Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

“Oguẹnzọn Akpọ na Ephian” o ru Oborẹ Ọgbare ọke Ephian

“Oguẹnzọn Akpọ na Ephian” o ru Oborẹ Ọgbare ọke Ephian

“Atita na, ewian enẹyen egbare, izede enẹyen ephian ọsoso.”—DEUT. 32:4.

IJORO: 112, 89

1. Marhẹ Abraham o ru djephia taghene ọ hẹroso i Jehova no brorhiẹn rọ gbare ọke ephian? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

“OGUẸNZỌN akpọ na ephian o ru oborẹ ọgbare?” (Gen. 18:25) Onọ ọrana o djephia taghene Abraham ọ hẹroso i Jehova taghene ono brorhiẹn rọ gbare sekpahen amwa Sodom ọrhẹ Gomorrah. Abraham o vwo imwẹro taghene i Jehova ọ vwọ samọ brorhiẹn rọ sọre nyoma ono kpe “ohworho ọsoso ọrhẹ ọvwọkon kugbe-e.” Abraham o rheri taghene ọrana oborẹ ọsọre rẹn i Jehova. Ẹgbukpe 400 a vrẹn, Jehova nọ tẹmro enana kpahen omayen: “Atita na, ewian enẹyen egbare, izede enẹyen ephian ọsoso. Osolobrugwẹ ra hẹrosua, ro vwo ru oborẹ ọsọre; ọye ohworho ọsoso jeghwai ọvwata.”—Deut. 31:19; 32:4.

2. Mesoriẹ ọwan ine vwo imwẹro taghene i Jehova ono brorhiẹn rọ gbare ọke ephian?

2 Mesoriẹ Abraham o vwo imwẹro taghene i Jehova ono brorhiẹn rọ gbare ọke ephian? Nime i Jehova yẹ esiri orhienbro ọsoso ọrhẹ oborẹ ọgbare. Uvuẹn i Baibol na, a ha orhienbro ọsoso ọrhẹ oborẹ ọgbare ruiruo kugbe. Nọyẹ, o vwo ovẹnẹ uvwre orhienbro ọsoso ọrhẹ oborẹ ọgbare-e.  Omarana, ra mẹriẹn taghene i Jehova yẹ esiri orhienbro ọsoso na, orhienbro ọnẹyen, na gba ọke ephian. Habaye, Baibol na ọ tare taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso ọrhẹ oborẹ ọgbare.—Ps. 33:5.

3. Hunute osehiẹn rẹ ihworho e rhiẹromẹrẹn uvuẹn akpọ na inyenana.

3 Ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn a mẹrẹn urhebro, aye i rha mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o brorhiẹn rọ gbare ọke ephian. Akpọ na ọ vuọnren rhẹ osehiẹn, fọkiẹ ọrana, ihworho buebun ne rhiẹromẹrẹn osehiẹn. Jerẹ udje, e brorhiẹn uhwu kpe ihworho ezẹko jeghwai fi awọrọ rhẹ ekanron fọkiẹ oborẹ aye i vwe ru. Ọrẹn, nyoma ona ra mẹrẹn ohworho vwrurhe re se DNA, ya sabu tiobọnu ihworho ezẹko, ọrẹn aye i rioja ẹgbukpe buebun uvuẹn ekanron ne. Aruo osehiẹn erana, ina sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre, yanghene lẹrhẹ ọwan tuekwẹre, ọrẹn, o vwo osehiẹn ọrọrọ rọ tobọ mai gbanhon.

UVUẸN UKOKO NA

4. Marhẹ esegburhomẹmro Olele Kristi ono ru sabu dẹrughwaroghwu ọdamuni?

4 Ilele Kristi i rheri taghene aye ina sabu rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn akpọ ọnana. Ọrẹn, esegburhomẹmro ọwan ọnọ sabu dẹrughwaroghwu ọdamuni, orhianẹ ọwan i rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn ukoko na. Ọrana ọrhọ phia, me wu ne ru? Wu na ha uphẹn rẹn ọrana no rhiẹ ukọ ha wẹn?

5. Mesoriẹ ono jo gbe ọwan unu orhianẹ ọwan i rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn ukoko na?

5 Nime ọwan ephian ihworho ri vwa gba, ọwan ne rhiẹromẹrẹn osehiẹn, ọnọ sabu phia rẹn ọwan yanghene ọwan ina sabu sehiẹn awọrọ uvuẹn ukoko na. (1 John 1:8) Dedevwo, erhirhiẹ erana i vwe kiki homaphia uvuẹn ukoko na-a, Ilele Kristi ri vwo atamwu i vwa lẹrhẹ ọrana rhiẹ ukọ rẹn aye yanghene gbe aye unu-u. Baibol na o vwo urhebro buebun rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan mevigbanhon, orhianẹ ihworho ri ha uvuẹn ukoko na i ruru ọwan sọ.—Ps. 55:12-14.

6, 7. Osehiẹn ọgo yẹ Omizu owu o rhiẹromẹrẹn uvuẹn ukoko na, iruemru ego yi ha userhumu riẹn ru ekwakwa izede ro serhọ?

6 Roro kpahen oborẹ Willi Diehl o rhiẹromẹrẹn. Omizu Diehl ọ tuẹn ẹga rhọ uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn Bern, Switzerland uvuẹn ẹgbukpe 1931. Uvuẹn ẹgbukpe 1946, no riẹ Isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ ẹrẹnren uvuẹn New York, U.S.A. Ọke rọ ruotọre nẹ Isukuru na, nọ gare uvuẹn ẹrhẹ oniruo okinhariẹ, uvuẹn Switzerland. Omizu Diehl nọ tare uvuẹn ikuegbe akpenyerẹn yen: “Uvuẹn May 1949, ni mi ya vwe oghọn ukoko rọ ha uvuẹn Bern taghene mia guọlọ rọnmọ.” Aye ni ta riẹn taghene ọrhọ rọnmọ, orho vwo uphẹn ẹga ọrọrọ ghwẹ iruo ọkobaro-o. Omizu Diehl nọ ji ta: “Erhe kwe mẹ mi ha ẹmro phia uvuẹn ukoko na-a . . . Ihworho buebun i vwa rha mroma ame-e, aye ne ni ame jerẹ ihworho re le nẹ ukoko.”

7 Me yẹ Omizu Diehl o ruru uvuẹn erhirhiẹ ọrana? Omizu Diehl nọ tare: “Ame i rheri taghene ọ sọ ra na rọnmọ-ọ, omarana, ame na nẹrhomo jeghwai hẹroso i Jehova.” Ọke oru, ukẹro re ni orọnmo rọ sọre na, na kpọ riẹ vi, habaye, na rharhumu yẹ Omizu Diehl uphẹn ẹga ro vwori bi. Ọ mẹrẹn ebrurhọ fọkiẹ atamwu ro vwori kpahen i Jehova. * Omarana,  o fori na nọ oma ọwan: ‘Mi ne vwo aruo uruemru Omizu Diehl, orhianẹ mie rhiẹromẹrẹn osehiẹn? Mi na sabu vwo edirin, jeghwai hẹroso i Jehova, gbinẹ mi ne ru ekwakwa izede ọnẹmẹ?’—Prov. 11:2; se Micah 7:7.

8. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan roro taghene e sehiẹn ọwan yanghene awọrọ uvuẹn ukoko na?

8 Habaye, wu na sabu rorie sọ taghene e sehiẹn owẹwẹ yanghene ohworho ọrọrọ uvuẹn ukoko na. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọwan e ni erhirhiẹ na izede rọ sọre yanghene ọwan a dabu rhe oborẹ ọ phiare na fiotọre-e. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, sẹ ọwan i dabu vwẹruọ erhirhiẹ na yanghene ọwan e vwẹruọ ye-e, ọwan i rha hẹroso i Jehova nyoma a nẹrhomo vwe yi jeghwai sẹrorẹ atamwu ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan na ja rha tuekwẹre rẹn i Jehova.—Se Proverbs 19:3.

9. Idje ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrọ kpahen ọnana?

9 Jene roro kpahen erhirhiẹ esa uvuẹn i Baibol na, rẹ osehiẹn ọ homaphia. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ imizu i Joseph i rurie. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahiẹn, ene yono kpahen oborẹ i Jehova o ru Orodje Israel re se Ahab ọrhẹ oborẹ Ọnyikọ Peter o ruru uvuẹn Syrian Antioch. Rẹ ọwan e yono kpahen idje enana, yono kpahen ekwakwa ri na ha userhumu wẹn tẹnrovi onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova, maido, ọwan i rhe vwo imwẹro taghene e sehiẹn ọwan.

E SEHIẸN I JOSEPH

10, 11. (a) Osehiẹn ego yi Joseph o rhiẹromẹrẹn? (b) Uphẹn ọgo yi Joseph o vwori ọke rọ ha uvuẹn ekanron?

10 Joseph ro rhiẹ ohworho rọ ga i Jehova, o rhiẹromẹrẹn osehiẹn abọ imizu enẹyen ọrhẹ ihworho ri vwa ga i Jehova. Ọke i Joseph ọ ha iphuphẹn, imizie ni mwurien, aye ni rhẹriẹ no rhiẹ ọvrẹn. Na kpareriẹ riẹ Egypt. (Gen. 37:23-28; 42:21) Ọke ro rhirhiẹ ẹkwotọre ọrana te ẹgbukpe ezẹko, na mọrenfian bariẹn taghene ọ guọlọ gba ane ọga ye lelie gbọfanrhiẹn, ne mwurien rhẹ ekanron. (Gen. 39:17-20) Ọke ro rhiẹ ọvrẹn ọrhẹ ọke re mwuie rhẹ ekanron na, i te ẹgbukpe 13. Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ i Joseph o rhiẹromẹrẹn rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan, orhianẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na e sehiẹn ọwan?

11 Joseph o vwo uphẹn rọ nọ ta oborẹ ọ phiare rẹn ohworho rọ ji ha uvuẹn ekanron na. Ohworho ọrana yẹ ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo. Uvwre ọke aye awanva a ha uvuẹn ekanron na, ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo, nọ menemena, Joseph nọ rhian emena na. Joseph nọ tare taghene ene tiobọnu ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo, nọ rharhumu ya wian uvuẹn egodo Pharaoh. Ọke i Joseph ọ rhian emena na, ọye nọ ha uphẹn ọrana dje erhirhiẹ ọnẹyen riẹn. Ọwan ina sabu yono emru ọghoghanren nẹ oborẹ i Joseph ọ tare ọrhẹ oborẹ ọ vwọ ta.—Gen. 40:5-13.

12, 13. (a) Marhẹ ẹmro i Joseph i ru djephia taghene ọye ọ guọlọ ru emru kpahen erhirhiẹ rọ havwọ na? (b) Me yi Joseph ọ vwọ ta rẹn ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo?

12 Se Genesis 40:14, 15. Djokarhọ ye taghene i Joseph ọ tare taghene e mwurien ha. Ẹmro ọrana o mevirhọ taghene e so i Joseph. O fiotọre taghene e sehiẹn i Joseph. Joseph ọ ji ta taghene ọye o ru oborẹ a fọkiẹ mwuie rhẹ ekanron na-a. Fọkiẹ ọrana, Joseph nọ ta rẹn ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo, nọ  ta rẹn i Pharoah kpahen ọye. Neneyo a sabu tie nẹ ekanron na.

13 Ẹmro i Joseph i djephia taghene ọye o ru emru kpahen erhirhiẹ rọ havwọ na-a? Ẹjo. Ọye ọ mẹrẹnvwrurhe taghene e sehiẹn yen uvuẹn erhirhiẹ sansan. Ọye nọ ta urhomẹmro na rẹn ohworho rọ yẹ Pharaoh enyo, rọ nọ sabu ha userhumu riẹn. Ọrẹn, djokarhọ ye taghene o vwo ekete uvuẹn i Baibol na rọ tare taghene i Joseph ọ ta rẹn ohworho owuorowu taghene imizie yi rhẹriẹ-ẹ, ọ tobọ ta rẹn Orodje na-a. Ọke rẹ imizu i Joseph a rhiẹ Egypt jeghwai lelie kwaphiẹrhọ, Pharaoh no dedirẹ aye, nọ jeghwai ta rẹn aye taghene aye ina sabu rhirhiẹ ẹkwotọre na.—Gen. 45:16-20.

Ẹmro ra rhaphiẹ ohworho, ọnọ sabu lẹrhẹ ẹmro do vrẹn ovwan (Mẹrẹn udjoghwẹ 14)

14. Me yọ nọ lẹrhẹ ọwan kẹnoma rẹn uruemru ra raphiẹ ohworho orhianẹ ọwan i rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn ukoko na?

14 Olele Kristi orho vwo imwẹro taghene e sehiẹn yen, o fori no ni omayen so neneyo o jo rho gun iguengun. Itiọrurhomẹmro, o fori nọ guọlọ userhumu mie ekpako ukoko na, jeghwai ta rẹn aye kpahen oborẹ ohworho na o ru sọ. (Lev. 5:1) Ọrẹn, orho rhianẹ orhiẹ ọdandan ọghwaghwa-a, aye awanva ina sabu kwaphiẹrhọ, ọrẹn aye i ta rẹn ekpako ukoko yanghene ohworho owuorowu-u. (Se Matthew 5:23, 24; 18:15.) Jenẹ a ha iruemru-urhi Baibol ruiruo na sabu kwaphiẹ ẹmro erana rhọ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọwan ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene e ru ọwan sọ-ọ. Oma ọnọ merhen ọwan orhianẹ ọwan a lẹrhẹ ẹmro na do vrẹn ovwan nyoma ọwan ina raphiẹ omizu na-a. Karorhọ taghene sẹ ọwan i ru sọ yanghene oborẹ ọwan i ruru na o serhọ, ọwan i rha rhaphiẹ ohworho na, ọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ-ọ. Atamwu rẹ ọwan i vwo kpahen i Jehova ọrhẹ imizu ọwan, ọnọ lẹrhẹ ọwan je ru oborẹ ọsọre. Ọke ọbo ijoro na ọ ta kpahen ohworho ro vwo vwo upe, nọ tare: “Ọ vwọ rhaphiẹ ohworho rhẹ unu  ọnẹye-en, o vwo ru ọreva ye oborẹ obiomuru-un, ọ vwọ jeghwai phọphọ igbehian ọnẹye-en.”—Ps. 15:2, 3; Jas. 3:5.

KARORHỌ ONYERẸNKUGBE RỌ MAI GHAEN

15. Marhẹ onyerẹnkugbe ri Joseph o vwori rhẹ i Jehova o ru ha userhumu riẹn mẹrẹn ebrurhọ?

15 Joseph o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Uvwrẹ ẹgbukpe 13 re mwu i Joseph riẹ evrẹn ọrhẹ ọke rọ ha uvuẹn ekanron na, Joseph ọ ha ukẹro i Jehova o ni emru, ha ni erhirhiẹ rọ havwọ. (Gen. 45:5-8) Ọye o kperi Jehova fọkiẹ oborẹ ọ phia riẹn na-a. Dedevwo ọ karorhọ erhirhiẹ osehiẹn ro rhiẹromẹrẹn na, ọrẹn ọ ha uphẹn rẹn erhirhiẹ ọrana nọ lẹrhiẹ tuekwẹre-e. Maido, ọ lẹrhẹ ijẹgba ihworho ọrhẹ orusọ aye fi ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọnẹyen rhẹ i Jehova-a. Atamwu ri Joseph o vwori ọ lẹrheriẹ mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpọ erhirhiẹ na vi lele, jeghwai ha ebrurhọ riẹn ọrhẹ ekrun ọnẹyen.

16. Mesoriẹ ọwan ine ti kẹrẹ i Jehova orhianẹ omizu rọ ha uvuẹn ukoko na o sehiẹn ọwan?

16 Omaran ọ ji havwọ, o fori nẹ ọwan i sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. O fo nẹ ọwan i lẹrhẹ ijẹgba imizu ọwan fi ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova-a. (Rom. 8:38, 39) Ukpomaran, omizu rọ ha uvuẹn ukoko na orho sehiẹn ọwan, o fori nẹ ọwan i ti kẹrẹ i Jehova jerẹ oborẹ i Joseph o ruru, nyoma ọwan ina ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru, ha ni erhirhiẹ na. Ọwan i rha damoma ru oborẹ ọwan ina sabu ru ne, o fori nẹ ọwan i nyajẹ erhirhiẹ na vwo rẹn i Jehova, jeghwai vwo imwẹro taghene ọye ọnọ kpọ ekwakwa vi uvuẹn ọke ọrhẹ izede ọnẹyen.

HẸROSO “OGUẸNZỌN AKPỌ NA EPHIAN”

17. Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene ọwan i hẹroso “Oguẹnzọn akpọ na ephian”?

17 Ra mẹriẹn taghene ọwan e ji nyerẹn uvuẹn enyerakpọ ọnana, ọwan ine rhiẹromẹrẹn osehiẹn. Ọkezẹko, wẹwẹ yanghene ohworho ọrọrọ ọnọ sabu rhiẹromẹrẹn osehiẹn yanghene wu na sabu roro taghene e ru irueruo osehiẹn uvuẹn ukoko na. Wu ne jẹ ọrana rhiẹ ukọ wẹ-ẹn. (Ps. 119:165) Ukpomaran, jenẹ ọwan i vwo atamwu, na jeghwai hẹroso i Jehova. Habaye, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọwan e rhe erhirhiẹ na fiotọre-e. Ọ jeghwai fo nẹ ọwan i rhe taghene ijẹgba ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ni emru izede rọ sọre. Jerẹ oborẹ ọwan i yono kpahen i Joseph ne na, o fori nẹ ọwan i kẹnoma rẹn uruemru ra rhaphiẹ ohworho, ra mẹriẹn taghene ọrana ọ sabu kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ-ọ. Habaye, ukperẹ ọwan ina kpare idjaghwẹ re ne ru ekwakwa izede ọwan, o fori ne ọwan i vwo atamwu jeghwai hẹrhẹ ọke ri Jehova ọnọ kpọ ekwakwa vi. Ọrana ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova jeghwai yẹ ọwan ebrurhọ jerẹ oborẹ o ru rẹn i Joseph. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ọwan i vwo imwẹro taghene i Jehova ro rhiẹ Oguẹnzọn akpọ na ephian, ono ru oborẹ ọgbare ọke ephian, nime izede enẹyen ephian ọsoso.—Gen. 18:25; Deut. 32:4.

18. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

18 Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen erhirhiẹ eva uvuẹn i Baibol na, rẹ osehiẹn ọ homaphia uvwre ihworho ra ga i Jehova. Idje ihworho enana, ine dje oborẹ omeriotọre ọrhẹ omwemẹ ra na harhomu o ru surhobọ mwu oborẹ i Jehova o brorhiẹn lele.

^ Udjoghwẹmro 7 Se ikuegbe akpenyerẹn ọrẹ Willi Diehl, “Jehovah Is My God, in Whom I Will Trust,” uvuẹn Watchtower November 1, 1991.