Èské in bon linstruksion é larjan i garanti gingn in gayar lavnir ?
Bonpé i pans ké lavnir lé asuré pou sak lé rich é pou sak néna in bon linstruksion. Zot i pans k’in moun k’i fé bonpé zétud, i pé dovni in moun pli inportan dan son travay, dan son famiy é in pli méyèr sitoiyen. Zot i di osi k’in bon linstruksion i èd aoir in bon plas travay é ké sak i gingn in ta larjan lé éré.
SAK IN BONPÉ I DÉSID FÉ
Ala kosa Zhang Chen, k’i abit an Chine, té pans : « Mi té kroi moin lavé bézoin in diplom lunivèrsité pou sort dan la mizèr, é k’in bon plas travay bien péyé noré garanti amoin in vi éré. »
Pou aoir plis la chans gingn in gayar lavnir, bonpé i rod pou alé dan bann gran lunivèrsité, é pou sa zot sava mèm juska sot la mèr. Bokou d’moun té fé sa juska tank Covid-19 la arivé. Mé akoz la pandémi, in bonpé la pu gingn voyajé. An 2012 l’Organisation de coopération et de développement économiques la sort in rapor, ala kosa i di : « An parmi bann létudian dan lo monn k’i sa form azot dan dot péi, néna 52 % i sort péi Lazi a. »
Bonpé paran i fé bann gro sakrifis pou ké zot marmay i sava fé zétud lunivèrsité dan dot péi. Qixiang, k’i sort Taïwan, i souvien ali : « Mon bann paran té pa rich. Mé zot la anvoy zot kat marmay étudié dan in lunivèrsité laba Zéta Zuni. » Pou ké zot marmay i gingn alé lunivèrsité, son famiy la fé kom dot famiy, sétadir la fé bann gro krédi.
ÈSKÉ IN BON LINSTRUKSION I PÉ VRÉMAN DONE AOU IN GAYAR LAVNIR ?
Souvandéfoi sak i rod pou dovni rich ou aoir in bon linstruksion lé dépité.
Lé vré linstruksion i pé aport inn ti plis dan la vi, mé li aport pa toultan tout sak bann létudian té aspèr. Par égzanp, mèm si bonpé la fé bann gro sakrifis é la fé gro krédi, banna la pa gingn lo travay ké zot té vé. Nou lir dan in lartik Business Times de Singapour : « Plizanpli bann létudian i trouv pa travay, malgré zot la gingn zot diplom b. » Jianjie, k’i sort Taïwan la fé in bonpé zétud lunivèrsité, li di : « Bonpé i trouv pa travay dan lo formasion zot la fé. »
Mèm pou sak i trouv lo travay zot té vé, zot vi lé pa vréman kom sak zot té aspèr. Niran la fé son bann zétud dan in lunivèrsité dann péi Roiyom-Uni é kan li la rotourn dan son péi laba Thaïlande, li la trouv in travay an rapor èk son formasion. « Kom moin té vé mèm, moin la gingn in bon plas travay bien péyé gras mon diplom. Sof i falé mi té travay dur é fé in takon zèr an plis dan mon travay. O final, lantropriz la mèt déor in bonpé travayèr, é moin osi an parmi. Moin la rand amoin kont na poin in travay i pé garanti aoir in gayar lavnir. »
Mèm domoun rich ké na lèr aoir inn ti vi an nik, néna osi problèm dan la famiy, problèm santé, problèm larjan. Katsutoshi, k’i sort Japon, i di : « Moin navé in ta lo bien, mé sa la pa anpèch amoin èt maléré, parské domoun té jalou dé moin é té trèt amoin in mové fason. » Lam in madam Vietnam i rakont : « Souvandéfoi mi oi domoun i tué zot kor pou gingn in travay bien péyé é komsa zot na poin problèm larjan, mé an vré, zot i gingn plis traka, zot i tonb malad é zot i tonb dan la déprésion. »
Kom Franklin, in bonpé i fini par konpran ké aoir in bon linstruksion ou rod pou dovni rich lé pa lo pli inportan dan la vi. Sé pou sa olèrk kour dèrièr larjan, désèrtin an parmi zot, i fé tout pou èt in bon moun, in moun k’i fé lo bien otour d’li. Zot i pans ké èt in bon moun, va èd azot gingn in lavnir pli méyèr. Èské sa sé lo solusion pou aoir in gayar lavnir ? Lartik i vien apré i done lo répons.

