Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Eaa te teitei o te porotito o te iero o Solomona?

E ngai tomo anga te porotito ki te Ngai Tapu o te iero. Karanga te Pipiria: “E te tiroa o te tomoanga i te tuapoto, kua aiteite ki te tipoto o te are, okotai takau i te kubiti, e te teitei ra okotai anere e okotai takau ïa.” Koia oki e 120 kubiti te teitei. (2 Para. 3:4) Karanga katoa tetai au urianga Pipiria e e “120 kubiti” te teitei o te porotito koia oki e 53 mita te teitei o teia punanga!

Inara karanga te New World Translation urianga 2013 no te porotito o te iero o Solomona: “E te teitei ra e 20 kubiti ïa,” koia oki e 9 mita te teitei. a Akamanako i te au tumu no teia tauianga.

Kare te teitei o te porotito i taikuia i roto ia 1 Ariki 6:3. I roto i tera irava, kua tata a Ieremia i te roa e te pararauare o te porotito, kare ra i te teitei o te reira. E oti i te pene tei aru mai, kua akamārama meitaki aia i te au tuanga ke o te iero, kapiti mai te āriki vai maata, te au kariota e tai ngauru e te nga pou veo i vao i te porotito. (1 Ari. 7:​15-37) Naringa e 50 mita te teitei o te porotito o te iero, eaa i reira te tumu kare a Ieremia i tata i te reira? I te au anere mataiti i muri mai, kua tata te aronga ngati Iuda e kua aiteite te teitei o te porotito ki te katoaanga o te iero o Solomona.

Kua ekoko te aronga kite me ka rauka i te au patu o te iero i te pange i tetai porotito e 120 kubiti te teitei. Ko te au are patu teitei me kore te au are piriki i te tuatau taito, kua aite mei te au ngutupa o te au iero i Aiphiti, e atea tikai ia raro e kua rikiriki ia runga. Inara e tuke te iero o Solomona. Akakite mai te aronga kimikimi e ko te petetue o te patu, e 6 kubiti me kore e 2.7 mita te petetue. Akamārama mai te tata tuatua enua ko Theodor Busink: “Me akamanako tatou i te petetue o te patu [i te tomo anga o te iero], kare e rauka i te reira i te pange i te porotito e 120 kubiti te teitei.”

Penei kua tarevake te kopi anga i te au tuatua ia 2 Paraleipomeno 3:4. Noatu kua karanga tetai au tataanga taito e “120” i roto i teia irava, kareka ra tetai au tataanga puapinga mei te Codex Alexandrinus o te rima anere mataiti e te Codex Ambrosianus o te ono anere mataiti, kua taiku te reira e “20 kubiti.” Eaa i reira te tumu ka tarevake ei te tata tuatua i te kopi anga e “120”? I roto i te reo Epera, e aiteite te tataanga i te tuatua “anere” e te “kubiti.” No reira, penei kua tata te tata tuatua e “tai anere” e kare i te “kubiti.”

Noatu ka tauta tatou i te mārama meitaki i teia au akakiteanga e kia tano meitaki to tatou tutu no te iero o Solomona, ka akamou ra tatou i te manako ki runga i ta te iero o Solomona i akatutu mai, koia oki te iero maata i te pae vaerua. Ka akameitaki tatou ia Iehova no te pati mai i tona au tavini kia akamori iaia i ko i teia iero!—Ebe. 9:​11-14; Apo. 3:12; 7:​9-17.

a Akamārama mai te tataanga rikiriki e “te karanga ra tetai au tataanga taito ‘120,’ e tetai au tataanga taito, e ‘20 kubiti.’”