KʼUTUNEM 29
«Jix, chibʼanaʼ tijoxelabʼ»
«Jix, chibʼanaʼ tijoxelabʼ chke ri winaq pa konojel ri tinamit cho ri uwach Ulew» (MAT. 28:19).
BʼIXONEM 60 Chqakoloʼ kʼaslemal
RI KQETAʼMAJ NA *
1, 2. a) Junam rukʼ ri kubʼij ri utaqanik ri Jesús kʼo pa Mateo 28:18-20, ¿jas ri chak che qas kraj kubʼan ri congregación cristiana? b) ¿Jas preguntas kqaya na urespuestas pa wajun kʼutunem riʼ?
RI APÓSTOLES qastzij riʼ che xekikotik are chiʼ xkimulij kibʼ pa jun juyubʼ. Jesús xubʼij are chiʼ kʼastajinaq chik che kkiriq kibʼ chilaʼ rukʼ areʼ (Mat. 28:16). Weneʼ are wajun mul riʼ che «xukʼut chi ribʼ chkiwach nikʼaj qachalal chik ri e kʼo na chuwach jobʼ sient» (1 Cor. 15:6). ¿Jasche xraj ri Jesús xubʼan wajun riqbʼal ibʼ? Rech xuya chke ri utijoxelabʼ wajun chak riʼ nim ubʼanik: «Rumal kʼu riʼ, jix, chibʼanaʼ tijoxelabʼ chke ri winaq pa konojel ri tinamit cho ri uwach Ulew» (chasikʼij uwach Mateo 28:18-20).
2 Ri e winaq che xkita ri xubʼij ri Jesús xekʼojiʼ pa ri congregación cristiana re ri nabʼe siglo. Ri qas xkaj xkibʼano are che ri winaq keʼux utijoxelabʼ ri Cristo. * Kimik, pa ronojel ri uwach Ulew kʼo miles congregaciones ke ri qastzij cristianos. Xuqujeʼ tajin kkibʼan wajun nimalaj chak riʼ. Pa wajun kʼutunem riʼ, kqil ri respuestas re ri preguntas riʼ: ¿Jasche nim ubʼanik che keqatoʼ ri e winaq rech keʼux tijoxelabʼ? ¿Jas kbʼan che wajun chak riʼ? ¿La konojel ri cristianos kekunik ketobʼan pa wajun chak riʼ? Xuqujeʼ ¿jasche rajawaxik kkʼojiʼ qapaciencia che ubʼanik wajun chak riʼ?
¿JASCHE NIM UBʼANIK KETOʼ RI E WINAQ RECH KEʼUX TIJOXELABʼ?
3. Junam kubʼij Juan 14:6 xuqujeʼ 17:3, ¿jasche nim ubʼanik che ketoʼ ri winaq rech keʼux tijoxelabʼ?
3 ¿Jasche nim ubʼanik ketoʼ ri e winaq rech keʼux tijoxelabʼ? Rumal che xaq xiw ri kkibʼan ke ri xubʼan ri Cristo kekunik keʼux rachiʼl ri Dios. Xuqujeʼ, kʼo jun utz kikʼaslemal kimik xuqujeʼ kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pa ri petinaq (chasikʼij uwach Juan 14:6; 17:3). Qastzij che ri Jesús uyaʼom jun nimalaj eqelen chqe, are kʼu qatukel ta che ubʼanik. Ri apóstol Pablo xubʼij che areʼ xuqujeʼ nikʼaj chi cristianos e «rajchakibʼ ri Dios» (1 Cor. 3:9). Qastzij, Jehová xuqujeʼ ri Cristo kiyaʼom jun nimalaj eqelen chqe pa neʼ oj ajmakibʼ.
4. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri xkikʼulmaj Iván xuqujeʼ Matilde?
4 Ri kitoʼik ri winaq rech keʼux tijoxelabʼ kuya nim kikotemal chqe. Chqilaʼ ri xkikʼulmaj Iván xuqujeʼ Matilde, jun kʼulaj re Colombia. Xkitzijoj ri utzij ri Dios che jun ala ubʼiʼ Davier, che xubʼij chke: «Kwaj kinkʼex ri nukʼaslemal, are kʼu kinkun taj». Davier are jun boxeador profesional che kutij drogas xuqujeʼ kutij tzam. Xuqujeʼ, rukʼam ribʼ rukʼ ri unovia, Érika. Iván kubʼij: «Xqamaj usolixik pa ri utinamit che naj kʼo wi. Xqabʼan nim bʼe chrij bicicleta pa jun bʼe che sibʼalaj kʼo xaqʼoʼl. Are chiʼ Érika xrilo che Davier xukʼex ri ubʼantajik, areʼ xuqujeʼ xumaj retaʼmaxik chrij ri Biblia». Are chiʼ xqʼax ri tiempo, wajun ala riʼ xuya kan utijik drogas, utijik tzam xuqujeʼ ri boxeo. Xuqujeʼ xkʼuliʼ rukʼ ri unovia. Matilde kubʼij: «Are chiʼ Davier xuqujeʼ Érika xkibʼan kiqasanjaʼ, pa ri 2016, xnaʼtaj chqe ri xubʼij: ‹Kwaj kinkʼex ri nukʼaslemal, are kʼu kinkun taj›. Xojkun taj xqaqʼatej ri qoqʼej». Wariʼ kukʼutu che are chiʼ kqatoʼ jun winaq che kux tijoxel re ri Cristo kuya nimalaj kikotemal chqe.
¿JAS KRAJ KUBʼIJ KITOʼIK RI E WINAQ RECH KEʼUX TIJOXELABʼ?
5. ¿Jas ri nabʼe rajawaxik kqabʼano rech keqatoʼ ri winaq rech keʼux tijoxelabʼ?
5 Nabʼe, are kitzukuxik ri qas kkaj kketaʼmaj uwach ri Jehová (Mat. 10:11). Kqakʼutu che qas oj utestigos ri Jehová we kojchʼaw kukʼ konojel ri winaq che keqariqo. Xuqujeʼ kqakʼutu che qas oj Cristianos we kqanimaj ri utaqanik ri Jesús che ktzijox ri utzalaj taq tzij.
6. ¿Jas kojtowik rech kojkunik keqatoʼ ri e winaq are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios?
6 E jujun winaq kkaj kketaʼmaj ri qastzij kukʼut ri Biblia. E nikʼaj chik, nabʼe kkaj taj kkitatabʼej, rumal laʼ weneʼ rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ kukʼ rech utz kkil ri kketaʼmaj. Rech keqariq winaq che kkaj kkitatabʼej rajawaxik qas qetaʼm ri kqabʼij. Chqatzukuj e kʼutunem che kkaj kketaʼmaj ri e winaq xuqujeʼ chqachomaj ri kqabʼan che ubʼixik.
7. a) ¿Jas kqabʼano rech kqamaj tzijonem? b) ¿Jasche kachomaj che nim ubʼanik che kqatatabʼej ri kkibʼij xuqujeʼ nim kqil wi ri kkichomaj ri e winaq?
7 Jun kʼutbʼal, kojkunik kqabʼij: «Kwaj kwetaʼmaj ri kachomaj chrij wajun kʼutunem riʼ. Kimik apachike taneʼ lugar oj kʼo wi qonojel kqariq kʼax. ¿La kachomaj che rajawaxik jun qʼatbʼal tzij pa uwiʼ ronojel ri uwach Ulew?». Tekʼuriʼ kojkunik kqasikʼij uwach xuqujeʼ kqabʼij nikʼaj jastaq chrij Daniel 2:44. O kojkunik kqabʼij: «Kwaj kinbʼan jun pregunta chawe. ¿Jas rajawaxik kbʼanik rech utz kitijoxik ri alkʼwalabʼ?». Tekʼuriʼ kqil ri kubʼij Deuteronomio . Apastaneʼ ri kʼutunem kqachaʼ, chojchoman chkij ri winaq che kojtzijon kukʼ. Chqachomaj ri utzilal kuya che ri winaq retaʼmaxik ri qastzij che kukʼut ri Biblia. Are chiʼ kojtzijon kukʼ, rajawaxik che kqatatabʼej ri kkibʼij xuqujeʼ nim kqil wi ri kkichomaj. Jeʼ wariʼ, qas kqachʼobʼ ri kkinaʼ xuqujeʼ weneʼ kojkitatabʼej. 6:6, 7
8. ¿Jasche rajawaxik che kojkos ta che kisolixik ri e winaq?
8 Are chiʼ jun winaq majaʼ kuchaʼ retaʼmaxik chrij ri Biblia, weneʼ rajawaxik kqakoj tiempo xuqujeʼ chuqʼabʼ rech kqasolij kʼi taq mul. ¿Jasche? Nabʼe, rumal che weneʼ kʼo ta pa rachoch are chiʼ kojopanik o latzʼ uwach. Xuqujeʼ, weneʼ rajawaxik che kʼi taq mul kojopan na rukʼ rech kukubʼsaj ukʼuʼx chqij xuqujeʼ kraj kukʼam jun etaʼmanik chrij ri Biblia. Chnaʼtaj chqe che, rech jun alaj cheʼ kkʼiyik we amaqʼel kjaʼxik. Xaq junam, weneʼ kkʼiy ri uloqʼoqʼenik jun winaq che ri Jehová xuqujeʼ che ri Cristo we amaqʼel kojtzijon rukʼ chrij ri Utzij ri Dios.
¿LA KONOJEL RI CRISTIANOS KEKUNIK KETOBʼAN PA WAJUN CHAK RIʼ?
9, 10. ¿Jasche kqabʼij che qonojel ri kqatzijoj ri utzalaj tzij kojtobʼan che kiriqik ri e winaq che kʼo jun utz kanimaʼ?
9 Qonojel ri cristianos ri kqatzijoj ri utzalaj tzij kojtobʼan che kiriqik ri e winaq che kʼo jun utz kanimaʼ. Ri qachak kjunamataj rukʼ utzukuxik jun akʼal che sachinaq. ¿Jas ubʼanik wariʼ? Chojchoman chrij ri jun bʼantajik che qas xkʼulmatajik. Rech xtzukux jun alaj akʼal che sachinaq, xetobʼan e quinientos winaq. Chukʼisbʼal, chiʼ qʼaxinaq chi veinte horas che sachinaq ri akʼal, xriqitaj pa taq ri abʼix rumal jun tobʼanel. Are kʼu xraj taj kubʼij che xaq xiw areʼ xriqow ri akʼal, xaneʼ xubʼij: «Xqariq ri akʼal rumal ri kitobʼanik cientos winaq».
Efes. 2:12). Más che ocho millones testigos rech Jehová tajin keqatzukuj ri e winaq riʼ. Weneʼ pa qajujunal oj kqariq ta jun winaq che kraj kretaʼmaj chrij ri Biblia, are kʼu e nikʼaj chi publicadores che kkitzijoj ri utzij ri Dios pa qaterritorio kekiriq ri e winaq che kkaj kketaʼmaj chrij ri Biblia. Are chiʼ jun qachalal kuriq jun winaq che kraj kux utijoxel ri Cristo, qonojel kʼo rumal che kojkikotik.
10 E kʼi winaq kkinaʼo che e sachinaq junam rukʼ ri akʼal. Kʼo ta keyebʼal, are kʼu kkaj ketoʼik (11. Pa neʼ kʼo ta jun winaq che tajin kqaya etaʼmanik che chrij ri Biblia, ¿jas jalajoj ubʼanik kqabʼan che uyaʼik ri qatobʼanik rech keʼux tijoxelabʼ?
11 Pa neʼ tajin ta kqaya etaʼmanik che jun winaq chrij ri Biblia, kojkunik jalajoj kqabʼan che uyaʼik ri qatobʼanik rech keʼux tijoxelabʼ. Jun kʼutbʼal, are chiʼ kʼo jun kʼateʼ nabʼe mul kopan pa ri Ja rech Ajawbʼal, kojkunik utz ukʼulaxik kqabʼano xuqujeʼ kqabʼano che kunaʼ utzilal. Jeriʼ kqaya tobʼanik che rech qas kretaʼmaj che are ri loqʼoqʼebʼal kbʼanowik che oj qastzij cristianos (Juan 13:34, 35). Jun chi jastaq, ri respuestas che kqaya pa ri e riqbʼal ibʼ, pa neʼ qas ta nim, kkunik kubʼano che e areʼ kkibʼij ri kkinaʼo xuqujeʼ ri kkichomaj rukʼ ronojel kanimaʼ. Xuqujeʼ kojkunik kojbʼe che utzijoxik ri utzij ri Dios rukʼ jun kʼakʼ publicador xuqujeʼ kqatoʼ che ukojik ri Biblia rech kchoman chrij kukʼ ri e winaq. Are chiʼ kqabʼan wariʼ, kqakʼut chuwach rech kresaj uwach ri Cristo (Luc. 10:25-28).
12. ¿La rajawaxik nimaʼq taq etaʼmanik chqe rech kqatijoj jun winaq rech kux utijoxel ri Jesús? Chayaʼ jun kʼutbʼal.
12 Rajawaxik ta nimaʼq taq etaʼmanik chqe rech kqatijoj jun winaq rech kux utijoxel ri Jesús. Ri ukʼutbʼal Faustina, re Bolivia, kukʼut chqawach. Are chiʼ xretaʼmaj kiwach ri testigos rech Jehová, retaʼm taj kusikʼij uwach wuj, are kʼu kimik retaʼm chi jubʼiqʼ. Ubʼanom chi uqasanjaʼ xuqujeʼ sibʼalaj utz krilo kukʼut ri qastzij chkiwach ri winaq. Ronojel semana kuya etaʼmanik chke e jobʼ winaq. Pa neʼ ri tijoxelabʼ más ketaʼm kkisikʼij uwach wuj chuwach Faustina, areʼ e utoʼm waqibʼ winaq rech kkibʼan kiqasanjaʼ (Luc. 10:21).
13. Pa neʼ sibʼalaj latzʼ qawach, ¿jas tewchibʼal kqariqo we keqatoʼ ri winaq rech keʼux tijoxelabʼ?
13 E kʼi qachalal sibʼalaj latzʼ kiwach. Are kʼu, kkiya kitiempo che uyaʼik etaʼmanik, jun chak che kuya kikotemal chke. Chqilaʼ ri kʼutbʼal re Melanie. Xaq utukel kukʼiyisaj ri alaj ral che kʼo ocho ujunabʼ. Kchakun ronojel taq qʼij xuqujeʼ ktobʼan che uchajixik ri utat, che kʼo cáncer che. Kʼo pa jun alaj tinamit re Alaska che naj kʼo wi, xaq xiw
areʼ are testigo rech Jehová. Amaqʼel kutaʼ uchuqʼabʼ che ri Dios rech kuya ubʼixik ri utzalaj taq tzij pa neʼ sibʼalaj kʼo tew, rumal che kraj kuriq jun winaq che kraj kretaʼmaj chrij ri Biblia. Tekʼuriʼ, xuriq Sara, che sibʼalaj xkikotik chiʼ xretaʼmaj che kʼo ubʼiʼ ri Dios. Are chiʼ xqʼax ri tiempo, wajun ixoq riʼ xumaj retaʼmaxik chrij ri Biblia. Melanie xubʼij: «Pa taq viernes bʼenaqʼij sibʼalaj inkosinaq. Are kʼu ri wal xuqujeʼ in kqaya ri etaʼmanik re ri Biblia che, wariʼ sibʼalaj kuya utzilal chqe. Sibʼalaj utz kqilo kqatzukuj información rech kqatzelej ubʼixik ri upreguntas ri Sara, xuqujeʼ sibʼalaj xuya kikotemal chqe chiʼ xqilo che xux rachiʼl ri Jehová». Sara rukʼ kowil ukʼuʼx xuqʼaxej ri kʼax, xuya kan ri iglesia xuqujeʼ xubʼan uqasanjaʼ.¿JASCHE RAJAWAXIK KʼO QAPACIENCIA CHE KITOʼIK RI E WINAQ RECH KEʼUX TIJOXELABʼ?
14. a) ¿Jas kjunamataj wi ri chak re utzijoxik ri utzij ri Dios rukʼ ri uchapik kar? b) ¿Jas kojutoʼ wi ri utzij ri Pablo che kʼo pa 2 Timoteo 4:1, 2?
14 Pa neʼ kqʼalajinik che ri chak re utzijoxik utzij ri Dios kuya ta wachinik, kkʼistaj ta qakʼuʼx che kitzukuxik winaq che weneʼ keʼux tijoxelabʼ. Chnaʼtaj chqe che Jesús xujunamaj kitoʼik ri winaq rech keʼux tijoxelabʼ rukʼ kitzukuxik kar. Ri e chapal kar jujun taq mul kechakun kʼi horas che kitzukuxik kar are kʼu kʼo ta kkiriqo. Kʼi taq mul kechakun chaqʼabʼ o sibʼalaj aqʼabʼ, jujun taq mul naj kebʼe wi (Luc. 5:5). Junam kukʼ jujun Testigos kkikoj nim tiempo che «utzukuxik» winaq rukʼ paciencia pa jalajoj horas xuqujeʼ lugares. Kkibʼano rech kkiriq más winaq. Ri kkikoj kichuqʼabʼ che ubʼanik wariʼ kekunik kkiriq winaq che kkaj kketaʼmaj chrij ri Dios. ¿La kojkunik kqatzijoj ri utzij ri Dios pa jalajoj hora o pa jun lugar che keriqitaj más ri winaq? (Chasikʼij uwach 2 Timoteo 4:1, 2).
15. ¿Jasche kajwataj paciencia are chiʼ kqaya etaʼmanik chrij ri Biblia?
15 ¿Jasche kajwataj paciencia are chiʼ kqaya etaʼmanik chrij ri Biblia? Jun rumal are che xaq xiw ta kqatoʼ ri winaq rech kretaʼmaj xuqujeʼ kuloqʼoqʼej ri kukʼut ri Biblia. Xuqujeʼ rajawaxik kqatoʼ rech kretaʼmaj uwach xuqujeʼ kuloqʼoqʼej ri ajchaqʼe ri Biblia, Jehová. Xuqujeʼ xaq xiw ta kqakʼut chuwach jas kraj ri Jesús chke ri utijoxelabʼ, xaneʼ kqatoʼ che retaʼmaxik jas kubʼano rech kux jun qastzij cristiano. Rajawaxik kqatoʼ are chiʼ kukoj uchuqʼabʼ che ukojik pa ukʼaslemal ri pixabʼ kuya ri Biblia. E jujun winaq pa kebʼ oxibʼ ikʼ kekunik kkikʼex ri kichomanik xuqujeʼ ri kinaqʼatisabʼal, e jujun chik rajawaxik más tiempo chke.
16. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri ukʼutbʼal ri Raúl?
16 Ri xukʼulmaj jun misionero re Perú kukʼut chqawach che nim ubʼanik ri paciencia. Areʼ kubʼij: «Nuyaʼom chi tijonik re ri Biblia che Raúl rukʼ kebʼ wuj. Are kʼu kʼo na kʼax pa ri ukʼaslemal. Kʼo nimalaj kʼax pa ri ukʼulanem, itzel taq tzij upaʼuchiʼ xuqujeʼ kʼi mul nim ta kil kumal ri ralkʼwal. Rumal che amaqʼel kbʼe pa ri riqbʼal ibʼ, xinya ta kan usolixik areʼ xuqujeʼ ri ufamilia. Qʼaxinaq chi más che oxibʼ junabʼ wetaʼmam uwach, xkunik xubʼan uqasanjaʼ».
17. ¿Jas kqil na pa ri jun chi kʼutunem?
17 Jesús xubʼij chqe che kojbʼe che ubʼanik «tijoxelabʼ chke ri winaq pa konojel ri tinamit cho ri uwach Ulew». Rech kqanimaj wajun taqanik riʼ, kʼi mul kojtzijon kukʼ winaq che junam ta kechoman qukʼ oj, xuqujeʼ kukʼ winaq che kebʼe ta pa nijun kojonem, o kkikoj taj che kʼo Dios. Pa ri jun chi kʼutunem, kqil na ri kqabʼan che ubʼixik ri utzalaj taq tzij re ri uQʼatoj.
BʼIXONEM 68 Chqajabʼuj ijaʼ re ri Ajawbʼal
^ párr. 5 Ri qas kraj kubʼan ri congregación cristiana are kitoʼik ri e winaq rech keʼux utijoxelabʼ ri Cristo. Wajun kʼutunem riʼ kuya jujun taq pixabʼ che kojutoʼ che ubʼanik wajun chak riʼ.
^ párr. 2 CHOMANIK NIM UBʼANIK: Ri utijoxelabʼ ri Cristo kʼo jun chak nim ubʼanik kkibʼano, xaq xiw ta kketaʼmaj ri xukʼutu. Kkibʼan pa kikʼaslemal. Sibʼalaj kkikoj kichuqʼabʼ che uterenexik ri retal raqan o ri ukʼutbʼal rukʼ sukʼilal (1 Ped. 2:21).
^ párr. 52 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Pa jun aeropuerto, jun achiʼ che bʼenaq pa ri uvacaciones xukʼam bʼi jun alaj wuj pa jun chke ri e qacarritos. Qʼaxinaq chi ri qʼij, are chiʼ tajin kwakatik, xeril chi nikʼaj Testigos pa ri predicación pública. Are chiʼ xtzalij bʼi cho rachoch, xeʼopan jujun qachalal che usolixik.
^ párr. 54 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Ri achiʼ xraj che kyaʼ jun etaʼmanik re ri Biblia che. Qʼaxinaq chi ri tiempo, xubʼan ronojel ri kajwatajik rech kubʼan uqasanjaʼ.