nesa.
O se manulele e uumi ona apaʻau. O le upu Peretania o le falcon.
-
Nifo; Seu.
E faasino atu i seu o manu, lea na faaaogā e feinu ai, teu ai le suāuu, teu ai vaitusi ma mea mo teuga, ma faaaogā mo musika ma le iliina o ni faailo. (1Sa 16:1, 13; 1Tu 1:39; Esk 9:2) E masani foʻi ona faaaogā le upu “seu” ma le “nifo” i se uiga faafaatusa e faasino atu i le malosi, ma le manumalo.—Te 33:17; Sl 18:2; Mi 4:13; Sak 1:19.
-
Nisani.
-
Nofoa faamasino.
E masani o se fausaga maualuga i fafo o se nofoaga taalaelae ma e iai ni faasitepu, o i inā e saofafaʻi ai faamasino e faasilasila mai ai i tagata a latou faaiʻuga. O le faaupuga “nofoa faamasino o le Atua” ma le “nofoa faamasino o le Keriso” e faaata mai ai le faatulagaga a Ieova mo le faamasinoina o tagata.—Ro 14:10; 2Ko 5:10; Ioa 19:13.
P
-
Paala.
O se atua Kanana na manatu i ai o le pule o le lagi ma o ia e foaʻiina mai le timu ma fanau. Sa faaaogā foʻi le taʻu “Paala” i isi atua e maulalo teisi ifo. O le upu Eperu e uiga atu i le “Pule; Matai.”—1Tu 18:21; Ro 11:4.
-
Paia; Faapaiaina.
O se uiga iloga o Ieova; o se tulaga o le mamā atoatoa tauamio ma le faamamaluina. (Eso 28:36; 1Sa 2:2; Fat 9:10; Isa 6:3) Pe a faasino atu i tagata (Eso 19:6; 2Tu 4:9), manu (Nu 18:17), meafaitino (Eso 28:38; 30:25; Le 27:14), nofoaga (Eso 3:5; Isa 27:13), vaitaimi (Eso 16:23; Le 25:12), ma galuega (Eso 36:4), o le uluaʻi upu i le gagana Eperu e maua ai le manatu o le vavaeesea, tuutoina atu, po o le faapaiaina mo le Atua paia; o le tuuina atu mo le auaunaga iā Ieova. I Tusitusiga Paia Eleni, o le upu “paia” ma le “faapaiaina” e uiga atu foʻi i le vavaeesea mo le Atua. O nei foʻi upu e uiga atu i le mamā o se tasi i le tulaga tauamio.—Mar 6:20; 2Ko 7:1; 1Pe 1:15, 16.
-
Paita.
O se fua faasuāvai e pe ā ma le 22 lita (5.81 kalone) pe a fua i suʻesuʻega i toega o mea, lea na maua ai ni toega o fagu o loo tusia ai lenei igoa. O le tele o isi fua o mea ua mamago ma fua o mea faasuāvai i le Tusi Paia, e faaaogā le fua o le paita e faatusatusa i ai. (1Tu 7:38; Esk 45:14)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Paʻu e tusitusi ai.
O nei mea e tusitusi ai e faia mai i paʻu o se mamoe, ʻoti, po o se tamaʻi povi. Na sili atu ona umi lo latou aogā nai lo o le kome, ma na faaaogā i tusi tāʻai o le Tusi Paia. Atonu o paʻu e tusitusi ai na talosaga atu Paulo iā Timoteo e aumai, o ni vaega o Tusitusiga Paia Eperu. O nisi o Tusi Tāʻai o le Sami Mate na tusia i paʻu o manu.—2Ti 4:13.
-
Palake.
O se isi avā a se tamāloa ma e masani o se teine pologa.—Eso 21:8; 2Sa 5:13; 1Tu 11:3.
-
Papatiso; Papatisoga.
O le veape e uiga atu i le “faatofu” po o le lolō atoa i lalo o le vai. Sa faailoa mai e Iesu o le papatisoga o se gaoioiga e tatau ona faia e ona soo. O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia le papatisoga a Ioane, le papatisoina i le agaga paia, le papatisoga i le afi, faatasi ai ma isi papatisoga.—Mat 3:11, 16; 28:19; Ioa 3:23; 1Pe 3:21.
-
Paseka.
O se tausamiga e faia i le aso 14 o Apipa (lea na taʻua mulimuli ane o Nisani) i tausaga taʻitasi, e faamanatu ai le laveaʻiina o tagata Isaraelu mai i Aikupito. E faamanatuina e ala i le fasia ma tunu se mamoe (po o se ʻoti), lea e ʻai faatasi ma fualaau ʻaina oona ma le falaoa e lē faafefeteina.—Eso 12:27; Ioa 6:4; 1Ko 5:7.
-
Parataiso.
O se faatoʻaga po o se togālaau matagofie. Na faia e Ieova le parataiso muamua mo le uluaʻi ulugalii, lea na faaigoa o Etena. Ina ua fetalai atu Iesu i se tasi o pagota na faatautau faatasi ma ia, na ia taʻua ai o le a avea le lalolagi ma parataiso. I le 2 Korinito 12:4, e faasino atu lenei upu i se parataiso i le lumanaʻi, ae i le Faaaliga 2:7, e faasino atu i se parataiso i le lagi.—Lu 23:43.
-
Pelesepulo.
-
Penetekoso.
O le tausamiga lona lua lea o tausamiga tetele e tolu na manaʻomia ona faamanatu e tane Iutaia uma i Ierusalema. O le Penetekoso o lona uiga “(Aso) Lona Limasefulu,” o se igoa na faaaogā i Tusitusiga Paia Eleni mo le Tausamiga o le Seleselega, po o le Tausamiga o Vaiaso i Tusitusiga Paia Eperu. Na faamanatu i le aso lona 50, e amata tau mai iā Nisani 16.—Eso 23:16; 34:22; Ga 2:1.
-
Pese faanoanoa.
O se pese ua fatuina e faaalia ai le matuā faanoanoa, e pei o le faavauvau pe a maliu se uō po o sē e pele; o se auega.—2Sa 1:17; Sl 7:Ulu.
-
Perese.
O se manulele e pei o le aeto. O le upu Peretania o le osprey.
-
Peresia; Tagata Peresia.
O se atunuu ma o ni tagata na masani ona taʻua faatasi ma tagata Metai ma e foliga mai e latou te aiga. I le amataga o lo latou talafaasolopito, na nofoia e tagata Peresia na o le vaega i saute i sisifo o Iran. I le pulega a Kuresa le Sili (o lona tamā o se Peresia a o lona tinā o se Metai e tusa ai ma faamatalaga a ni tagata e suʻesuʻeina le talafaasolopito), na pulea e Peresia Metai, e ui na faaauau lava ona avea lenei emepaea o ni malo fuifuilua. Na faatoʻilaloina e Kuresa le Emepaea o Papelonia i le 539 T.L.M., ma faataga ai tagata Iutaia na ave faapagota ina ia toe foʻi i lo latou atunuu. Na oo atu le pulega a le Emepaea o Peresia i le vaitafe o Indus i le itu i sasaʻe, seʻia pāʻia le sami o Ainea i le itu i sisifo. Na iai pea tagata Iutaia i le pulega a Peresia seʻia oo ina faatoʻilaloina Peresia e Alesana le Sili i le 331 T.L.M. Na muaʻi vaaia e Tanielu i se faaaliga le Emepaea o Peresia, ma o loo taʻua foʻi Peresia i tusi o le Tusi Paia o Esera, Neemia ma Eseta. (Esr 1:1; Ta 5:28; 8:20)—Tagaʻi i le Faa. E9.
-
Peritome.
O le aveesea lea o le paʻu o le totogasā o se alii. Sa tatau ona faia e Aperaamo ma ē na tupuga mai iā te ia lenei faatulagaga, ae e lē o toe avea o se mea e tatau lava ona faia e Kerisiano. E faafaatusa foʻi lona faaaogāina i le tele o vaega o le Tusi Paia.—Ke 17:10; 1Ko 7:19; Fil 3:3.
-
Perofeta.
-
Pime.
O se fua o le mamafa ma o le tau na tāpā mai e tagata Filisitia mo le faamaʻaiina o meafaigaluega uʻamea eseese. Na maua ni maa mai suʻesuʻega o toega o mea i Isaraelu ma o loo iai konesane faa-Eperu mo le “pime”; o lo latou mamafa e tusa lea ma le 7.8 kalama, lea e tusa ma le lua vaetolu o se sekeli.—1Sa 13:20, 21.
-
Pou paia.
O le upu Eperu (ʼashe·rahʹ) e faasino atu (1) i se pou paia e faaata mai ai Asaira, o se atua fafine Kanana mo le fanautama, po o (2) se faatusa o Asaira lava ia. Atonu o ni pou e leʻi vaneina po o ni laau.—Te 16:21; Fam 6:26; 1Tu 15:13.
-
Poutū.
O le poutū e mafai ona faasino atu i se maa faamanatu, po o se maa e tū saʻo ua faia ina ia faamanatu ai se mea na tupu i le talafaasolopito. Na faatū e tagata faapaupau nei poutū paia mo a latou tapuaʻiga sesē, ma e iai taimi na faia ai e tagata Isaraelu nei faiga.—1Tu 14:23.
-
Poutū paia.
O se faatusa e faatū saʻo, e masani lava o se maa, ma e foliga mai o se faatusa o le totogasā o Paala po o isi atua sesē.—Eso 23:24.
-
Polopologā.
O so o se faamaʻi mai i le tele o faamaʻi o laau e māfua mai i se lega. O le 1Tu 8:37.
polopologā o loo taʻua i le Tusi Paia atonu o se ituaiga limu (Puccinia graminis) ua sosolo i se lālā laau.— -
Pū.
O se meafaifaaili e ili e fai mai i le uʻamea e faaaogā mo faailoilo ma musika. E tusa ai o le Numera 10:2, na avatu e Ieova faatonuga ina ia faia pū siliva e lua e faaaogā e ili ai faailoilo patino ina ia faapotopoto ai le nuu, tapena ese ai faleʻie pe e sauni ai foʻi mo se taua. Atonu o nei pū e sasaʻo, e lē pei o “pū” e loloʻu ia na faia mai i seu o manu. Na faaaofia foʻi i meafaifaaili mo musika i le malumalu, ia pū e lē o iloa mea na fausia mai ai. I se tulaga faafaatusa, e masani ona ō faatasi leo o pū ma le faalauiloaga o sala faafaamasinoga a Ieova, po o isi mea mataʻina mai i le Atua.—2No 29:26; Esr 3:10; 1Ko 15:52; Fal 8:7–11:15.
-
Puapuaga tele.
O le upu Eleni mo le “puapuaga” e aofia ai le manatu, o le mafatia ona o le ogaoga o se mea o loo tupu. Na taʻua e Iesu le “puapuaga tele” lea e leʻi tupu muamua o le a oo i Ierusalema, aemaise lava le puapuaga tele o loo faaloloʻi mai e aafia ai tagata, lea e fesootaʻi atu i lona ‘afio mai ma le mamalu.’ (Mat 24:21, 29-31) Na faamatala e Paulo lenei puapuaga tele o se gaoioiga amiotonu a le Atua faasaga i “ē e lē iloa le Atua, ma ē e lē usiusitaʻi i le tala lelei” e uiga iā Iesu Keriso. Ua taʻua i le Faaaliga mataupu e 19, o Iesu le taʻitaʻi o le ʻau faalelagi lea o le a tau ma “le manufeʻai ma tupu o le lalolagi ma a latou ʻautau.” (2Te 1:6-8; Fal 19:11-21) Ua faailoa mai foʻi o le a iai “se motu o tagata e toʻatele” o le a faasaoina mai i lenā puapuaga tele. (Fal 7:9, 14)—Tagaʻi i le AMAKETO.
-
Pula.
-
Pulou ʻie.
O se ʻie e fusi atoa ai le ulu e fai ma ufiulu. Na fai foʻi e le ositaulaga sili se pulou ʻie lino lelei, na iai i luma se pale auro iila na nonoa i se manoa lanu moana. Na fai e le tupu se pulou ʻie i lalo ifo o lona palealii. Na faaaogā faafaatusa e Iopu lenei faaupuga ina ua ia faatusa lana faamasinogatonu i se pulou ʻie.—Eso 28:36, 37; Iop 29:14; Esk 21:26.
-
Puluvaga.
-
Purima.
O se tausamiga faaletausaga e faamanatu i le aso 14 ma le 15 o Atara. E faamanatu ai le laveaʻia o tagata Iutaia mai i le faaumatiaina i aso o le masiofo o Eseta. O le pu·rimʹ e lē o se upu Eperu ae o lona uiga o le “vili.” Na faaigoaina o le Tausamiga o Purima po o le Tausamiga o Vili, ona o le mea na faia e Hamanu ina ua ia faia le Puro (le Vili) ina ia iloa ai le aso e faataunuu ai lana faufauga e tafiesea tagata Iutaia.—Est 3:7; 9:26.
S
-
Saape.
E tai pei o le gogo. O le upu Peretania o le gull.
-
Sauniuniga.
O le igoa lea o le aso a o leʻi oo i le Sapati, lea e faia ai e tagata Iutaia sauniuniga tāua. E māeʻa lenā aso pe a goto le lā o le aso ua taʻua i aso nei o le Aso Faraile, ma amata ai loa le Sapati. O aso faa-Iutaia e amata mai i le afiafi seʻia oo i le isi afiafi.—Mar 15:42; Lu 23:54.
-
Safaira.
O se maa tāua e lanu moana.
-
Salamō.
-
Salamo.
-
Salefu.
O ni meafaigaluega na faia i auro, siliva, po o le ʻapamemea. Na faaaogā i le faleʻie paia ma le malumalu e faamū ai mea manogi, aveese ai malala mai i le fata faitaulaga e ofoina atu ai taulaga i manu, ma aveese ai vavae ua mū mai i le tuugāmolī auro. E taʻua foʻi o ipu e faamū ai mea manogi.—Eso 37:23; 2No 26:19; Epe 9:4.
-
Saleka.
O se manulele e faatifa ifo i le sami ina ia maua ni iʻa. O le upu Peretania o le cormorant.
-
Salikea.
O se maa tāua e manino, e lanu mūmū enaena.
-
Samaraki.
O se maa tāua e pei o se maa tioata lanu meamata.
-
Samaria.
O le laumua o le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu i le itu i mātū mo le pe ā ma le 200 tausaga, ma o le igoa lenā o le vaipanoa atoa. Na fausia le aai i luga o se mauga, o Samaria foʻi lona igoa. I taimi o Iesu, o Samaria o le igoa lea o le itumalo sa iai i le vā o Kalilaia i le itu i mātū, ma Iutaia i le itu i saute. E masani ona lē talaʻi atu Iesu i lenā vaipanoa a o alu ana faigāmalaga, ae na iai taimi e na te pasia ai lenei vaipanoa ma talanoa atu i tagatānuu i inā. Na faaaogā e Peteru le ki faafaatusa lona lua o le Malo ina ua maua e tagata Samaria le agaga paia. (1Tu 16:24; Ioa 4:7; Ga 8:14)—Tagaʻi i le Faa. E10.
-
Sapata.
-
Sapati.
E maua mai i le upu Eperu o lona uiga “ia mālōlō; ia taofi.” O le aso lona fitu o le vaiaso faa-Iutaia (i le goto o le lā i le Aso Faraile seʻia oo i le goto o le lā i le Aso Toonaʻi). E taʻua foʻi o sapati isi aso faamanatu o le tausaga, faapena foʻi i le taʻi 7 ma le taʻi 50 tausaga. I le aso Sapati, e leai ni galuega e faia seʻi vaganā ai auaunaga faaositaulaga e faia i le malumalu. I tausaga faasapati, e lē tatau ona galueaʻiina fanua ma e lē faamalosia tagata Eperu e totogi aitalafu. I le Tulafono a Mose, na talafeagai lelei faasāsāaga mo le Sapati, ae na faaopoopo i ai e taʻitaʻi lotu nisi tulafono, lea e oo mai i aso o Iesu ua faigatā i tagata ona tausia.—Eso 20:8; Le 25:4; Lu 13:14-16; Ko 2:16.
-
Satani.
O se upu Eperu o lona uiga “Lē e tetee.” I uluaʻi gagana o le Tusi Paia, e masani ona faaaogā lenei upu e faasino patino atu iā Satani le Tiapolo, le Fili sili o le Atua.—Iop 1:6; Mat 4:10; Fal 12:9.
-
Saritonu.
O se maa tāua e pei o se tioata lanu mūmū, samasama, pe enaena e iai laina papaʻe.
-
Sea.
-
Sē akerise.
O se ituaiga o sē e faimalaga i ni vaega toʻatele. I le Tulafono faa-Mose, na manatu i sē akerise o ni manu e mamā e mafai ona ʻaina. Pe a faaleagaina e se vaega tele o sē akerise mea uma na tau atu i ai, sa manatu i ai o se mala.—Eso 10:14; Mat 3:4.
-
Sē e vavalo i mea e tutupu.
-
Seoli.
-
Seu.
O le atua sili o tagata Eleni. A o iai Panapa i Lusa sa faaigoa o ia e tagata iā Seu. I tusitusiga anamua na maua e lata ane i Lusa, o loo tusia ai faaupuga “ositaulaga a Seu” ma “Seu le atua o le lā.” I le vaa na malaga mai ai Paulo mai i le motu o Meleto, sa iai le faailoga o “Atalii o Seu,” po o le ʻauso masaga o Castor ma Pollux.—Ga 14:12; 28:11.
-
Seu.—
Tagaʻi i le NIFO; SEU.
-
Seu o le fata faitaulaga; Nifo o le fata faitaulaga.
-
Sefa.
O le uluaʻi igoa lea o le masina lona lua o le kalena paia faa-Iutaia, ae o le masina lona valu i le kalena masani, ma e amata mai i le ogatotonu o Aperila seʻia oo i le ogatotonu o Me. Ae na taʻua lea masina o Aeia i Tusi Tulafono a Iutaia ma isi tusitusiga ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia. (1Tu 6:37)—Tagaʻi i le Faa. E15.
-
Sefanai.
O se manu e pei o se rapiti e nofo i papa. O le upu Peretania o le rock badger.
-
Sefuluaʻi.
O le sefuluaʻi o le tasi vaesefulu po o le 10 pasene o se mea na totogi pe na avatua o se taulaga, aemaise mo Mal 3:10; Te 26:12; Mat 23:23) I le Tulafono faa-Mose, na avatu i le ʻau sa Levī le sefuluaʻi o fua o faaeleeleaga ma le sefuluaʻi o le faatelega o lafumanu i tausaga taʻitasi, e tausia ai i latou. Na avatu foʻi e le ʻau sa Levī le sefuluaʻi o na mea i ē na faia le faiva faaositaulaga a Arona, ina ia tausia ai i latou. Na iai foʻi nisi sefuluaʻi faaopoopo. Peitaʻi, e lē o toe manaʻomia ona faia e Kerisiano le sefuluaʻi.
ni fuafuaga tau tapuaʻiga. ( -
Selā.
O se upu mo le musika po o se lagi faatauloto o loo maua i le Salamo ma le Sapakuka. E ono uiga atu i se vaega o le pese e mālōlō ai ina ia manatunatu pe ina ia matilatila ai le manatu na faatoʻā taʻua. O le upu di·aʹpsal·ma o loo i le faaliliuga Eleni o le Septuagint, e uiga atu i “se tovā o le musika.”—Sl 3:4; Sap 3:3.
-
Seleulu.
O se meafaigaluega na faia mai i le auro ma le ʻapamemea na faaaogā i le faleʻie paia ma le malumalu. Atonu na faaaogā e ʻoti ai vavae o molī.—2Tu 25:14.
-
Seminita.
O se faaupuga faamusika o lona uiga moni o “le lona valu,” lea e ono faasino atu i se nota maulalo. Atonu na faasino atu i ni meafaifaaili e maua mai ai nota paū, pe atonu na faasino atu foʻi i le tāina o musika po o le usuina o se pese i se leo maulalo.—1No 15:21, fpl; Sl 6:Ulu; 12:Ulu.
-
Sevana.
-
Sevi.
O se ituaiga ʻoti laʻitiiti e saoasaoa. O le upu Peretania o le gazelle.
-
Sekeli.
O le fua o le mamafa faa-Eperu ma e iai lona aogā tautupe. O lona mamafa e tusa ma le 11.4 kalama (0.403 aunese). Atonu sa faaaogā le faaupuga ‘sekeli o le mea paia’ e faamatilatila ai le tāua o le saʻo o le mamafa o se mea, pe e tatau foʻi ona fuaina se mea e tusa ma le fua masani i le faleʻie paia. Atonu foʻi na iai se sekeli tautupu (e ese mai i le sekeli masani) po o se fua faatulagaina sa i le maota o le tupu.—Eso 30:13.
-
Serafi.
-
Siona; Mauga o Siona.
O le igoa lea o le aai malupuipuia a tagata Iepusē sa iai i saute i sasaʻe o Ierusalema. Ina ua faoa e Tavita lea aai, sa ia fausia ai lona maota tautupu i inā, ma taʻua ai o le “Aai a Tavita.” (2Sa 5:7, 9) Sa avea Siona o se mauga e sili ona paia iā Ieova ina ua aveina aʻe e Tavita le Atolaau i inā. Mulimuli ane, na aofia ai i lea igoa le vaega na iai le malumalu i le mauga o Moria, ma o nisi taimi ua aofia ai le aai atoa o Ierusalema. E masani ona faaaogā faafaatusa lenei igoa i Tusitusiga Paia Eleni.—Sl 2:6; 1Pe 2:6; Fal 14:1.
-
Sinu.
-
Siritusi.
-
Soama.
O se maa tāua e eseese ona lanu (uliuli, enaena, mūmū, efuefu, po o le meamata) ma e iai tosi papaʻe. Sa faaaogā lenei maa i ofu faapitoa o le ositaulaga sili.—Eso 28:9, 12; 1No 29:2; Iop 28:16.
-
Somera.
-
Sui Sili.
O lenei faaupuga i le gagana Eleni, o lona uiga o le “Taʻitaʻi Sili.” E faasino atu i le matafaioi tāua a Iesu Keriso i le faasaʻolotoina o tagata faamaoni mai i āuga leaga o le agasala ma taʻitaʻiina i latou i le ola e faavavau.—Ga 3:15; 5:31; Epe 2:10; 12:2.
-
Suikonesula.
-
Sunako.
O lenei upu e uiga atu “ia faapotopoto faatasi,” ae i le tele o tusitusiga paia, e uiga atu i se fale po o se nofoaga e faapotopoto ai tagata Iutaia e faitau Tusitusiga Paia, e maua ai faatonuga, ma faia ai Lu 4:16; Ga 13:14, 15.
talaʻiga ma tatalo. I aso o Iesu, o taulaga tetele taʻitasi i Isaraelu e iai sunako, ae o taulaga e sili atu ona tetelē e sili atu foʻi ma le tasi le sunako e iai.— -
Suria; Tagata Suria.—
Tagaʻi i le ARAMA; TAGATA ARAMA.
T
-
Taʻitaʻi.
-
Taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.
O le vaitaimi e faasolo atu i le iʻuga o le faiga o mea o loo pulea e Satani. E ō faatasi lenei vaitaimi ma le faatasi mai o Keriso. I le taʻitaʻiga a Iesu, o le a tuueseese ai e agelu tagata amioleaga mai i tagata amiotonu, ma faaumatia i latou. (Mat 13:40-42, 49) Na naunau soo o Iesu i le taimi e amata ai lenā “taufaaiʻuiʻuga.” (Mat 24:3) A o leʻi afio Iesu i le lagi, na ia folafola ai i ona soo, o le a ia faatasi ma i latou seʻia oo i lenā taimi.—Mat 28:20.
-
Taulāitu.
O se tasi e faapea mai e mafai ona ia talanoa i tagata oti.—Le 20:27; Te 18:10-12; 2Tu 21:6.
-
Taulaga.
O se mea e ofo atu i le Atua e faailoa atu ai le lotofaafetai, amanaʻia ai le tulaga nofosala, ma ia toe maua ai se faiā lelei ma ia. Na amata mai iā Apelu ona ofo atu e tagata taulaga tauofo eseese e aofia ai manu. Peitaʻi, i le feagaiga o le Tulafono a Mose, na avea taulaga o se mea e tatau ona fai. E leʻi toe manaʻomia taulaga o manu ina ua ofo atu e Iesu lona lava ola o se taulaga lelei atoatoa, peitaʻi, e faaauau pea ona ofo atu e Kerisiano taulaga faaleagaga i le Atua.—Ke 4:4; Epe 13:15, 16; 1Io 4:10.
-
Taulaga i meainu.
-
Taulaga o agasala.
-
Taulaga o le nofosala.
O se taulaga mo agasala a tagata taʻitoʻatasi. E iai sina eseesega mai i isi taulaga o agasala. Pe a ofo atu lenei taulaga, ua faailoa atu ai e le tagata faimea sesē ua salamō lona amanaʻia ua ia agasala i le Atua po o le aveesea o le aiā a se isi tagata e tusa ai ma le feagaiga, po o se talosaga foʻi ina ia toe maua ana aiā na melea ona o lana agasala, ma laveaʻia ai mai i le faasalaga.—Le 7:37; 19:22; Isa 53:10.
-
Taulaga o le tautoga.
-
Taulaga faafetai.
O se taulaga faifaatasi na avatu ai le viiga i le Atua mo ana sauniuniga ma lona alofa faamaoni. Na ʻaina ai le aano o manu na faia ai le taulaga, faapea falaoa faafefeteina ma falaoa e lē faafefeteina. Sa tatau ona ʻaina i le aso lava lenā le aano o le manu.—2No 29:31.
-
Taulaga faifaatasi.
O se taulaga na ofoina atu iā Ieova e talosagaina ai le filemu ma ia. Na taumamafa i lea taulaga le tagata tapuaʻi, o lona aiga, o le ositaulaga na ofoina atu le taulaga, ma ositaulaga o loo auauna i lenā taimi. Na taliaina e Ieova le manogi o le gaʻo na faamūina. Na ofoina atu foʻi iā te ia le toto, lea e faaata mai ai le ola. Na tai pei na taumamafa faatasi Ieova, o ositaulaga, ma tagata tapuaʻi, o se faailoga lea o se faiā filemu.—Le 7:29, 32; Te 27:7.
-
Taulaga lūlū.
O le taulaga lea e tuu e le ositaulaga ona lima i lalo ifo o lima o le tagata tapuaʻi, o lē o loo uuina le taulaga o le a ofoina atu, ma e na te lūlū mai le tasi itu i le isi itu; pe e lūlū e le ositaulaga le taulaga. O lenā gaoioiga e faaata mai ai le ofoina atu o le taulaga iā Ieova.—Le 7:30.
-
Taulaga mū.
O se taulaga e faia i se manu e susunu i luga o le fata faitaulaga, e faia o se taulaga atoa i le Atua; e leai se vaega o le manu (povi poʻa, mamoe poʻa, ʻoti poʻa, manutagi, po o se tamaʻi lupe) e ave mo le tagata tapuaʻi.—Eso 29:18; Le 6:9.
-
Tausamiga o Falaoa e Lē Faafefeteina.
O le tausamiga muamua o tausamiga tetele e tolu a tagata Isaraelu i tausaga taʻitasi. Na Eso 23:15; Mar 14:1.
amata lea tausamiga iā Nisani 15, i le aso e sosoo ai ma le Paseka, ma e fitu aso le umi e faamanatu ai. E na o falaoa e lē faafefeteina sa mafai ona taumafaina, e faamanatu ai le taimi na tuua ai Aikupito.— -
Tausamiga o Fale Lauvao.
E taʻua foʻi o le Tausamiga o Faleapitaga, po o le Tausamiga o le Aoaoina o Fua. Sa faia lea tausamiga iā Etanima 15-21. Na faamanatu ai le seleselega faaiʻu o le tausaga tau faatoʻaga a tagata Isaraelu, ma o se taimi na olioli ai ma faafetai atu ai iā Ieova mo lana faamanuia i fua o a latou faatoʻaga. A o faagasolo le tausamiga, na nonofo tagata i fale lauvao po o fale na faia i lau o laau, ina ia faamanatu ai iā i latou le taimi na latou tuua ai Aikupito. O se tasi nei o tausamiga mai i tausamiga e tolu na tatau ona ō atu ai tane i Ierusalema e faamanatu.—Le 23:34; Esr 3:4.
-
Tausamiga o le Faapaiaga.
O le aso faaletausaga na faamanatu ai le faamamāina o le malumalu, ina ua mavae ona faaleagaina e Antiochus Epiphanes. Na amata le tausamiga iā Kiselu 25 ma e valu aso na faamanatuina ai.—Ioa 10:22.
-
Tausamiga o le Seleselega; Tausamiga o Vaiaso.—
Tagaʻi i le PENETEKOSO.
-
Tautoga.
O se folafolaga aloaʻia e faia i le Atua ina ia faia se gaoioiga, ofoina atu o se taulaga po o se meaalofa, tauofo mo se auaunaga faapitoa, po o le ʻalofia o ni mea e lē o solia ai ni tulafono. E mafai foʻi ona faasino atu i se faamatalaga e faamaonia ai le moni o se mea, po o se folafolaga aloaʻia e faia pe e lē faia ai se gaoioiga patino. E masani ona faia tautoga i sē e sili atu, aemaise lava i le Atua. Na faamalosia atili e Ieova lana feagaiga ma Aperaamo e ala i se tautoga.—Mat 5:33; Ke 14:22; Epe 6:16, 17.
-
Tagata e iloa faaaliga.
O se tasi na faatagaina e le Atua e iloa lona finagalo, ua faapupulaina ona mata e vaai pe malamalama i mea e lē iloa e tagata i le lautele. O le upu Eperu mo lenei faaupuga, e maua mai i se upu faavae o lona uiga “ia vaai” i se auala moni po o se auala faafaatusa. Sa ō atu tagata i se tasi e iloa faaaliga mo ni fautuaga atamai i faafitauli na latou fesagaʻia.—1Sa 9:9.
-
Tagata Iutaia.
O se taʻu na faaaogā mo se tagata o le ituaiga o Iuta ina ua toʻilalo ituaiga e sefulu o le malo o Isaraelu. (2Tu 16:6) Ina ua mavae ona faaaunuua i Papelonia, na faaaogā lenei taʻu i tagata Isaraelu mai i so o se ituaiga na toe foʻi i Isaraelu. (Esr 4:12) Mulimuli ane, na faaaogā lenā taʻu i le lalolagi atoa e faaeseese ai tagata Isaraelu mai i tagata o nuu ese. (Est 3:6) Na faaaogā faafaatusa foʻi e le aposetolo o Paulo lenā taʻu, ina ua ia taʻua e leai se ituaiga e sili atu i totonu o le faapotopotoga Kerisiano.—Ro 2:28, 29; Ka 3:28.
-
Tagata liulotu.
I Tusitusiga Paia, e faasino atu i se tasi ua liliu atu i le lotu Iutaia, lea e aofia ai le peritomeina o se tane.—Mat 23:15; Ga 13:43.
-
Tagata Samaria.
O lenei faaupuga na faasino muamua atu i tagata Isaraelu o le malo o ituaiga e sefulu o le itu i mātū, ae ina ua faatoʻilaloina Samaria e Asuria i le 740 T.L.M., na aofia ai i tagata Samaria tagata ese na aumai e le ʻau Asuria. I aso o Iesu, nai lo o le faasino atu i se ituaiga po o se faiga faapolotiki, ae na masani ona faasino atu lenei taʻu iā i latou i se vaega faalotu na iai i le vaipanoa o Sekema anamua ma Samaria. O lenei vaega faalotu e iai o latou lava talitonuga e ese mai i le lotu Iutaia.—Ioa 8:48.
-
Tagata vāai.
O sē e leoleoina tagata po o meatotino mai i mea e ono lamatia ai, aemaise lava i le pō, ma atonu o ia foʻi e faailoaina mai se lamatiaga o le a oo mai. E masani ona iai tagata vāai i pā o aai ma ʻolo, ina ia mātaʻitūina i latou o loo ō atu i le aai a o leʻi latalata atu. O se tagata vāai i se vaegaʻau, o ia o se leoleo. I se uiga faafaatusa, sa auauna perofeta e pei o ni tagata vāai i le nuu o Isaraelu, e lapataʻia tagata e faatatau i se faaumatiaga na faaloloʻi ane.—2Tu 9:20; Esk 3:17.
-
Taleni.
O le fua o le mamafa faa-Eperu e pito sili ona mamafa ma e iai lona aogā tautupe. O lona mamafa e 34.2 kilokalama (75.5 pauna). E laʻitiiti ifo le taleni Eleni, lea e 20.4 kilokalama (44.8 pauna) lona mamafa. (1No 22:14; Mat 18:24)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Talisuaga Afiafi a le Alii.
O se talisuaga o falaoa e lē faafefeteina ma le uaina, ia e fai ma faatusa o le tino ma le toto o le Keriso; 1Ko 11:20, 23-26.
o le faamanatuga o le maliu o Iesu. Talu ai o lenei sauniga o se mea e ao ona tausia e Kerisiano, e talafeagai foʻi la ona taʻua o “le Faamanatuga.”— -
Talitane.
O se tasi e faia feusuaʻiga i fafo atu o le liʻo o le faaipoipoga, aemaise lava ina ia mauaina ai tupe. (O le upu Eleni mo le “talitane” o le porʹne, e maua mai i se upu o lona uiga ia “faatau atu.”) O lenei upu e masani ona faasino i fafine, ae o loo taʻua foʻi i le Tusi Paia na iai tamāloloa na faia le talitane. Na taʻusalaina i le Tulafono a Mose le talitane, ma o le totogi na maua mai i se faiga faatalitane e leʻi taliaina e faia ai se foaʻi i le malumalu o Ieova. Ae na matuā ese lava mai i faiga faapaupau ia na faaaogā ai faiga faatalitane i le malumalu ina ia maua ai tupe. (Te 23:17, 18; 1Tu 14:24) E faaaogā foʻi i le Tusi Paia lenei upu i se uiga faafaatusa, e faasino atu i tagata, atunuu, po o faalapotopotoga e faia nisi o faiga ifo i tupua ae e manatu o loo tapuaʻi i le Atua. O se faaaʻoaʻoga, ua pei o se fafine talitane lotu o “Papelonia le Aai Tele” lea e taʻua i le tusi o Faaaliga, ona o lona faifaimea ma taʻitaʻi o lenei lalolagi ina ia maua ai le pule ma meafaitino.—Fal 17:1-5; 18:3; 1No 5:25.
-
Tamusa.
(1) O le igoa o se atua na fetagisi i ai fafine Eperu i Ierusalema, o ē na liliuese mai i le tapuaʻiga moni. E iai le talitonuga sa avea muamua Tamusa o se tupu, ae na tapuaʻia o se atua ina ua maliu. I tusitusiga Sumeria, ua taʻua Tamusa o Dumuzi ma e faasino atu iā te ia o le toʻalua o le atua o le fanautama o Inanna (e taʻua i Papelonia o Ishtar). (Esk 8:14) (2) Ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia, o le igoa lea o le masina lona fā i le kalena paia faa-Iutaia, ae o le masina lona sefulu i le kalena masani. Na amata mai i le ogatotonu o Iuni seʻia oo i le ogatotonu o Iulai.—Tagaʻi i le Faa. E15.
-
Tanisamiti.
O le manulele e masani ona ʻauʻau i le vai. O le upu Peretania o le swan.
-
Tapeta.
Ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia, o le igoa lea o le masina lona sefulu i le kalena paia faa-Iutaia, ae o le masina lona fā i le kalena masani. E amata mai i le ogatotonu o Tesema seʻia oo i le ogatotonu o Ianuari. E masani ona taʻua o “le masina lona sefulu.” (Est 2:16)—Tagaʻi i le Faa. E15.
-
Tasesa.
O se maa tāua e pei o se maa tioata, e samasama pe meamata.
-
Tatara.
I Tusitusiga Paia Eleni, e faasino atu lenei upu i se tulaga e pei o se falepuipui lea na lafo i ai agelu lē usiusitaʻi i aso o Noa. O le veape tar·ta·roʹo (ia “lafo i Tatara”) o loo i le 2 Peteru 2:4, e lē o uiga atu i le lafoina o “agelu na agasala” i Tatara e tusa ai ma talatuu (o se falepuipui lea e i lalo ifo o le eleele ma o se nofoaga pogisa mo atua e maulalo ifo). Nai lo o lea, e uiga atu i le aveesea o i latou e le Atua mai i o latou tulaga ma faaeaga sa iai i le lagi, ma tuuina i latou i se tulaga pogisa tau i le mafaufau, lea ua latou lē iloa ai fuafuaga matagofie a le Atua. O lenā tulaga pogisa ua faamatalaina ai foʻi lo latou iʻuga, lea ua taʻua i le Tusi Paia o le faaumatiaga e faavavau, faatasi ma lo latou pule o Satani le Tiapolo. O lea, e faasino atu Tatara i le tulaga maulalo ua oo i na agelu fouvale. E eseese Tatara ma “le tō” o loo taʻua i le Faaaliga 20:1-3.
-
Takono.
O se atua o tagata Filisitia. E lē o iloa po o fea tonu e maua mai ai lenei upu, ae ua faafesootaʻi e nisi tagata atamamai agaʻi i le upu Eperu dagh (iʻa). O le tupua o Takono e foliga mai e ʻafa tagata toe ʻafa iʻa.—Fam 16:23; 1Sa 5:4.
-
Tarakama.
-
Tareki.
-
Temoni.
O foafoaga agaga leaga e lē vaaia, e malolosi atu nai lo o tagata. Na taʻua i latou o “atalii o le Atua moni” i le Kenese 6:2 ae taʻua o “agelu” i le Iuta 6. E leʻi foafoaina i latou o ni agelu leaga ae na fai e nei agelu i latou lava ma fili o le Atua e ala i lo latou lē usiusitaʻi iā te Ia i aso o Noa, ma ua latou ʻau faatasi ma Satani e fouvale iā Ieova.—Te 32:17; Lu 8:30; Ga 16:16; Ia 2:19.
-
Tenari.
O se tupe siliva Roma o lona mamafa e tusa ma le 3.85 kalama, ma na iai le ata o Kaisara i le isi itu. O le totogi lenā Mat 22:17; Lu 20:24)—Tagaʻi i le Faa. E14.
o se tagata faigaluega i le aso e tasi, ma o le “lafoga” na tāpā e Roma mai i tagata Iutaia. ( -
Tekapoli.
O se vaega o aai o Eleni, lea na muaʻi faia aʻe i aai e sefulu (e mai i le gagana Eleni deʹka, o lona uiga “sefulu,” ma le poʹlis, o lona uiga “aai”). O le igoa foʻi lea o le vaipanoa i sasaʻe o le sami o Kalilaia ma le vaitafe o Ioritana, lea na iai le tele o nei aai. O i inā le taulaʻiga o aganuu a Eleni ma fefaatauaʻiga. Na pasia e Iesu lenā vaipanoa, ae e leai se faamaumauga e iloa ai na ia asiasi atu i se tasi o nei aai. (Mat 4:25; Mar 5:20)—Tagaʻi i le Faa. A7 ma le E10.
-
Terafimi.
O atua po o tupua a se aiga, ia na iai taimi na fesili atu ai mo ni faailoga o mea o le a tutupu. (Esk 21:21) O nisi o o latou foliga ma le tetelē e pei o se tagata, ae o isi na lāiti ifo. (Ke 31:34; 1Sa 19:13, 16) Na iloa mai i suʻesuʻega o toega o mea i Mesopotamia, o lē na iai tupua terafimi, e na te mauaina le tofi o se aiga. (Atonu o le māfuaaga lea na aveina ai e Rasela terafimi a lona tamā.) E foliga mai e lē o le auala lenā na faaaogā ai terafimi i Isaraelu, ae na faia ai ifoga tupua i aso o faamasino ma tupu, ma o mea na sa aofia i mea na faaumatia e le tupu faamaoni o Iosia.—Fam 17:5; 2Tu 23:24; Ho 3:4.
-
Tiapolo.
O le igoa e faamatalaina ai Satani i Tusitusiga Paia Eleni ma o lona uiga o “Lē taufaaleaga.” Ua faaigoa Satani o le Tiapolo, ona o ia o le taufaaleaga silisili ma o le molimau pepelo faasaga iā Ieova, o Lana tala lelei, ma Lona suafa paia.—Mat 4:1; Ioa 8:44; Fal 12:9.
-
Tisahiri.—
-
Tisona.
O se manu e pei o le ʻoti ae e sasaʻo ma uumi ona seu. O le upu Peretania o le antelope.
-
Tō.
-
Toafa.
O le upu “toafa” i le Tusi Paia, e lē na o vaipanoa e tumu i oneone, ae e faasino atu foʻi i fanua tuufua e leʻi ʻaināina, e valevalenoa, e lafulafuā, ma o nisi taimi e maua ai fanua e fafaga ai lafumanu.
-
Toeaina.
O se tane ua loa le soifua. Ae i le Tusi Paia, e faasino atu i sē e iai se tulaga pule ma tiute tauave i se nuu po o se atunuu. O loo faaaogā foʻi lenei upu i le Faaaliga e faasino atu i foafoaga agaga. O le upu Eleni pre·sbyʹte·ros e faaliliuina i le upu “toeaina,” e faasino atu i sē o loo taʻimua i le faapotopotoga.—Eso 4:29; Fat 31:23; 1Ti 5:17; Fal 4:4.
-
Toetū.
O le toetū mai i le oti. O le upu Eleni a·naʹsta·sis e uiga atu i le “faatū; tulaʻi.” E iva toetū o loo taʻua i le Tusi Paia, e aofia ai le toe faatūina mai e Ieova le Atua o Iesu. E ui na faia isi toetū e Elia, Elisaia, Iesu, Peteru ma Paulo ae na manino mai na mafai ona faia nei vavega ona o le mana o le Atua. E tāua mo le finagalo o le Atua le toetutū i le lalolagi o “tagata amiotonu ma tagata amiolētonu.” (Ga 24:15) O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia le toetū i le lagi, lea e faasino atu i le “uluaʻi” toetū e aofia ai uso faauuina o Iesu.—Fil 3:11; Fal 20:5, 6; Ioa 5:28, 29; 11:25.
-
Tootoo.
-
Togiola.
O se tau e totogi atu ina ia faasaʻoloto mai ai i le ave faapagota, faasalaga, mafatiaga, agasala, pe e oo lava foʻi i se mea e tatau ona fai. Ae e lē o taimi uma e totogi ai se tupe. (Isa 43:3) Sa faia le togiola e fua i tulaga eseese. O se faaaʻoaʻoga, o tama tama ulumatua uma po o se manu poʻa ulumatua e iā Ieova ia, ma e manaʻomia se togiola po o se tau e totogi ina ia tuusaʻoloto ai i latou mai i le auaunaga iā Ieova. (Nu 3:45, 46; 18:15, 16) Pe afai o se povi poʻa taufesua e lē leoleoina lelei ua maliu ai se tasi, e ao i lē e ana le povi ona avatu le tau o le togiola ina ia faasaʻoloto mai ai o ia i le faasalaga oti. (Eso 21:29, 30) Peitaʻi, e lē taliaina se togiola mo sē e fasioti tagata faamoemoeina. (Nu 35:31) O le togiola sili o loo faamatilatila mai i le Tusi Paia, o le togiola na totogi e Keriso e ala i lona maliu faataulaga, ina ia faasaʻoloto ai tagata usiusitaʻi mai i le agasala ma le oti.—Sl 49:7, 8; Mat 20:28; Efe 1:7.
-
Togisala.
I Tusitusiga Paia Eperu, e fesootaʻi atu lenei upu i taulaga na faia ina ia mafai Le 5:10; 23:28; Ko 1:20; Epe 9:12.
ai e tagata ona faalatalata atu i le Atua ma tapuaʻi atu iā te ia. I le Tulafono faa-Mose, na faia taulaga aemaise lava i le Aso o le Togisala i tausaga taʻitasi, ina ia faia ai se leleiga ma le Atua e ui i agasala a tagata taʻitoʻatasi ma le nuu atoa. O na taulaga e fesootaʻi atu i le taulaga a Iesu, lea e na o le faatasi lava ona faia ai le togisala atoatoa mo tagata, ma latou maua ai le avanoa e faia ai se leleiga ma Ieova.— -
Topasi.
O se maa tāua e vaivai lona lanu pe e tele foʻi ona lanu. O le lanu e pito i taatele o le lanu samasama.
-
Tui.
O se laau umī e maʻai le mata na faaaogā e faifaatoʻaga e faatonutonu ai se manu. Ua faatusaina le tui i upu a se tagata atamai e uunaʻia ai lē e faalogo e utagia ana fautuaga atamai. O le ‘aa i tui’ e maua mai i le gaoioiga a se povi poʻa faalogogatā pe a faatonutonu, e tetee atu e ala i le aa o le tui, ma iʻu ina faamanuʻalia ai.—Ga 26:14; Fam 3:31.
-
Tuugamau.
Pe a tusia i le mataʻitusi laʻitiiti e faasino atu i tuugamau taʻitasi; ae pe a tusia i le mataʻitusi lapoʻa e faasino atu “i se nofoaga faafaatusa ua momoe ai le toʻatele ua feoti,” e tutusa ma le upu Eperu “Seoli” ma le upu Eleni “Heitisi.” E faamatalaina i le Tusi Paia o se nofoaga faafaatusa po o se tulaga e lē toe iai ni galuega po o ni manatunatuga.—Ke 47:30; Fai 9:10; Ga 2:31.
-
Tulafono.
Pe a tusia i le mataʻitusi lapoʻa, e masani ona faasino atu lea upu i le Tulafono faa-Mose po o tusi muamua e lima o le Tusi Paia. Pe a tusia i le mataʻitusi laʻitiiti, e ono faasino atu i poloaʻiga taʻitasi o le Tulafono faa-Mose po o le mataupu silisili o se tulafono.—Nu 15:16; Te 4:8; Mat 7:12; Ka 3:24.
-
Tulafono a Mose.
-
Tupua; Ifo i tupua.
-
Tupu Fafine o le Lagi.
O le faalupega lea o se atua fafine na tapuaʻi i ai tagata Isaraelu na fulitua i le tapuaʻiga moni i aso o Ieremia. E manatu nisi e faasino atu i le atua fafine Papelonia o Ishtar (Astarte). Muamua atu, sa iai se atua tai faapea a tagata Sumeria e igoa iā Inanna, o lona uiga o le “Tupu Fafine o le Lagi.” E lē gata na manatu i ai o ia o se atua i le lagi, ae o ia foʻi o se atua o le fanautama. E taʻua foʻi Astarte o le “Tamaʻitaʻi o le Lagi” i se tasi o tusitusiga Aikupito.—Ie 44:19.
-
Tusiupu.
O sē e toe tusia kopi o Tusitusiga Paia Eperu. E oo ane i le taimi na afio mai ai Iesu i le lalolagi, ua avea le ʻautusiupu o se vaega faapitoa e atamamai i le Tulafono. Na latou teena Iesu.—Esr 7:6; Mar 12:38, 39; 14:1.
-
Tusi tāʻai.
O se laupepa umī na faia mai i paʻu o manu po o paʻu o laau, e tasi le itu e iai tusitusiga, ma e masani ona tāʻai i se fasilaau. Sa tusia ma kopiina Tusitusiga Paia i tusi tāʻai, o se ituaiga tusi lea sa taatele i vaitaimi a o tusia le Tusi Paia.—Ie 36:4, 18, 23; Lu 4:17-20; 2Ti 4:13.
-
Tusitusiga Paia.
-
Tukapiti.
O se manulele e pei o se lupe ae umī lona gutu. O le upu Peretania o le hoopoe.
V
-
Vaa o Tasesa.
Na muaʻi faaaogā lenei faaupuga e faasino atu i vaa na folau atu i Tasesa anamua (o Sepania i aso nei). Mulimuli ane, e foliga mai na faasino atu lenei faaupuga i vaa tetele na mafai ona folau atu i ni mea mamao. Na faaaogā e Solomona ma Iosefatu vaa faapenei mo fefaatauaʻiga.—1Tu 9:26; 10:22; 22:48.
-
Valoaga.
O se feʻau faagaeeina, a lē o le faaalia mai o se finagalo o le Atua po o le faalauiloa atu foʻi. O valoaga e ono aofia ai se aʻoaʻoga tauamio mai le Atua, o se faatonuga po o se faamasinoga mai le Atua, po o le faalauiloaina atu o se mea o le a tupu.—Esk 37:9, 10; Ta 9:24; Mat 13:14; 2Pe 1:20, 21.
-
Vete.
E faasino atu i meafaitino a tagata po o aiga, o lafumanu, po o isi mea tāua e faoa pe a faatoʻilaloina e se fili.—Ios 7:21; 22:8; Epe 7:4.
-
Vili.
O ni tamaʻi maa po o ni fasi laau na faaaogā pe a faia ni filifiliga. Na tuu nei mea i se fagu po o le gauga o se ofu, ona lūlū lea. O le mea e paʻū mai i fafo, o le mea lenā na filifilia. Na faia lenei mea faatasi ma le tatalo. O le upu “vili” e lē gata na faasino atu i le faia o le vili, ae i se tulaga faafaatusa e mafai ona faasino atu i se “tofi.”—Ios 14:2; Sl 16:5; Fat 16:33; Mat 27:35.
H
-
Heitisi.
O le upu Eleni e tutusa ma le upu Eperu “Seoli.” Ua faaliliuina i le upu “Tuugamau” (mataʻitusi lapoʻa), ina ia faasino atu ai i se nofoaga faafaatusa ua momoe ai le toʻatele ua feoti.—Tagaʻi i le TUUGAMAU.
-
Hereme.
O se atua Eleni, ma o le atalii o Seu. A o iai Paulo i Lusa, na faaigoa o ia o Hereme, e faasino atu i le matafaioi a lea atua i le avea ai ma fofoga fetalai o atua, faapea le avea ai ma atua e foaʻi mai le atamai e tautala ai.—Ga 14:12.
-
Herota.
O le igoa o se aiga na tofia e Roma e pulea Iutaia. Sa lauiloa Herota le Sili i lona toe fausiaina o le malumalu i Ierusalema, ma lona faatonuina o le fasiotia o tamaiti ina ia fasiotia ai ma Iesu. (Mat 2:16; Lu 1:5) O atalii o Herota le Sili, o Herota Arekilao ma Herota Anetipa, na tofia i laʻua e suitulaga i lo la tamā. (Mat 2:22) Na avea Anetipa ma pule, ma na lauiloa o ia o se “tupu,” o lē na pule i le taimi o le tolu ma le ʻafa tausaga o le faiva a Iesu seʻia oo i le vaitaimi o loo faamatalaina i le Galuega mataupu e 12. (Mar 6:14-17; Lu 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Ga 4:27; 13:1) Mulimuli ane, na fasiotia e se agelu Herota Akeripa I, le atalii o le atalii o Herota le Sili, ina ua mavae se taimi puupuu na pule ai. (Ga 12:1-6, 18-23) Na sosoo ane lona atalii o Herota Akeripa II e avea ma pule, ma na ia pule seʻia oo i le taimi na fouvale ai tagata Iutaia iā Roma.—Ga 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.
-
Horepa; Mauga o Horepa.
K
-
Kaisara.
O se igoa o se aiga Roma na avea ma faalupega o emeperoa o Roma. O loo taʻua i le Tusi Paia igoa o emeperoa o Aokuso, Tiperio, Kalaotio, ma e ui e lē o taʻua le igoa o Nero, ae e faatatau atu foʻi iā te ia lea faalupega. I Tusitusiga Paia Eleni, e faasino atu foʻi le taʻu “Kaisara” i le pulega o se Itumalo.—Mar 12:17; Ga 25:12.
-
Kaletaia; Tagata Kaletaia.
Na muaʻi faasino atu ia faaupuga i le laueleele ma tagata na nofoia le vaega e maga ai vaitafe o Tikarise ma Eufirate; mulimuli ane na faasino atu nei faaupuga i le emepaea atoa o Papelonia ma ona tagata. E faasino atu foʻi le faaupuga “tagata Kaletaia” i se vaega o tagata atamamai na suʻesuʻeina mataupu faasaienisi, le talafaasolopito, gagana, ma le vanimonimo, ae na latou faia foʻi faiga faataulāitu ma saʻiliʻili i fetu.—Esr 5:12; Ta 4:7; Ga 7:4.
-
Kanana.
-
Kape.
-
Kasita.
O le manulele e uumi ona vae ma masani ona savali i vai. O le upu Peretania o le stork.
-
Kata.
O le upu faamusika e faasino i se mea e lē o iloa lelei lona uiga, e ui e foliga mai e sau mai le upu Eperu, gath. E talitonu nisi atonu o se fatuga e fesootaʻi atu i pese mo le gaosia o le uaina, talu ai o le gath e faasino atu i le mea e soli ai vine.—Sl 81:Ulu.
-
Kati.
O se manulele lapoʻa e umī lona gutu. O le upu Peretania o le pelican.
-
Kakito.
O se maa tāua e pei o se maa tioata e tele ona lanu.
-
Kariota.
O se taavale e lua ona uili, sa tosoina e solofanua, ma sa tele ina faaaogā i taua.—Eso 14:23; Fam 4:13; Ga 8:28.
-
Kena.
O le igoa Eleni mo le vanu o Hinoma, lea e i saute i sisifo o Ierusalema anamua. (Ie 7:31) O loo taʻua faavaloaga o se nofoaga e lafo ai tino oti. (Ie 7:32; 19:6) E leai ni faamaoniga e iloa ai na lafoina manu ma tagata i Kena ina ia susunuolaina pe faapuapuagatia ai. O lenei la nofoaga e lē faaata mai ai se nofoaga e lē vaaia, e faapuapuagatia ai tagata i se afi e faavavau. Nai lo o lea, na faaaogā e Iesu ma ona soo Kena e faaata mai ai le faasalaga e faavavau o le “oti faalua” po o le faaumatiaga e faavavau lea.—Fal 20:14; Mat 5:22; 10:28.
-
Kesia.
O se mea e gaosia mai i le laau o le kesia (Cinnamomum cassia), lea e tutusa ma le ituaiga o le laau o le kinamoni. Na faaaogā le kesia e fai ma mea faamanogi, ma o se tasi o mea na faia ai le suāuu e faauu ai.—Eso 30:24; Sl 45:8; Esk 27:19.
-
Kerisiano.
-
Keriso.
O le faalupega o Iesu, e maua mai i le upu Eleni Khri·stosʹ, lea e tutusa lona uiga ma le upu Eperu e faaliliuina i le “Mesia,” po o “Lē ua Faauuina.”—Mat 1:16; Ioa 1:41.
-
Kerupi.
O agelu e maualuluga o latou tulaga ma e iai o latou tiute faapitoa. E ese i latou mai i serafi.—Ke 3:24; Eso 25:20; Isa 37:16; Epe 9:5.
-
Kifota.
O se manu e pei o se isumu telē e talatala matuitui lona tino e puipuia ai o ia. O le upu Peretania o le porcupine.
-
Kiliata.
E faasino atu i le laueleele lauusiusi i le itu i sasaʻe o Ioritana lea e oo atu i le itu i mātū ma i le itu i saute o le vanu o Iapoka. E iai taimi na faasino atu ai i le vaipanoa atoa o Isaraelu i le itu i sasaʻe o Ioritana, lea na nonofo ai ituaiga o Reupena, Kato, ma le ʻafa o le ituaiga o Manase. (Nu 32:1; Ios 12:2; 2Tu 10:33)—Tagaʻi i le Faa. E4.
-
Kimosa.
O le atua sili o tagata Moapi.—1Tu 11:33.
-
Kiselu.
-
Kite.
O se manulele e pei o le aeto. O le upu Peretania o le glede.
-
Kire.
-
Kome.
O se laau e pei o le ū e ola i nofoaga faataufusi, e faaaogā i le faia o ato ma vaa. Sa faaaogā foʻi e faia ai mea e tusitusi ai e taitutusa ma le pepa, ma sa faaaogā i le tele o tusi tāʻai.—Eso 2:3.
-
Kotane.
I le vaitaimi o Tusitusiga Paia Eleni, o le igoa lea o le tupe Iutaia pito sili ona laʻitiiti, ma e faia i le ʻapamemea. Pe a lua kotane, ona taʻua lea o le kuatarana. (Mar 12:42; Lu 21:2, fpl.)—Tagaʻi i le Faa. E14.
-
Kori.
-
Kuasopera.
O se maa tāua e pei o se maa tioata, e lanu meamata.
-
Kupita.
O le fua o le mamao o se mea, ma e mai i le vā o le tulilima agaʻi i le tumutumu o le tamatamaʻilima ogatotonu (loaloavale). Sa masani ona faaaogā e tagata Isaraelu se kupita e pe ā ma le 44.5 senitimita (17.5 inisi), ae na latou faaaogāina foʻi le kupita telē lea e pe ā ma le tasi le alofilima e umī atu ai, e pe ā ma le 51.8 senitimita (20.4 inisi). (Ke 6:15; Lu 12:25)—Tagaʻi i le Faa. E14.
R
-
Raava.
O se faaupuga faafaatusa o loo faaaogā i tusi o Iopu, Salamo ma Isaia (ae e lē o faasino atu iā Raava le fafine o loo i le Iosua). I le tusi o Iopu, o le siʻomaga o le mau ua fesoasoani e iloa ai o Raava o se meaola lapoʻa o le sami, ae i nisi mau o loo faaaogā ai lenei meaola lapoʻa e faaata mai ai Aikupito.—Iop 9:13; Sl 87:4; Isa 30:7; 51:9, 10.
-
Rapi; Raponi.
O lona uiga o “le Aʻoaʻo.” A o leʻi fanau mai Iesu, na faaaogā lenei faaupuga e avea ma faalupega po o se taʻu faaaloalo ma faamamaluina, o lona uiga “o lē e sili; o lē e silisili ona lelei.” Na mananaʻo nisi o tagata atamamai, o tusiupu, ma faiaʻoga o le Tulafono e valaau ai i latou i lenei taʻu.—Mat 23:6, 7, fpl; Ioa 1:38; 20:16.
-
Rimoni.
O se fualaau ʻaina e pei o se apu, o le isi ona pito e iai se fuga e pei o se pulou tupu. O totonu e iai le tele o tipa lāiti e iai le tele o le sua, ma e iai foʻi ma fatu piniki pe mūmū. Sa iai ni teuteu e foliga e pei o ni rimoni i le afe o le ofu talaloa lima pupuu lanu moana o le ositaulaga sili, faapea ulupou o poutū o Iakinu ma Poasa ia na iai i luma o le malumalu.—Eso 28:34; Nu 13:23; 1Tu 7:18.