Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Pāʻia Loto o Tauaiga lē Talitonu

Ia Pāʻia Loto o Tauaiga lē Talitonu

NA FETALAI Iesu: “Ia e alu i lou fale i lou aiga, ma faamatala atu iā i latou mea uma ua faia e Ieova mo oe, ma lona alofa mutimutivale iā te oe.” O le taimi lenā atonu o loo iai Iesu e latalata i Katara, i le itu i saute i sasaʻe o le Sami o Kalilaia, o loo talanoa atu i se tamāloa na fia avea ma ona soo. E faailoa mai ai i lenā mea, na malamalama lelei Iesu i le uiga masani faaletagata, e manaʻo e faailoa atu se manatu tāua i ona tauaiga.​—Mare. 5:19.

E masani ona tatou vaaia lenā vala i aso nei, ma e iai nisi aganuu e sili atu ona matilatila ai lenā tulaga. O lea, pe a avea se tasi ma tagata tapuaʻi o Ieova, e masani ona manaʻo e faailoa atu i ona tauaiga ona talitonuga fou. Ae faapefea ona ia faia lenā vala? E faapefea ona ia pāʻia loto o ona tauaiga e ese a latou tapuaʻiga? Ua iai i le Tusi Paia nisi o fautuaga aogā.

“UA MA MAUA LE MESIA”

O se tasi i le uluaʻi senituri na muamua mātauina Iesu o le Mesia, o Aneterea. O ai na vave lava ona ia taʻu atu i ai le mea na ia iloa? “Ona ia [Aneterea] alu atu loa lea ma maua ai lona uso o Simona, ma fai atu i ai: ʻUa ma maua le Mesia’ (o lona uiga pe a faaliliuina, o le Keriso).” Na taʻitaʻia atu e Aneterea Peteru iā Iesu, ma maua ai e Peteru le avanoa e avea ai ma soo o Iesu.​—Ioa. 1:35-42.

Ina ua mavae le ono tausaga a o nofo Peteru i Iopa, na valaaulia ai o ia e alu atu i Kaisareia, ina ia asiasi i le fale o le taʻitaʻiʻau o Konelio. O ai na maua atu e Peteru i le fale o Konelio? “O loo faatalitalia i latou [Peteru ma ē na latou faimalaga faatasi] e Konelio, ma ua faapotopoto faatasi lona ʻauaiga ma ana uō mamae.” Na valaaulia e Konelio lona ʻauaiga e faalogologo a o talanoa mai Peteru, ona fai lea o la latou faaiʻuga e tusa ma mea ua faalogologo i ai.​—Galu. 10:22-33.

O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai iā Aneterea ma Konelio i le auala na la feutagaʻi ai ma o la tauaiga?

E leʻi umi se taimi na faatalitali ai Aneterea ma Konelio. Na taʻitaʻia atu e Aneterea Peteru iā Iesu, ma sa faia e Konelio fuafuaga uma ina ia faalogologo ai ona tauaiga iā Peteru. Peitaʻi, e la te leʻi faamalosia pe faia ni togafiti ina ia avea ai o la tauaiga ma soo o Keriso. O le ā se lesona? Atonu e mafai ona tatou faailoa atu nisi o o tatou talitonuga i tauaiga lē talitonu, pe saunia foʻi ni avanoa e mafai ona latou faalogo ai i le upu moni, pe faatasi ai ma uso talitonu. Peitaʻi, e tatau ona tatou faaaloalogia la latou saʻolotoga e filifili ai, ma ʻalofia le taumafai e faamalosia i latou. Ina ia faataʻitaʻia le auala e fesoasoani ai i o tatou tauaiga, ia iloilo le faaaʻoaʻoga a se ulugalii mai Siamani, o Jürgen ma Petra.

Na suʻesuʻe Petra ma Molimau a Ieova, ma papatiso mulimuli ane ai. O lana tane o Jürgen, e iai sona tulaga maualuga i le vaegaʻau. Sa lē fiafia muamua o ia i le filifiliga a lana avā. Peitaʻi, na ia iloa mulimuli ane o loo talaʻia e Molimau a Ieova upu moni mai i le Tusi Paia. Na tuuina atu foʻi lona ola iā Ieova, ma ua avea nei o ia ma toeaina i le faapotopotoga. O le ā lana fautuaga e faatatau i le auala, e pāʻia ai le loto o se tauaiga e ese lana tapuaʻiga?

Ua faapea mai Jürgen: “E lē tatau ona tatou faamalosia i latou e ō mai i le upu moni, ma faamatala atu i taimi uma o tatou talitonuga. O le faia faapea, o le a atili ai ona latou lē fiafia i le upu moni. O le auala sili ona aogā, o le faailoa atu i ai ma le faautauta o ni nai faamatalaga lāiti mai i lea taimi i lea taimi. E lelei foʻi ona taumafai e faamasani o tatou tauaiga i uso ma tuafāfine, e latou te tupulaga faatasi pe e tutusa mea e fiafia i ai. O le faia faapea o le a latou iloa ai, e leai se eseesega tele o Molimau a Ieova mai iā i latou.”

“E lē tatau ona tatou faamalosia i latou e ō mai i le upu moni, ma faamatala atu i taimi uma o tatou talitonuga.”​—Jürgen

Na vave ona tali atu Peteru ma tauaiga o Konelio i le feʻau o le Tusi Paia. O nisi i le uluaʻi senituri na faalogo i le upu moni, ae na umi se taimi ona faatoʻā faia lea o sa latou filifiliga.

AE FAAPEFEA USO O IESU?

O nisi o tauaiga o Iesu, na latou faatuatua iā te ia i le taimi o lana faiva i le lalolagi. O se faataʻitaʻiga, atonu o aposetolo o Iakopo ma Ioane o ni tausoga o Iesu, ma o lo la tinā o Salome o le uso o le tinā o Iesu. Atonu na aofia ai o ia i ʻisi fafine e toʻatele, o ē na auauna iā Iesu ma le ʻauaposetolo i a latou meafaitino.’​—Luka 8:1-3.

Ae e iai nisi tauaiga o Iesu e leʻi vave ona faatuatua iā te ia. O se faaaʻoaʻoga, ina ua mavae le tausaga talu ona papatiso Iesu, sa iai le motu o tagata i se fale e faalogologo atu iā Iesu. Ae ina “ua faalogo lona aiga i le mea ua tupu, ona ō mai lea e mananaʻo e puʻe iā te ia, auā ua latou faapea ane: ʻUa faalētonu lona mafaufau.’” Mulimuli ane, na talanoa atu ona ʻafa uso iā te ia e faatatau i ana faigāmalaga, ae e leʻi tali tuusaʻo atu o ia. Aiseā? Talu ai “e leʻi faatuatua ona uso iā te ia.”​—Mare. 3:21; Ioa. 7:5.

O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le auala na feutagaʻi ai Iesu ma ona tauaiga? E leʻi ita Iesu ina ua latou faapea atu iā te ia ua faalētonu lona mafaufau. Ina ua mavae lona maliu ma lona toetū, na ia avatu se faamaoniga i ona tauaiga e ala i le faaali atu i lona ʻafa uso o Iakopo. O lenā mea, atonu na talitonu ai Iakopo ma isi ona ʻafa uso o ia o le Mesia. O lea, na latou iai faatasi ma aposetolo ma isi i se potu pito i luga i Ierusalema, ma faauuina ai i latou i le agaga paia. A o faagasolo taimi, e tele faaeaga matagofie na maua e Iakopo ma Iuta le isi ʻafa uso o Iesu.​—Galu. 1:12-14; 2:1-4; 1 Kori. 15:7.

O NISI E MANAʻOMIA SE TAIMI UMI

ʻE maua iʻuga lelei pe a faaalia pea le onosaʻi.’​—Roswitha

E pei lava o le uluaʻi senituri, o nisi tauaiga i aso nei e umi se taimi ona faatoʻā ō mai lea i le upu moni. O se faaaʻoaʻoga, na matuā malosi Roswitha i le lotu Katoliko, ina ua papatiso lana tane ma avea ma Molimau a Ieova i le 1978. O le maumauaʻi o Roswitha i ona talitonuga, na tetee ai i lana tane i le taimi muamua. Ae a o faagasolo tausaga, na faasolo ina tuuitiitia teteega ma amata ai ona ia iloa, o loo aʻoaʻo e Molimau a Ieova le upu moni. O lea, na papatiso ai o ia i le 2003. O le ā na saosaolaumea i le suiga na ia faia? E leʻi ita lana tane ina ua ia tetee mai, ae na ia tuu atu iā te ia le avanoa e suia ai ona manatu. Na fautua mai Roswitha: ʻE maua iʻuga lelei pe a faaalia pea le onosaʻi.’

Na papatiso Monika i le 1974, ae na papatiso lana fanau tama e toʻalua i le sefulu tausaga mulimuli ane ai. E ui e leʻi tetee lana tane o Hans i lana tapuaʻiga, ae na faatoʻā papatiso o ia i le 2006. Pe a toe mafaufau i mea na tutupu, o le ā le fautuaga na aumai e le aiga? “Ia faamaoni pea iā Ieova, ma aua le faagutugutulua i mataupu e fesiligia ai lo tatou faatuatua.” Na tāua ona faamautinoa atu pea iā Hans lo latou alolofa iā te ia. Sa latou faamoemoe pea e iai se aso o le a ia talia ai le upu moni.

FAAFOUINA E ALA I LE VAI O LE UPU MONI

Na faamatala e Iesu le upu moni e pei o se vai e maua ai le ola e faavavau. (Ioa. 4:13, 14) E tatou te mananaʻo e faafouina o tatou tauaiga i le vai mālū ma le manino o le upu moni. E mautinoa e tatou te lē mananaʻo e faavaivaia i latou, e ala i le taumafai e soona avatu i ai o se vai i se taimi puupuu. O le faavaivaia po o le faafouina o i latou, e faalagolago i le auala e tatou te faamatala atu i ai o tatou talitonuga. Ua faapea mai le Tusi Paia, “o le loto o lē e amiotonu e mafaufau loloto ina ia tali atu,” ma “o le loto o le tagata atamai e māfua ai ona faaalia e lona gutu le tofā mamao, ma e faatauanau foʻi ona laugutu.” E faapefea ona tatou faatatauina lenā fautuaga?​—Faata. 15:28; 16:23.

Atonu e manaʻo se avā e faamatala atu ona talitonuga i lana tane. Afai e mafaufau loloto a o leʻi tautala, o le a lē vave ona ia tali atu. O le a ia lē faaalia le faafiaamiotonu, ae o ana upu e mafaufau lelei o le a faafouina ai ma maua ai le filemu. O le mafaufau i fesili nei, o le a fesoasoani iā te ia e tautala ma gaoioi ai i se auala faautauta. O le ā le taimi e toʻafilemu ai laʻu tane ma faigofie ona talanoa ai iā te ia? O ā ni mataupu e fiafia o ia e talanoa ma faitau i ai? Pe e fiafia o ia i mataupu faapolotiki, faasaienisi po o taaloga? E faapefea ona faaosofia lona fiafia i le Tusi Paia, ae i le taimi e tasi e faaaloalo i ona manatu ma ona faalogona?

Ina ia pāʻia loto o tauaiga lē talitonu, e lē uiga atu i le soona faamatala atu o le upu moni iā i latou i le taimi e tasi. O mea e tatou te tautatala atu ai, e tatau ona lagolagoina e a tatou amio.

AMIOGA LELEI

Na faapea mai Jürgen lea na taʻua muamua: “Ia faaauau pea ona faatatau taʻiala a le Tusi Paia i aso taʻitasi. O le auala sili lenā e mafai ai e tauaiga ona mātauina mai i tatou.” Na faapea mai Hans, lea na faatoʻā papatiso ina ua mavae le pe ā ma le 30 tausaga talu ona papatiso lana avā: “E tāua tele amioga lelei a Kerisiano, ina ia iloa ai e tauaiga le aafiaga lelei o le upu moni i o tatou olaga.” Ia iloa mai e o tatou tauaiga vala lelei o o tatou olaga, ua mafai ona faaesea ai i tatou mai i isi.

“E tāua tele amioga lelei a Kerisiano, ina ia iloa ai e tauaiga le aafiaga lelei o le upu moni i o tatou olaga.”​—Hans

Na aumaia e Peteru fautuaga tāua mo avā e ese tapuaʻiga a latou tane. “Ia gauaʻi atu i a outou lava tane, ma afai e lē usiusitaʻi nisi i le upu, e mafai ona maua i latou i le amiolelei a a latou avā e aunoa ma se upu, auā ua latou vāaitino i a outou amioga mamā ma le matuā faaaloalo. Aua foʻi neʻi faia a outou teuga e tusa ai ma le vaaiga a tagata, o le fili lea o le lauulu ma teuteu i auro po o le oofu i ofu tele, ae o le tagata lilo i totonu, ia teu i le mea e lē pala o le agaga agamalu ma le filemu, o le mea tautele lava lea i le silafaga a le Atua.”​—1 Pete. 3:1-4.

Na tusi Peteru e mafai ona uunaʻia se tane i amioga lelei a lana avā. O le manatuaina o lenā taʻiala a le Tusi Paia, na taumafai ai se tuafafine e igoa iā Christa, e pāʻia le loto o lana tane e ala i lana amio talu mai ona papatiso i le 1972. E ui lava na iai se taimi na suʻesuʻe ai lana tane, ae e leʻi faia lava sana filifiliga. Sa auai lana tane i nisi o sauniga ma e masani lelei foʻi i nisi i le faapotopotoga. Na faaaloalogia foʻi e le faapotopotoga lana saʻolotoga e filifili ai. Na faapefea ona taumafai Christa e pāʻia le loto o lana tane?

“Ou te maumauaʻi e tumau i le ala e finagalo i ai Ieova. Ae i le taimi e tasi, ou te taumafai e liliu mai laʻu tane ʻe aunoa ma se upu,’ e ala i laʻu amio lelei. Ou te taumafai e lolo atu i mea e manaʻo ai laʻu tane i vala e lē aafia ai mataupu silisili. Ou te faaaloalogia lana aiā e filifili ai, ma ua ou tuu atu mea uma i aao o Ieova.”

O le faaaʻoaʻoga a Christa ua faaalia ai le tāua o le fetuutuunaʻi. O loo faaauau pea lana faasologa faaleagaga, e aofia ai le auai e lē aunoa i sauniga ma le faia o se sao maelega i le faiva. Na malamalama foʻi o ia i le tāua ma le tatau ona uaʻi atu i lana tane, faaali atu le alofa, ma faaalu se taimi faatasi ma ia. E tāua tele le malamalama ma le fetuutuunaʻi, pe a feagai se tasi ma ona tauaiga lē talitonu. Ua faapea mai le Tusi Paia, “e iai le taimi e atofaina mo mea uma.” E aofia ai i lenā vala le tāua o le taimi e faaalu faatasi ma tauaiga, aemaise paaga e ese a latou tapuaʻiga. O le tele o taimi e faifaimea faatasi ai, e faaleleia ai fesootaʻiga. E tusa ai ma mea na tutupu, e faaalia mai ai o le lelei o fesootaʻiga e tuuitiitia ai faalogona fuā, tuua toʻatasi ma le faaesea.​—Fai. 3:1.

AUA NEʻI MOU ATU LE FAAMOEMOE

Na faapea mai Holger, o lē na faatoʻā papatiso lona tamā ina ua mavae le 20 tausaga talu ona papatiso isi o lona aiga: “E tāua ona faaalia le alofa i le tagata o le aiga ma tatalo pea mo ia.” Na taʻua e Christa o loo ia faamoemoe pea e iai se taimi o le a auauna ai lana tane iā Ieova, ma talia le upu moni. E tatau ona iai pea se vaaiga saʻo ma faamoemoe e iai se taimi o le a talia ai e o tatou tauaiga le upu moni.

O lo tatou sini ia lelei pea la tatou faiā ma tauaiga lē talitonu, ia latou faalogo i le upu moni, ma ia pāʻia o latou loto i le feʻau o le Tusi Paia. E tatau foʻi ona tatou faia mea uma “faatasi ma le agamalu ma le matuā faaaloalo.”​—1 Pete. 3:15.