KIKʼASLEMAL RI E WINAQ
Qas wilom che kʼo ta jun kʼax keqʼaten ri kʼo kikojonik
QONOJEL riʼ knaʼtaj jun tzijonem chqe che xukʼex ri qakʼaslemal. Knaʼtaj jun tzijonem chwe in che xinbʼan pa Kenia 50 junabʼ ojer kanoq. Are chiʼ oj tʼuyul rukʼ jun wachiʼl chrij ri qʼaqʼ y sibʼalaj oj kʼatinaq cho ri qʼij, xojtzijon chrij jun película che kchʼaw chkij ri kojonem. Ri wachiʼl xubʼij: «Qastzij taj, are ta laʼ ri kukʼut ri Biblia».
Xintzoqopij jun tzeʼn o tzʼe, rumal che xinchomaj taj che ri wachiʼl kkojon chrij ri Dios. «¿Y jas awetaʼm at chrij ri Biblia?» xinchaʼ che. Xchʼaw ta chik. Tekʼuriʼ xubʼij chwe che ri unan are Testigo y ukʼutum jujun jastaq chuwach chrij ri Biblia. Are kʼu ri in xwaj xwetaʼmaj más chrij ri xkʼut chuwach.
Matam xqakʼis tzijonem. Ri wachiʼl xubʼij chwe che ri Biblia kubʼij che are ri Satanás tajin kqʼatow tzij pa ri uwach Ulew (Juan 14:30). Weneʼ ri at awetaʼm chi wariʼ, are kʼu ri in are laʼ ri nabʼe mul xinta. Rumal laʼ, sibʼalaj xinmayo. Nutom che ri kqʼatow tzij cho ri uwach Ulew are jun utzalaj Dios, are kʼu rumal ri kʼaxkʼolil kukʼutu che qastzij taj. Paneʼ kʼateʼ 26 nujunabʼ, are kʼu wilom kʼi jastaq che sibʼalaj kinchoman chrij, rumal laʼ kok ta nuwaram.
Ri nutat xkʼojiʼ na che piloto re ri Fuerza Aérea re Estados Unidos. Rumal laʼ, pa ri nunitzʼal xwetaʼmaj che qas kʼo wi ri bomba nuclear. Y che ri ejército xaq xiw kupitzʼ jun botón rech kuchikij ri tinamit. Pa ri tiempo che xinkʼojiʼ pa ri universidad xinriq kʼax rumal ri chʼoj che xbʼan pa Vietnam. Qonojel ri oj kʼo pa ri universidad kojbʼe pa manifestaciones. Ri policías kojkoqotaj rech kojkiqʼosij che cheʼ y kkikʼaq gas lacrimógeno chqij, rumal laʼ qas ta chi kojkunik kqajikʼ quxlabʼ y kqil ta chi qabʼe. Are jun kʼaxalaj tiempo. Kekamisax ri políticos, kbʼan kʼi manifestaciones y chʼoj. Jalajoj kkichomaj ri winaq, rumal laʼ wetaʼm taj jachin kinkoj re.
Are chiʼ xinel bʼi pa Londres xinbʼe kʼa pa África central.
Pa ri 1970 xinechakun pa ri norte re Alaska, y nim kinchʼako. Tekʼuriʼ xinbʼe pa Londres (Inglaterra), chilaʼ xinloqʼ jun numoto y xinbʼe pa ri sur, are kʼu wetaʼm taj jawiʼ kinopan wi. Are chiʼ qʼaxinaq chi kʼi ikʼ xinopan pa África. Chilaʼ xenriq winaq pa taq ri bʼe che e junam wukʼ rumal che xeʼanimaj lo chuwach ri chʼoj y kkaj jun utz kikʼaslemal.
Ronojel ri xinkʼulmaj y ri xinwilo xinchʼobʼo che qastzij wi ri kubʼij ri Biblia che ri tajin kqʼatow tzij cho ri uwach Ulew are jun itzelalaj uxlabʼal. Are kʼu xwaj xwetaʼmaj jas tajin kubʼan ri Dios.
Xwetaʼmaj ri urespuesta are chiʼ qʼaxinaq chi jujun ikʼ. Y are chiʼ xqʼax ri junabʼ xwetaʼmaj kiwach winaq che kiyaʼom ta kan upatanexik ri Dios paneʼ kiriqom jalajoj taq kʼax.
IRLANDA DEL NORTE, «JUN TINAMIT RE BOMBAS Y BALAS»
Are chiʼ xintzalij pa Londres, xintzijon rukʼ ri unan ri wachiʼl y ri areʼ xuya jun nuBiblia. Tekʼuriʼ xinbʼe pa Ámsterdam (Países Bajos). Jumul, tajin kinsikʼij ri Biblia chuxeʼ jun farola. Tekʼuriʼ jun Testigo che xqʼax bʼi chilaʼ xinrilo y xubʼij chwe che kraj kinutoʼ más che uchʼobʼik ri tajin kinsikʼij. Are chiʼ in kʼo chi pa Dublín (Irlanda), xinbʼe pa ri kisucursal ri testigos rech Jehová. Are chiʼ xinopanik, xinkʼorkʼaʼ ri uchiʼ ja y chilaʼ xwetaʼmaj uwach ri a Arthur Matthews, xinbʼij che che kwaj kwetaʼmaj más chrij ri Biblia. Rumal laʼ, ri areʼ xumajij uyaʼik etaʼmanik re ri Biblia chwe.
Sibʼalaj utz xwil ri tajin kwetaʼmaj y xinsikʼij ronojel ri kiwuj ri Testigos, xuqujeʼ kinsikʼij ri Biblia. Sibʼalaj xinmayo rumal che pa ri riqbʼal ibʼ, ri akʼalabʼ ketaʼm ri urespuestas jujun preguntas che ketaʼm ta ri e winaq che kʼo nim ketaʼmabʼal, junam rukʼ wariʼ: ¿jasche sibʼalaj kʼo kʼaxkʼolil? ¿Jachin riʼ ri Dios? Y ¿la kʼo kkʼasiʼ kan chqe are chiʼ kojkamik? Konojel ri e wachiʼl e Testigos, rumal laʼ sibʼalaj xinkitoʼo rech kinloqʼoqʼej ri Jehová y kinbʼan ri utz krilo.
In, ri a Nigel y ri a Denis.
Pa ri junabʼ 1972 xinbʼan nuqasanjaʼ. Are chiʼ okʼowinaq chi jun junabʼ xinux precursor y xinbʼe pa jun alaj congregación re Newry (Irlanda del Norte). Chilaʼ xinqaj wi jun ja che kʼo pa taq ri kʼachelaj. Y chnunaqaj e kʼo wakax, rumal laʼ xinbʼe kukʼ rech xentijoj wibʼ che ri chʼabʼal che kinyaʼo. Kintakʼiʼ chkiwach y kinya ri chʼabʼal. Y are chiʼ kkibʼaʼ ri kiqʼayes, kwilo che jetaneʼ tajin kinkito. Qastzij che kkibʼij ta muu, are kʼu utijoxik wibʼ chkiwach xinutoʼo rech utz xinbʼan che uyaʼik ri chʼabʼal chke ri qachalal. Pa ri 1974 xinux precursor especial, y are xwachilaj ri a Nigel Pitt.
Pa riʼ ri tiempo, sibʼalaj tajin kbʼan chʼoj pa Irlanda del Norte. Rumal laʼ, e kʼi winaq kkibʼij che Irlanda del Norte are «jun tinamit re bomba y balas». Ronojel taq qʼij kʼo chʼoj pa taq ri bʼe, kamisanik y kyaʼ bombas pa jujun taq lugar. Konojel ri ketobʼan pa ri chʼoj riʼ e kojonelabʼ y políticos. Are kʼu ri protestantes y ri católicos ketaʼm che ri oj testigos rech Jehová kojtobʼan ta pa ri e chʼoj. Rumal laʼ,
xojkunik xqatzijoj ri utzij ri Dios. Ri winaq che kqatzijoj ri utzij ri Dios chke kkibʼij chqe jawiʼ kʼo wi chʼoj rech kojbʼe ta chilaʼ.Paneʼ je wariʼ, kʼo jujun taq mul xqariq kʼax. Jumul xinbʼe rukʼ ri a Denis Carrigan, che precursor regular, che utzijoxik ri utzij ri Dios pa jun alaj tinamit che kʼo naqaj chqe. Chilaʼ kʼo ta jun Testigo y are ri nabʼe mul xojbʼek. Chilaʼ xqariq wi jun ixoq che xubʼij chqe che oj soldados británicos rumal che junam ta kojchʼaw kukʼ ri irlandeses. Xuqujeʼ paneʼ xaq xiw kojtzijon kukʼ ri soldados weneʼ kojkamisaxik o kkiya jun bala pa qachʼek. Xaq xiw oj rukʼ ri a Denis tajin kqeyej ri bus y sibʼalaj tajin kubʼan tew. Tekʼuriʼ xqilo che xopan jun carro chuchiʼ jun cafetería jawiʼ kʼo wi ri ixoq che xuqʼabʼaj chqij che oj soldados. Xel lo ri ixoq y xumaj tzijonem kukʼ ri achijabʼ, sibʼalaj takʼal royowal y kojukʼut lo che ri uqʼabʼ. Tekʼuriʼ nojimal xeqebʼ lo ri achijabʼ qukʼ y xkitaʼ chqe jas hora kpe ri bus. Are chiʼ xopan ri bus, ri achijabʼ xetzijon na rukʼ ri kbʼinsanik, are kʼu xqata taj jas xkibʼij che. Xaq xiw ri oj oj kʼo pa ri bus, rumal laʼ xqachomaj che xa kkaj kkibʼan kʼax chqe, are kʼu kʼo ta xkibʼano. Y are chiʼ xebʼe ri achijabʼ xqataʼ che ri achi che kbʼinisan ri bus jas xbʼix che, ri areʼ xubʼij che kqaxibʼij ta qibʼ rumal che xubʼij chke ri achijabʼ che retaʼm qawach.
Are chiʼ xojkʼuliʼ pa marzo 1977.
Pa ri junabʼ 1976, pa jun nim riqbʼal ibʼ re distrito a che xbʼan pa Dublín, xwetaʼmaj uwach ri al Pauline Lomax, jun precursora especial re Inglaterra che xopan pa ri nim riqbʼal ibʼ. Are jun jeʼlalaj qachalal, kmachʼachʼik y kuloqʼoqʼej ri Jehová. Ri al Pauline y ri uxibʼal a Ray, kʼa e nitzʼaq na are chiʼ xketaʼmaj chrij ri Jehová. Are chiʼ qʼaxinaq chi jun junabʼ che wetaʼmam uwach ri al Pauline, xojkʼuliʼk, y xqaya ta kan ri precursorado especial pa ri tiempo riʼ, tekʼuriʼ xojbʼe pa jun congregación che kʼo pa Ballymena (Irlanda del Norte).
Pa jun tiempo xinux solinel re circuito pa Belfast, Londonderry y pa nikʼaj chi lugar che sibʼalaj xibʼibʼal. Are kʼu, sibʼalaj xqamay ri kikojonik ri e qachalal rumal che rech xkipatanij ri Jehová xkiya kan ri qastzij taj kojonem, ri itzelal y are nim kekil chi ri winaq. Qas kqʼalajinik che ri Jehová xeʼutewchij y xeʼuchajij.
10 junabʼ xinkʼojiʼ pa Irlanda. Pa ri 1981 xojsikʼix pa ri clase 72 re Galaad. Are chiʼ xqakʼis wajun tijobʼal riʼ xojtaq bʼi pa Sierra Leona (África Occidental).
SIERRA LEONA: RI E QACHALAL XKIYA TA KAN UPATANEXIK RI JEHOVÁ PANEʼ E MEBʼAʼ
Oj 11 misioneros xojkʼojiʼ pa jun alaj ja. Xa jun cocina kʼolik, oxibʼ baños, kebʼ duchas, jun teléfono, jun lavadora y jun secadora. Y xaq kbʼe ri luz. Ri uwiʼ ri ja sibʼalaj e nojinaq che chʼo y pa ri sótano keʼok lo cobras.
Xojqʼax bʼi puwiʼ ri jaʼ are chiʼ xojbʼe pa jun nim riqbʼal ibʼ pa Guinea.
Paneʼ jewaʼ ri kʼax che xqakʼulmaj, are kʼu kojkikot che utzijoxik utzij ri Dios. Ri e winaq nim kkil wi ri Biblia y qas kojkitatabʼej. E kʼi xkimaj retaʼmaxik chrij ri Biblia y xeʼux Testigos. Ri e winaq kkibʼij «tat Robert» chwe y che ri wixoqil «nan Robert». Are kʼu qas ta chi kinel che utzijoxik ri utzij ri Dios rumal che xinmajij uyaʼik tobʼanik pa ri sucursal. Rumal laʼ, xkimaj ubʼixik «nan Pauline» che ri wixoqil y ri in kkibʼij «tat Pauline» chwe. Ri wixoqil sibʼalaj utz kuto are chiʼ xbʼix wariʼ che.
Oj bʼenaq pa jun campaña che utzijoxik ri utzij ri Dios pa Sierra Leona.
Mat. 6:33). Knaʼtaj jun qachalal ixoq chwe che sibʼalaj mebʼaʼ y che xaq xiw kʼo ri pwaq rukʼ che uloqʼik ri kiwa pa riʼ ri jun qʼij. Are kʼu xuya ri urajil che jun qachalal achi rech kuloqʼ ukunabʼal, rumal che xyawaj che malaria y kʼo ta urajil che ri ukunabʼal. Pa ri qʼij riʼ xopan jun ixoq rukʼ ri qachalal rech kuxiy bʼi ri uwiʼ y xutoj kan che. Jewaʼ xubʼan ri Jehová che utoʼik.
Sibʼalaj e mebʼaʼ ri e qachalal, are kʼu ri Jehová xuya ronojel ri kajwataj chke y jujun taq mul sibʼalaj mayibʼal xubʼan che kitoʼik (NIGERIA: XQETAʼMAJ JUN KʼAKʼ CULTURA
Nueve junabʼ xojkʼojiʼ pa Sierra Leona. Tekʼuriʼ xojkʼam bʼi pa ri Betel re Nigeria, jun nimalaj sucursal. Xkʼex ta ri nuchak, are kʼu ri al Pauline xukoj uchuqʼabʼ rech xukʼam uwach chilaʼ. Rumal che nabʼe kanoq 130 horas kutzijoj ri utzij ri Dios pa jun ikʼ y kuya etaʼmanik re ri Biblia chke winaq che tajin kkikʼex ri kikʼaslemal. Are kʼu, are chiʼ xojopan pa ri sucursal ronojel taq qʼij kutʼis atzʼyaq. Aninaq taj xukʼam uwach, are kʼu xrilo che kajwataj ri utobʼanik chilaʼ, rumal laʼ are xchoman chrij uyaʼik kichuqʼabʼ nikʼaj chi betelitas.
Rumal che qetaʼm ta ri cultura re Nigeria kʼo kʼi jastaq xqetaʼmaj na. Knaʼtaj jun qachalal chwe che xopan pa ri nuʼoficina rachiʼl bʼi jun qachalal che kʼateʼ xopan pa Betel. Xinya ri nuqʼabʼ che rech kinya rutzil uwach, are kʼu ri qachalal ixoq xa xxukiʼ chnuwach. Sibʼalaj xinmayo, y aninaq xnaʼtaj chwe ri kubʼij pa Hechos 10:25, 26 y pa Apocalipsis 19:10. Y xinchomaj: «¿Jas kinbʼano? ¿La kʼo kinbʼij waʼ che?». Tekʼuriʼ xinchomaj chik: «Xsikʼix lo pa Betel rumal che retaʼm chik jas kubʼij ri Biblia».
Jun wi xinnaʼo, are kʼu kʼo ta xinbʼij, tekʼuriʼ xinbʼan investigar jasche jewaʼ xubʼano. Xwetaʼmaj che pa ri utinamit jelaʼ kkibʼan che uyaʼik rutzil kiwach. Je wariʼ kkikʼutu che nim kkil wi ri winaq, y man xa ta rech kkiya uqʼij. Pa ri Biblia kriqitaj jujun kʼutbʼal che je xkibʼan wariʼ (1 Sam. 24:8). ¡Sibʼalaj xinkikotik rumal che xinbʼilaʼ ta ri xinchomaj, y wariʼ xtobʼanik rech xinbʼij ta jun tzij che xubʼan kʼax che ri qachalal!
Xqetaʼmaj kiwach e kʼi qachalal pa Nigeria che kʼo jun nimalaj kikojonik. Jun chke ri qachalal riʼ are ri a Isaiah Adagbona. b Ri areʼ xretaʼmaj chrij ri Jehová are chiʼ kʼa ala na, are kʼu xuriq lepra. Rumal laʼ, xtaq bʼi pa jun lugar jawiʼ e kʼo wi winaq che xuqujeʼ kiriqom wajun yabʼil riʼ, y xaq xiw ri areʼ testigo rech Jehová chkixoʼl. Paneʼ kyaʼ ta bʼe che che kutzijoj ri utzij ri Dios, are kʼu xkunik xeʼutoʼ e 30 winaq che kiriqom lepra rech xeʼux Testigos y xbʼan jun congregación chilaʼ.
KENIA: RI E QACHALAL XKʼOJIʼ KIPACIENCIA WUKʼ
In kʼo rukʼ jun alaj rinoceronte pa Kenia.
Pa ri 1996 xojtaq bʼi pa Kenia rech kojpatanin pa Betel. Kʼateʼ chi waʼ xintzalij pa Kenia, ri kʼisbʼal mul che xinbʼe chilaʼ are chiʼ xintzijon rukʼ ri wachiʼl che xinchʼaw kan chrij nabʼe. E kʼo jujun qulaʼ keʼopan pa Betel: are ri e kʼoy cercopiteco verde kibʼiʼ. Are chiʼ ri e qachalal ixoqibʼ kkikʼam bʼi kifrutas, ri e kʼoy kekeleqʼaj loq. Jumul, jun qachalal xuteqʼebʼa kan ri ventana re ri ucuarto. Y are chiʼ xtzalij loq e kʼi chi kʼoy e kʼo pa ri ucuarto y tajin kkitijijej ri jastaq re. Ri areʼ xuraqaqej uchiʼ y panim xel bʼi pa ri ucuarto. Ri e kʼoy xuqujeʼ xkiraqaqej kichiʼ y xkixeʼj kibʼ, rumal laʼ xkikʼaq bʼi kibʼ pa ri ventana.
Oj kebʼ rukʼ ri al Pauline xqamaj uyaʼik tobʼanik pa jun congregación re ri chʼabʼal suajili. Naj ta qʼaxinaq xbʼix chwe che in kinyaʼow ri Etaʼmanik chrij ri Libro re ri Congregación (che kimik kbʼix Etaʼmabʼal chrij ri Biblia rech ri congregación che). Are kʼu, kinkun ta más kinchʼaw pa suajili. Rumal laʼ, amaqʼel kintijoj wibʼ che ri kqilo rech utz kinbʼan che usikʼixik ri preguntas. Kinchʼobʼ ta ri kkibʼij ri e qachalal are chiʼ rukʼ ri kitzij kkibʼij ri urespuestas ri preguntas, rumal laʼ kinkikot ta rumal wariʼ. Are kʼu sibʼalaj xinmay ri kipaciencia y ri kimachʼachʼem che xkikʼut chwe.
ESTADOS UNIDOS: SIBʼALAJ KʼO QʼINOMAL ARE KʼU KIYAʼOM TA KAN UPATANEXIK RI JEHOVÁ
Xojkʼojiʼ ta jun junabʼ pa Kenia. Pa ri 1997 xojsikʼix pa Betel re Brooklyn (Nueva York). Xojopan pa jun qʼinomalaj tinamit, ri e kʼo wi qachalal che xuqujeʼ kkiriq kʼax che upatanexik ri Jehová (Prov. 30:8, 9). Are kʼu kikʼutum ri kikojonik. Kkikoj ta ri jastaq kech y ri kitiempo rech keʼux qʼinomalaj taq winaq, xaneʼ are kkikoj che utoʼik ri utinamit ri Jehová.
Pa ri tiempo che qamajim upatanexik ri Jehová qilom che ri e qachalal kikʼutum ri kikojonik apastaneʼ ri kʼax che kikʼulmam: pa Irlanda, kkiriq kʼax rumal ri kamisanik, ri elaqʼ y ri chʼoj; ri qachalal pa África, kkiriq kʼax rumal che sibʼalaj e mebʼaʼ y naj e kʼo wi, y ri e qachalal pa Estados Unidos, kkichajij kibʼ rech kbʼe ta kikʼuʼx chrij kʼi taq jastaq. Qas kkikot riʼ ri Jehová are chiʼ keril ri qachalal che kiyaʼom ta kan upatanexik apastaneʼ ri kʼax che kkikʼulmaj.
Oj kʼo rukʼ ri al Pauline pa Betel re Warwick.
Aninaq xqʼax ri tiempo, junam rukʼ ri kubʼij pa Job 7:6, «ri e nuqʼij kenaqajin che ri ukʼisbʼalil, man kʼo ta kʼu ri reyebʼal ukʼuʼx, sibʼalaj kbʼin na cho ri raninaqil jun kʼaqbʼal bʼatzʼ re kemabʼal». Kimik tajin kojchakun pa ri central mundial, che kʼo pa Warwick (Nueva York), y oj kʼo kukʼ winaq che kkiloqʼoqʼej kibʼ. Sibʼalaj kojkikotik rumal che tajin kqaya ri qatobʼanik che ri Jesucristo che naj ta chi kraj keʼutewchiʼj ri kiyaʼom ta kan upatanexik ri Jehová (Mat. 25:34).