Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Me Ya Na Sabu Yono Nẹ Igbevwunu i Jesu?

Me Ya Na Sabu Yono Nẹ Igbevwunu i Jesu?

Me Ya Na Sabu Yono Nẹ Igbevwunu i Jesu?

O NO gbo unu wu ne rhe taghene iyẹnrẹn i Baibol ro sekpahen akpenyerẹn i Jesu ọke rọ ha otọrakpọ na, ọ ha ẹmro i Greek ra ha se “igbevwunu” ruiruo-o. Ẹmro i Greek re se (dyʹna·mis) ra rhian rhẹ “igbevwunu” ọkezẹko, o mevirhọ “omẹgbanhon.” (Luke 8:46) Ana ji sabu rhian ye rhẹ “ewian omẹgbanhon.” (Matthew 11:20; 25:15) Ọgba irherhe owu nọ tare taghene ẹmro i Greek ọnana “ọ kanrunumwu ewian igbevwunu re ru ne, ọrhẹ omẹgbanhon re ruie. Ọnana no djephia taghene omẹgbanhon Osolobrugwẹ yo ruiruo.”

Ẹmro Greek ọrọrọ re se (teʹras) a rhian yen rhẹ “igbevwunu” ọgbọ buebun. (John 4:48; Acts 2:19) Ẹmro ọnana o dje kpahen oborẹ igbevwunu na ọ hobọte ihworho lele. Ọgbọ buebun, o gbe otu na unu ọrhẹ idibo i Jesu fọkiẹ ewian igbevwunu i Jesu.—Mark 2:12; 4:41; 6:51; Luke 9:43.

Ẹmro i Greek ọresa re se (se·meiʹon) ro sekpahen igbevwunu i Jesu o mevirhọ “oka.” Ogba irherhe re se Robert Deffinbaugh ọrhọ ta taghene ẹmro na, “ọ kanrunumwu oborẹ igbevwunu na o ghini mevirhọ.” Nọ ji habaye: “Oka o mevirhọ igbevwunu ro se oseri urhomẹmro kpahen Ọrovwori ọwan Jesu.”

Igbevwunu na i Ghini nẹ Obẹ Osolobrugwẹ Rhe?

Baibol na ọ ta taghene igbevwunu i Jesu imajiki yanghene irueruo kpekpa ro ruẹ nẹ oma ọ merhen ihworho-o. Jesu o ruẹ igbevwunu erana nyoma “omẹgbanhon Osolobrugwẹ,” jerẹ ọke ro le okpodje nẹ oma ọmọvwerhe owu. (Luke 9:37-43) Aruẹ igbevwunu ọrana ọnọ sabu bẹn harẹn Osolobrugwẹ ro rhiẹ ohworho ro vwo “omẹgbanhon rode? (Isaiah 40:26) Ẹjo!

Iyẹnrẹn rọ ta kpahen i Jesu uvuẹn i Baibol na ọ hunute igbevwunu i Jesu ri te emrẹ 35. Ọrẹn a hunute ọsoso igbevwunu ri Jesu o ruru-u. Jerẹ udje, Matthew 14:14 nọ tare: “[Jesu] nọ mẹrẹn otu gbidigbidi na, aro aye nọ dọn riẹn, no simi emiamo ihworho re kpomẹ.” A hunute uchunu ihworho i Jesu o simirin uvuẹn erhirhiẹ ọrana-a.

Ewian igbevwunu erana i djephia taghene Jesu Ọmọ Osolobrugwẹ, Messiah re vive kpahen na. Eyaya Ọfuanfon na i djephia taghene omẹgbanhon Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn i Jesu ruẹ igbevwunu. Ọnyikọ Peter nọ ta kpahen Jesu taghene, “Osolobrugwẹ o dje rẹn are uvuẹn azagba nyoma ewian igbevwunu, ọrhẹ eka rẹ Osolobrugwẹ ọ haphia nyoma yen uvuẹn uvwre are, jerẹ oborẹ are i rheri.” (Acts 2:22) Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, Peter nọ ta kpahen ‘oborẹ Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọrhẹ omẹgbanhon djẹ i Jesu lele, ọye no ru orhorhomu uvuẹn ẹkwotọre na ephian jeghwai simi ihworho ri Dẹbolo o sehiẹn, fọkime Osolobrugwẹ ọrhẹ ọye i gba havwiẹ.’—Acts 10:37, 38.

Igbevwunu i Jesu i surhobọmwu urhomedje ọnẹyen. Mark 1:21-27 o dje kpahen oborẹ otu na i kpahenrhọ uyono ọrhẹ igbevwunu i Jesu lele. Mark 1:22 nọ tare taghene “no gbe otu na unu kpahen oborẹ o yono lele,” oghwẹ ye 27 nọ tare taghene “no gbe ihworho na unu” ọke i Jesu o le okpodje owu. Ewian igbevwunu ọrhẹ urhomedje i Jesu i djephia taghene ọye yẹ Messiah re vive kpahen na.

Jesu ọ ghwai ta taghene ọye yi Messiah na-a; nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo enẹyen, kugbe igbevwunu ro ruru nyoma omẹgbanhon Osolobrugwẹ, i djephia dẹn taghene ọye yi Messiah na. Ọke ra nọ i Jesu kpahen ẹrhẹ ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen, no fiudugbere ta: “Mi vwo oseri rọ do ghwẹ i John [ro bru awan rhẹ ame], fọkime ewian Ọsẹ mẹ ọ yẹrẹ mẹ ni mi wian hin, nọyẹ ewian mia wian na, e sẹ oseri taghene Ọsẹ na yo djeri mẹ rhe.”—John 5:36.

Oborẹ o Djephia Taghene Igbevwunu i Jesu i Phiare

Mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro taghene igbevwunu i Jesu i ghini phia? Jena ta kpahen ekwakwa ezẹko ri djerie phia.

Ọke i Jesu o ruẹ igbevwunu, o ruie nẹ ihworho i jirie-e. Ọ ha ujiri ro nẹ igbevwunu ro ruru ephian vwe Osolobrugwẹ. Jerẹ udje, bọmọke i Jesu o ki simi otuẹro owu, Jesu nọ tare taghene ono ruẹ igbevwunu na “neneyo na sabu dje ewian Osolobrugwẹ phia uvuẹn erhirhiẹ ọnẹyen.”—John 9:1-3; 11:1-4.

Jesu ọ vẹnẹ ihworho ra ta taghene aye ina sabu ruẹ igbevwunu. Jesu ọ ha omẹgbanhon ikpodje, ẹbo, yanghene imajiki simi ihworho-o. Djokarhọ izede ọghọ ri Jesu o simi ituẹro awanva. Iyẹnrẹn na ọrhọ ta, “Fọkiẹ aruẹdọn, Jesu nọ hobọte ikẹro aye, ogege aye ni mẹrẹn ude jeghwai lelie.” (Matthew 20:29-34) Jesu o ruẹ igbevwunu na nẹ ihworho i jirie-e. Jesu o ruẹ igbevwunu uvuẹn afiede, maido uvuẹn udaro ihworho buebun. Jesu ọ ha ekwakwa yanghene ekete oghẹnrensan ruiruo-o. Ọrẹ ovẹnẹ, igbevwunu re ruẹ inyenana, e vwe rhe ekete aye e nẹ sa-a.—Mark 5:24-29; Luke 7:11-15.

Jesu ọ guọlọre nẹ ihworho ri na mẹrẹn erere nẹ igbevwunu enẹyen i vwo esegburhomẹmro. Ọrẹn je vwo esegburhomẹmro, ọ vwo dobọ i Jesu igbevwunu e ruo-o. Ọke i Jesu ọ ha uvuẹn i Capernaum rọ ha i Galilee, “na kparẹ ihworho buebun rẹ ikpodje ọ ha uvuẹn oma aye bruie rhe; ọye nọ ta rẹn ikpodje na nẹ aye i nẹ oma ihworho na, ọye nọ jeghwai simi ọsoso era rioja.”—Matthew 8:16.

Jesu o ruẹ igbevwunu nọ sabu haye simi ihworho ri vwo ebẹnbẹn, orhiẹ ọrẹ ihworho ine jirie-e. (Mark 10:46-52; Luke 23:8) Jesu o ruẹ igbevwunu fọkiẹ erere omobọ ye-e.—Matthew 4:2-4; 10:8.

Ana Sabu Hẹroso Iyẹnrẹn ri ta Kpahen Akpenyerẹn i Jesu?

Ọwan i rhe se ẹbe ẹne ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu, ene rhe kpahen igbevwunu i Jesu. Ana ghini sabu hẹroso oborẹ iyẹnrẹn enana i ta kpahen igbevwunu i Jesu? Ee, ana sabu hẹroso aye.

Jerẹ oborẹ ọwan i rheri, Jesu o ruẹ igbevwunu enẹyen uvuẹn afiede, udaro ihworho buebun. A ya iyẹnrẹn ezẹko ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu, uvwrọke ihworho ri mẹrẹn igbevwunu na a ji havwiẹ. Sekpahen ẹruẹhaso ihworho ri ya kpahen akpenyerẹn i Jesu, ọbe na The Miracles and the Resurrection ọrhọ ta: “Ono rhiẹ oborẹ ọsọre omamọ orhianẹ ihworho ri ya kpahen akpenyerẹn i Jesu i mọrenfian kpahen igbevwunu enẹyen nime aye a guọlọ jiri uyono omobọ aye. . . . Aye eyẹbe ra ta urhomẹmro.”

Itu i Jew ri kparehaso Ilele Kristi dede, a ta taghene igbevwunu ri ha uvuẹn ẹbe ẹne ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu a phia-a. Ukpomaran, aye na ta kpahen ekete omẹgbanhon ro ruẹ igbevwunu na o nurhe. (Mark 3:22-26) Ọke oru dede, awọrọ ri kparehaso Ilele Kristi a ta taghene igbevwunu i Jesu a phia-a. Ukpomaran, uvwre ẹgbukpe uzusionrin eva ri Jesu o hwu hin, o vwo ẹbe sansan ri ta kpahen ewian igbevwunu i Jesu. Omarana, ana sabu hẹroso iyẹnrẹn ri ta kpahen igbevwunu i Jesu.

Aruẹ Ohworho Ọgo yi Jesu ọ Havwọ?

Nẹ ọwan i ghini sabu vwẹruọ igbevwunu ri ha uvuẹn iyẹnrẹn ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu, o fori ne rhe ohworho ro ruẹ igbevwunu na. Ewian igbevwunu i Jesu ri ha uvuẹn iyẹnrẹn ri ta kpahen akpenyerẹn yen, i djephia taghene Jesu o vwo ẹguọlọ okokodo, aruẹdọn, ọrhẹ ọdamẹ okokodo kpahen awọrọ.

Roro kpahen udje ohworho owu ro kpomẹ emiamo oti, no bru i Jesu rhe ji rẹ ye nọ ha userhumu riẹn, nọ tare: “Wu rha guọlọ, wu na sabu ru mẹ fon.” “Arodọmẹ no mwurien,” Jesu nọ ha obọ te yi, nọ ta riẹn: ‘Mi guọlọre! Gba fon.” Ogege emiamo ọhworhare na no rieri. (Mark 1:40-42) Ọnana no djephia taghene i Jesu ọ ha omẹgbanhon Osolobrugwẹ ọ yẹriẹ ruẹ igbevwunu, nime o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ihworho.

Me yọ phiare ọke i Jesu ọ nya vwa ihworho re nẹ amwa i Nain ye sin orinmi owu? Idama ro hwuru na yẹ ọmọ owu ọvo rẹ ọmase uku owu o vwori. ‘Aro ọmase na nọ dọn i Jesu,’ no brurie nya ji ta riẹn: “Wu vwa rha viẹ-ẹ.” Ọke oru, Jesu nọ rhọmọ ọmọ ọmase na nuhwu.—Luke 7:11-15.

Uyono ọghoghanren owu ra na sabu yono nẹ igbevwunu i Jesu yẹ, “arodọmẹ yo mwuie” ha userhumu rẹn ihworho. Ọrẹn igbevwunu erana ghwai rhẹ ikuegbe ghemeghe-e. Hebrews 13:8 nọ tare, “Jesu Kristi owu odẹ ro rieri, inyenana, ye te i bẹmẹdẹ.” Vwana, Jesu o suẹn ẹrhẹ Orodje obẹ odjuwu ne, o mwuegbe rọ nọ ha omẹgbanhon Osolobrugwẹ ọ yẹriẹ ruẹ igbevwunu buebun vrẹn ọke rọ ha otọrakpọ na. Phẹrẹkpẹ, Jesu ono simi ituakpọ ri huvwele. Oma ọnọ merhen Iseri Jehova rẹ aye ina ha userhumu wẹn yono riarorhọ kpahen obọdẹn ifiẹrorhọ ọnana rọ ha obaro na.

[Ifoto]

Jesu o ruẹ igbevwunu erana nyoma “omẹgbanhon Osolobrugwẹ”

[Ifoto]

Jesu o vwo ẹguọlọ okokodo