Génesis 45:1-28
45 Ora Yósef a tende e palabranan ei, e no por a kontené su mes mas dilanti di su sirbidónan.+ P’esei, el a grita: “Tur hende sali pafó!” Di manera ku no tabatin niun otro hende huntu ku Yósef ora ku el a laga su rumannan sa ta ken e ta.+
2 Anto el a kuminsá yora asina duru ku e egipsionan a tend’é, i e hendenan di kas di Fárao a tende di esei.
3 Finalmente, Yósef a bisa su rumannan: “Ta ami, Yósef. Mi tata ta na bida ainda?” Su rumannan a keda asina babuká ku nan no por a kontest’é.
4 E ora ei, Yósef a bisa su rumannan: “Por fabor, bini mas serka.” I nan a bai serka dje.
El a bisa nan: “Mi ta boso ruman Yósef ku boso a bende ku e egipsionan.+
5 Pero no bira tristu ni rabia ku otro pasobra boso a bende mi. Ta Dios a manda mi boso dilanti pa tene nos na bida.+
6 Esaki ta e di dos aña di hamber.+ Ainda falta sinku aña mas ku hende lo no plug ni kosechá.
7 Ta Dios a manda mi boso dilanti pa salba boso na un manera ekstraordinario i pa sòru pa boso desendientenan+ no disparsé for di riba tera.*
8 Pues, no ta boso a manda mi akinan. Ta e Dios berdadero a hasi esei p’e nombra mi komo konsehero prinsipal* di Fárao, komo señor di henter Fárao su kas i komo gobernante di henter Egipto.+
9 Bai bèk purá serka mi tata, i bis’é: ‘Esaki ta loke bo yu Yósef a bisa: “Dios a nombra mi komo señor di henter Egipto.+ Bini serka mi. No tarda.+
10 Bo por keda na Gósen+—serka di mi—tantu abo komo bo yunan, bo ñetunan, tur bo bestianan i tur loke bo tin.
11 Lo mi sòru pa bo haña kuminda einan, pasobra ainda falta sinku aña mas di hamber.+ Di otro manera, abo i bo hendenan di kas lo pasa hamber, i lo bo pèrdè tur loke bo tin.”’
12 Boso i mi ruman Bènyamin por mira ku boso mes wowo ku ta ami mes ta papiando ku boso.+
13 Pues, konta mi tata kuantu poder mi tin na Egipto i tokante tur loke boso a mira. Hasi lihé awor i trese mi tata akinan.”
14 Anto el a brasa su ruman Bènyamin i kuminsá yora. Bènyamin tambe a bras’é i yora.+
15 Kaba, Yósef a sunchi tur su rumannan i brasa nan na yoramentu. Despues di esei, su rumannan a papia kuné.
16 E notisia akí a yega na kas di Fárao: “Yósef su ruman hòmbernan a bini!” Tantu Fárao komo su sirbidónan a keda kontentu di tende esei.
17 P’esei, Fárao a bisa Yósef: “Bisa bo ruman hòmbernan lo siguiente: ‘Karga boso bestianan ku kuminda; bai pais Kánan,
18 i bini ku boso tata i ku tur e hendenan di boso kas serka mi. Lo mi duna boso e kosnan bon di Egipto, i boso lo kome* e mihó produktonan* di e pais.’+
19 Ademas, bisa nan lo siguiente:+ ‘Bai ku garoshi+ di Egipto pa trese boso yunan, boso kasánan i boso tata akinan.+
20 No preokupá pa e kosnan ku boso lo laga atras,+ pasobra e mihó kosnan di Egipto ta di boso.’”
21 E yu hòmbernan di Israel a hasi asina, i Yósef a duna nan garoshi, manera Fárao a manda. Ademas, Yósef a duna nan kuminda pa na kaminda.
22 El a duna kada un di nan un paña nobo, pero Bènyamin el a duna 300 pida plata i sinku paña nobo.+
23 Pa su tata, el a manda lo siguiente: dies buriku kargá ku kos bon di Egipto, i pa su biahe, dies buriku muhé kargá ku grano, pan i otro kos di kome.
24 Pues, el a tuma despedida di su rumannan, i ora nan tabata saliendo el a bisa nan: “No pleita ku otro na kaminda tokante e kosnan akí.”+
25 Anto nan a sali for di Egipto, i nan a yega Kánan, serka nan tata Yákòb.
26 Nan a bisa nan tata: “Yósef ta na bida ainda, i e ta e gobernante di henter Egipto!”+ Pero Yákòb no a kere nan. P’esei, e no a hasi kaso di loke nan a kont’é.+
27 Ora ku nan a sigui konta nan tata, Yákòb, tur loke Yósef a bisa nan i ora el a mira e garoshinan ku Yósef a manda pa hib’é Egipto, el a kuminsá haña ánimo.*
28 I Israel a bisa nan: “Boso no mester bisa mi nada mas! Mi yu Yósef ta na bida ainda! Mi tin ku bai wak e promé ku mi muri!”+

