JEREMÍAS 51, 52
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS |Ri utzij ri Jehová qastzij kbʼantajik
Jehová xuya ubʼixik ronojel ri kkʼulmatajik.
Jun arquero re persa
Kbʼan uwiʼ ri flechas
51:11, 28
-
Ri e medos xuqujeʼ ri e persas qas kʼo ketaʼmabʼal che ukojik ri arco, xuqujeʼ ri arco are jun kichakubʼal re chʼoj che nim ubʼanik. Qas kkibʼan uwiʼ ri e flechas rech qas nim kok bʼi pa ri ubʼaqil ri winaq.
«Ri ajchʼojabʼ aj Babilonia xeqʼitaj che utijik kichuqʼabʼ»
51:30
-
Junam rukʼ ri kubʼij jun wuj che kchʼaw chrij ri ukʼaslemal Nabonido, «ri rajchʼojabʼ ri Ciro xeʼok pa ri tinamit Babilonia rukʼ ta chʼayanik». Ri e tzij riʼ junam kubʼij rukʼ ri ubʼim kan ri ajqʼaxal tzij Jeremías.
Ri tzʼibʼam wi chrij ri ukʼaslemal ri Nabonido
Kopan na ri qʼij che Babilonia kux na jumulaj abʼaj che kʼo ta jastaq kkʼiy chuwach chbʼe qʼij saq
51:37, 62
-
Xmajtaj pa ri junabʼ 539 a.C., Babilonia nojimal xqaj ri uchuqʼabʼ xuqujeʼ ri ujuluwem xsach uwach. Alejandro Magno xraj che ri tinamit riʼ xux ri unimal ri uqʼatbʼal tzij, are kʼu xaq kʼateʼ xkamik. Pa ri nabʼe siglo kʼa e kʼo na jun alaj jupuq judíos pa Babilonia, rumal laʼ ri apóstol Pedro xuchomaj xbʼe che kisolixik. Tekʼuriʼ, pa ri ukaj siglo, Babilonia kʼo chi pa jun nimalaj kʼax kʼisbʼal re kʼo ta chi jun winaq xkʼojiʼ chuwach.