Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 15

Jun ajqʼaxal tzij che kʼo ta pa ri utinamit kril ri petinaq

Jun ajqʼaxal tzij che kʼo ta pa ri utinamit kril ri petinaq

Ri Daniel xutzʼibʼaj ri xbʼix che chirij ri Rajawbʼal ri Dios xuqujeʼ chirij ri upetik ri Mesías. Ri Babilonia kchʼakik

RI Daniel are jun sukʼ israelita che xkʼam bʼi Babilonia chiʼ koʼl na, chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj che ksachisax uwach ri Jerusalén. Ri areʼ kukʼ nikʼaj chik judíos che xekʼam bʼik kekunik kkibʼan jujun jastaq pa neʼ e tzʼapim pa Babilonia. Konojel ri e junabʼ che xkʼojiʼ pa wajun tinamit riʼ, ri Dios sibʼalaj xraj ri Daniel. Xutoʼ rech xkam ta pa jun jul kech koj xuqujeʼ xuya che, che kril ri petinaq. Ri xubʼij kan ri Daniel che nim ubʼanik are chirij ri Mesías xuqujeʼ ri Rajawbʼal.

Ri tiempo che kpe ri Mesías. ¿Jampaʼ tiempo kriyej na ri utinamit ri Dios che kokʼowik rech kpe ri «Ajawinel ri uchaʼom»? Xbʼix che ri Daniel che kqʼax na 69 semanas rech junabʼ rech kpe ri Mesías, xmajtaj lo rajilaxik chiʼ xbʼixik che kbʼan chi ubʼanik ri tapya rech Jerusalén. Rumal che pa jun semana kʼo wuqubʼ qʼij, jun semana rech junabʼ kʼo wuqubʼ junabʼ chupam. Ri taqanik che kbʼan chi ubʼanik ri tapya xyaʼ pa ri junabʼ 455 nabʼe chuwach ri uqʼij ri Jesús, qʼaxinaq chi kʼi junabʼ che kaminaq ri Daniel. We pa wajun junabʼ riʼ kqamaj rajilaxik 69 «semanas» —che are, 483 junabʼ—, ktzʼaqat riʼ pa ri junabʼ 29 pa ri uqʼij ri Jesús. ¿Jas xkʼulmatajik? Kqetaʼmaj na pa jun chik kʼutunem. Che ri Daniel xuqujeʼ xbʼixik che ri Mesías «kesax na ri ukʼaslemal» rech kutoj ri kimak konojel ri e winaq (Daniel 9:24-26).

Ri Mesías kubʼan Ajawinel pa ri kaj. Pa jun kʼutwachinik che nim ubʼanik, ri Daniel xril «jun pa taq ri sutzʼ ri je ta ne kape jun rijaʼl winaq» —are ri Mesías— che knaqajin chuwach ri Dios. Ri Jehová «xuya kʼu ri kuʼinem che, ri juluwem xuqujeʼ ri ajawibʼal», jun qʼatbʼal tzij che kʼot ukʼisik. Ri Daniel xuqujeʼ xretaʼmaj jun chik nim ubʼanik chirij ri Rajawbʼal ri Mesías: chiʼ ri Ajawinel kuqʼat tzij kerachilaj jupuq winaq che kbʼix «etyoxlaj taq uwinaq ri Nimalaj Ubʼantajik» chike (Daniel 7:13, 14, 27TW).

Ri Ajawbʼal kukʼis kiwach konojel ri e ajawinelabʼ rech ri uwach Ulew. Ri Dios xutoʼ ri Daniel che ubʼixik ri kraj kubʼij jun achikʼ che uyaʼom bʼis che Nabucodonosor, ri Ajawinel rech Babilonia. Pa ri rachikʼ xril jun nimalaj tyox ri ujolom bʼanom che qʼan pwaq, ri uwach ukʼuʼx rukʼ ri uqʼabʼ che saq pwaq, ri upam rukʼ ri raʼ che qʼan chʼichʼ, ri ubʼarayil raqan che chʼichʼ xuqujeʼ ri raqan che chʼichʼ rukʼ xaqʼoʼl. Tekʼuriʼ, xel lo jun abʼaj che jun juyubʼ xuqujeʼ xtzaq che ri raqan ri tyox che ko taj xubʼan puqlaj che. Ri Daniel xubʼij che ri ajawinel che ri ujolom ri tyox are kchʼaw chirij ri Babilonia, ri nikʼaj chik uchʼaqapil ri tyox, kchʼaw chikij nikʼaj chik nimaʼq qʼatbʼal tzij che kekʼojik chiʼ kʼo ta chi ri Babilonia. Ri Rajawbʼal ri Dios kumajij uqʼatik tzij riʼ chiʼ kʼo ri kʼisbʼal nim qʼatbʼal tzij —ri raqan rech chʼichʼ rukʼ xaqʼoʼl— xuqujeʼ kusachisaj kiwach konojel ri e ajawinelabʼ rech ri uwach Ulew. Tekʼuriʼ kuqʼat lo tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew ri uqʼatbʼal tzij kʼot ukʼisik (Daniel, capítulo 2).

Ri ukʼaslemal ri Daniel xuya che, che xrilo chiʼ xchʼak ri Babilonia. Junam che bʼim kanoq, ri ajawinel Ciro xuchʼak ri Babilonia. Chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij, chiʼ xtzʼaqat 70 junabʼ che kʼot nijun pa ri kitinamit, ri judíos xeʼel bʼi pa Babilonia. Pa kiqʼabʼ kʼi ajawinelabʼ, ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ ri e sukʼ ajqʼaxal tzij, xkibʼan ubʼanik ri Jerusalén xuqujeʼ ri rachoch ri Jehová. Tekʼuriʼ ¿jas xkʼulmatajik chiʼ xqʼax ri 483 junabʼ che bʼim kanoq?

(Esam chupam ri wuj Daniel.)