MATAUPU AUTŪ | O LE Ā LE MANATU O LE TUSI PAIA E UIGA I LE OLA MA LE OTI?

Le Manatu o le Tusi Paia e Uiga i le Ola ma le Oti

Le Manatu o le Tusi Paia e Uiga i le Ola ma le Oti

E tatou te aʻoaʻoina mai i le tala o le foafoaga o loo i le tusi o Kenese, na faatonuina e le Atua le uluaʻi tagata o Atamu: “E mafai ona e ʻai i laau uma o le faatoʻaga ma e maʻona ai. A o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, aua neʻi e ʻai ai, auā o le aso e te ʻai ai, e te oti ai lava.” (Kenese 2:16, 17) O le faigofie ma le manino o lenā faatonuga, ua faaalia ai pe ana usitaʻi Atamu, semanū e lē oo le oti iā te ia ae faaauau pea ona ola i le faatoʻaga o Etena.

Peitaʻi nai lo o le filifili e usitaʻi ma ola e faavavau, na filifili Atamu e lē usitaʻia le faatonuga a le Atua ma ʻai le fua o le laau na faasāina, ina ua avatu e lana avā o Eva iā te ia. (Kenese 3:1-6) O loo tatou aafia pea i āuga o lenā gaoioiga lē usiusitaʻi i aso nei. Na faamatalaina e le aposetolo o Paulo e faapea: “E pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) O lenā “tagata e toʻatasi” o Atamu. Ae o le ā lenā agasala, ma aiseā na iʻu atu ai i le oti?

O le agasala, o le gaoioiga lea sa faia e Atamu o le lē usiusitaʻi ma le loto iai, po o le solia o le tulafono a le Atua. (1 Ioane 3:4) O le iʻuga o le agasala o le oti, e pei o le fetalaiga a le Atua iā Atamu. Pe ana usiusitaʻi pea Atamu ma i latou e tupuga mai iā te ia i le faatonuga a le Atua, semanū e lē oo iā i latou le agasala ma le oti. E leʻi foafoaina e le Atua tagata ina ia feoti, ae na ia foafoaina i latou ina ia ola e faavavau.

E lē fesiligia le mea moni ʻua oo mai le oti i tagata uma’ e pei ona taʻua i le Tusi Paia. Ae pe e iai se vaega o i tatou e ola pea pe a tatou feoti? O le toʻatele e tali mai e iai se vaega o i tatou e taʻua o le agaga e ola pea. Peitaʻi, e tusa lenā ua fai atu na pepelo le Atua iā Atamu. I le ā le itu? Auā afai e iai se vaega o i tatou e ola pea i se isi nofoaga pe a tatou feoti, ona lē avea lea o le oti ma iʻuga o le agasala e pei ona taʻua e le Atua. Ua faapea mai le Tusi Paia: ʻE lē mafai ona pepelo le Atua.’ (Eperu 6:18) O le mea moni, o Satani lea na pepelo iā Eva ina ua ia fai atu: “E lua te lē oti lava.”​—Kenese 3:4.

Ua lāgā ai la le fesili, Pe afai e faavae mai i se pepelo le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga pe a oti le tagata, o le ā la le mea e tupu i le tagata pe a oti?

LE AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA

Ua faapea mai le tala o le foafoaga i le tusi o Kenese: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata mai i le efuefu o le eleele, ma feula i ona pogaʻiisu le mānava ola, ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” O le faaupuga “tagata ola” ua faaliliu mai i le upu Eperu ne’phesh, o lona uiga o se foafoaga e mānava.​—Kenese 2:7.

Ua faailoa manino mai i le Tusi Paia e leʻi foafoaina tagata ma se agaga e ola pea pe a latou feoti. Nai lo o lea, o tagata taʻitoʻatasi o le “tagata ola.” O le māfuaaga lenā e tusa po o le ā le vaega o le Tusi Paia e te saʻili i ai, e te lē maua lava se faaupuga “e ola pea le agaga pe a oti le tagata.”

Talu ai e lē o taʻua i le Tusi Paia e iai i tagata se agaga e ola pea pe a latou feoti, aiseā ua aʻoaʻoina ai i le tele o lotu lenei aʻoaʻoga? E maua le tali pe a iloiloina talitonuga o Aikupito anamua.

FAATUPULAʻIA SE AʻOAʻOGA FAAPAUPAU

Na taʻua e Herodotus o se tagata Eleni e faamatalaina talafaasolopito na ola i le 2,500 tausaga ua mavae, o tagata Aikupito o “tagata muamua ia na lagolagoina le ola pea o le agaga pe a oti le tagata.” O le isi aganuu anamua na talitonu i lenā manatu, o tagata Papelonia. E oo ane i le taimi na pulea ai e Alesana le Sili ia Sasaʻe Tutotonu i le 332 T.L.M., ua faaauiluma e tagata faifilosofia Eleni lea aʻoaʻoga, ma e leʻi umi ae salalau atu i le emepaea atoa o Eleni.

E tusa po o le ā le vaega o le Tusi Paia e te saʻili i ai, e te lē maua lava se faaupuga “e ola pea le agaga pe a oti le tagata”

I le uluaʻi senituri T.A., na aʻoaʻoina ai e ni vaega faalotu lauiloa e lua i Iutaia, o le ʻau Esene ma le ʻau Faresaio, pe a oti le tagata e ola pea lona agaga. Ua taʻua i le The Jewish Encyclopedia: “Na aʻoaʻoina e tagata Iutaia le talitonuga o le ola pea o le agaga mai i manatu o tagata Eleni aemaise lava filosofia a Plato.” I se tulaga talitutusa, na taʻua e Josephus, o se tagata Iutaia e faamatalaina talafaasolopito na ola i le senituri muamua, o lenei aʻoaʻoga e lē faavae mai i Tusitusiga Paia. Nai lo o lea, na ia faasino atu lea aʻoaʻoga i “le talitonuga o atalii o Eleni,” lea na ia manatu i ai o se tuufaatasiga o ni talafatu na fafau aʻe e a latou tusitala.

A o faatupulaʻia pea le aafiaga o le aganuu Eleni, na taliaina ai e i latou ua faapea mai o Kerisiano lenei aʻoaʻoga faapaupau. Pe a fua i le faamatalaga a Jona Lendering o se tagata e faamatalaina talafaasolopito, “O le talitonuga a Plato e faapea sa iai o tatou agaga i se nofoaga e sili atu ona lelei, ae o lea ua iai nei i se lalolagi sili ona leaga, na faigofie ai ona tuufaatasi filosofia a Plato ma le faa-Kerisiano.” O le iʻuga, na taliaina le aʻoaʻoga faapaupau o le ola pea o le agaga i le lotu “Kerisiano” ma avea o se vaega autū o ona talitonuga.

ʻE TUUSAʻOLOTO OUTOU E LE UPU MONI’

I le uluaʻi senituri na aumaia ai e le aposetolo o Paulo lenei lapataʻiga: “Ua taʻutino mai e le agaga paia e faapea, i se taimi mulimuli ane e paʻuʻū ese ai nisi mai i le faatuatua, ae matuā uaʻi atu i upu taufaasesē mai agaga ma aʻoaʻoga a temoni.” (1 Timoteo 4:1) Maʻeu le moni o nei upu! O le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga, o se tasi lea o faaaʻoaʻoga o “aʻoaʻoga a temoni.” E lē lagolagoina e le Tusi Paia, ae e faavae mai i lotu faapaupau ma filosofia anamua.

Ae o se tulaga e fiafia ai, na fetalai Iesu: “E iloa e outou le upu moni, e tuusaʻoloto foʻi outou e le upu moni.” (Ioane 8:32) O le mauaina o le poto saʻo e faatatau i le Tusi Paia, ua tuusaʻoloto ai i tatou mai i aʻoaʻoga ma gaoioiga e lē faamamaluina ai le Atua, lea e faatāua e le tele o lotu i le lalolagi. E lē gata i lea, o le aʻoaʻoga moni i le Afioga a le Atua, ua tuusaʻoloto ai i tatou mai i le saisaitia i tū ma aga, faapea faiga faataulāitu e fesootaʻi atu i le oti.​—Tagaʻi i le pusa “ O Fea o Iai Ē ua Maliliu?

E leʻi finagalo Lē na foafoaina i tatou ina ia ola tagata mo na o le 70 pe 80 tausaga i le lalolagi, ona mulimuli ane lea ola e faavavau i le lagi po o se nofoaga o agaga. O lana fuafuaga sa iai mai lava i le amataga, o le ola lea e faavavau o tagata i le lalolagi o ni ana fanau usiusitaʻi. O lea fuafuaga o se faailoaga o le alofa o le Atua mo tagata, ma e lē mafai ona suia. (Malaki 3:6) Ua faamautinoa mai e le faisalamo: “E fai lava le lalolagi mo ē e amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.”​—Salamo 37:29.