Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Mẹrẹn Ovẹnẹ rọ ha Uvwre Ihworho

Mẹrẹn Ovẹnẹ rọ ha Uvwre Ihworho

“Are ni na . . . mẹrẹn ovẹnẹ rọ havwiẹ uvwre ọvwata ọrhẹ ọvwọkon.”—MAL. 3:18.

IJORO: 127, 101

1, 2. Obẹnbẹn ọgo yẹ ihworho Osolobrugwẹ a dẹrughwaroghwẹ inyenana? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

IDỌKITỌ buebun e simi ihworho ri vwo emiamo rẹ kiki mwu awọrọ. Aye a hẹrote ere kpomẹ, nime, aye i guọlọ ha userhumu rẹn aye. Ọrẹn, aye ina ji sẹrorẹ oma aye neneyo aye i je rhe vwo emiamo rẹ aye a damoma aye ine simi na. Omaran ọ ji havwọ, buebun ọwan e rhirhiẹ jeghwai wian kẹrẹ ihworho ri vwo iruemru ri kparehaso i Baibol. Ọnana ghini ọdamuni rẹn ọwan.

2 Inyenana ihworho buebun e ru oborẹ o biomurun. Uvuẹn ileta ọreva ri Paul ọ ya vwe i Timothy, ọ tẹmro kpahen iruemru ri ne gberẹ ihworho ri hẹriẹ oma aye nẹ obẹ Osolobrugwẹ, iruemru enana ina dabu fiotọre uvuẹn ẹdẹ ri koba na. (Se 2 Timothy 3:1-5, 13.) Dedevwo ọnọ sabu rhe gbe ọwan unu taghene iruemru enana i gbephe, ọrẹn, iruemru enana ina ji sabu rhamẹ ọwan. (Prov. 13:20) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ iruemru ihworho uvuẹn ẹdẹ ri koba na i ru vẹnẹ iruemru ihworho Osolobrugwẹ. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan nẹ erharherẹ iruemru ọke re yono awọrọ kpahen i Jehova.

3. Ayọmo ye dje iruemru ri ha uvuẹn 2 Timothy 3:2-5 na phia?

 3 Ọnyikọ Paul ọ yare taghene “uvuẹn ẹdẹ ri koba na ọke egbogbanhon ra bẹn enyerẹn ine rhirhiẹ ye.” Paul nọ hunute erharherẹ iruemru 19, rẹ ihworho ine vwo uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Paul ọ jeghwai hunute iruemru ezẹko ri họhọ erẹ ọ hunute uvuẹn Romans 1:​29-31, ọrẹn, iruemru rọ hunute ọke ọ ya ileta vwe i Timothy ọ hunute ẹmro ezẹko ra na ja sabu mẹrẹn uvuẹn ekete erọrọ uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na. Ẹmro na “ituakpọ ine vwo . . . ” yi Paul ọ tuẹn ekele erharherẹ iruemru erana rhọ. Ẹmro na “ituakpọ” o mevirhọ ehworhare ọrhẹ emẹse re dje iruemru enana phia. Ọrẹn, rhẹ ihworho ephian ye dje iruemru enana phia-a. Iruemru Ilele Kristi i vẹnẹren.—Se Malachi 3:18.

UKẸRO RO FORI NA HA NI OMA ỌWAN

4. Marhẹ wu ne dje ihworho re djoma gegerege rhọ?

4 Ọke i Paul ọ ta taghene ituakpọ ine vwo ẹguọlọ igho ọrhẹ oma aye hin, nọ jeghwai ta taghene ihworho ina wonma, aye ina kparoma, aye ine ji djoma gegerege, enana iruemru ra lẹrhẹ ọwan roro taghene a do ghwẹ ereva ọwan, fọkiẹ omẹgbanhon re vwori, erhumu ọwan yanghene ẹrhẹ ra havwọ. Ihworho ri vwo iruemru enana e fiẹrorhọ taghene awọrọ ina rha họghọ ọrhẹ ẹga rẹn aye. Ọgba irherhe owu nọ tare kpahen ohworho ro djoma gegerege: “Aruẹ ohworho ọnana o vwo agbarha ọkokamu uvuẹn ọmudu ọnẹyen ro gburhomu rhotọre riẹn.” Ihworho ezẹko i tare taghene omẹkpare o tuoma te erhirhiẹ rẹ ohworho rọ kparoma o vwo utuoma kpahen ọwọrọ ro djoma gegerege.

5. Marhẹ yẹ idibo Osolobrugwẹ ezẹko ri vwo atamwu i ru dje uruemru omẹkpare phia?

5 Jehova o vwo utuoma kpahen omẹkpare. O vwo utuoma kpahen “ikẹro omẹkpare.” (Prov. 6:16, 17) Omẹkpare ọ sabu lẹrhẹ ọwan tikẹrẹ Osolobrugwẹ-ẹ. (Ps. 10:4) Omẹkpare usuẹn iruemru i Dẹbolo. (1 Tim. 3:6) Ọrẹ omemwurhọ, idibo i Jehova ezẹko ri vwo atamwu i me vwo uruemru omẹkpare. Orodje i Judah re se Uzziah ọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen ẹgbukpe buebun. Ọrẹn, Baibol na nọ tare, “ogege o vwo omẹgbanhon ne, nọ kparoma uvuẹn ọmudu ọnẹyen, ọnana no sun rien riẹ oghwọghọ, nọ tiẹn uvwele i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ye, nyoma rọ ruẹ oghwa ẹga i Jehova ya torhẹ ajija oberun agbarha izobo ajija na.” Orodje Hezekiah jẹ ohworho ọrọrọ rọ kparoma, ọrẹn, ọnẹyen ibiọke ọvo.—2 Chron. 26:16; 32:25, 26.

6. Ekwakwa ego yi na sabu lẹrhẹ i David kparoma bi, ọrẹn, mesoriẹ ọ vwọ kparoma?

6 Ihworho ezẹko a kparoma fọkiẹ erhumu aye, oborẹ aye i titi te, ona ijoro ẹsuọ aye, ena rẹ aye i vwori, yanghene ẹrhẹ ọduado rẹ aye i havwọ. David o vwo ọsoso ena re keleri na, ọrẹn, o ji dje uruemru omeriotọre phia ọsoso akpenyerẹn yen. Ọke ro kpe i Goliath hin ọrhẹ ọke ra ha ọmọ ọgbọtọ Orodje Saul riẹn no rhiẹ aniẹ, David nọ nọriẹn: “Ọrọmo yẹ omẹmẹ, habaye, ayọmo yẹ ekrun mẹ, ekrun ọsẹ mẹ rọ ha uvuẹn Israel, re mi ne rhiẹ ọgọ orodje na?” (1 Sam. 18:18) Me yọ ha userhumu riẹn dje omeriotọre phia? David ọ sabu vwo omamọ iruemru, omẹgbanhon, ọrhẹ ẹrhẹ enẹyen, nime i Jehova ọ luẹ riẹn jeghwai kpomavi riẹn. (Ps. 113:5-8) David o rheri taghene obẹ i Jehova yẹ ekwakwa irhorhomu ephian ro vwori i nurhe.—Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 4:7.

7. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omeriotọre?

7 Jerẹ i David, idibo i Jehova inyenana a damoma nẹ aye i dje omeriotọre phia. O  ghini gbe ọwan unu, ra mẹriẹn taghene i Jehova rọ maido uvuẹn akpọ te odjuwu na o dje omeriotọre phia. (Ps. 18:35) O fori ne roro kpahen urhebro ọnana: “Are i ha ẹguọlọ okokodo ọrẹ arodọmẹ, uruemru esiri, omeriotọre, uruemru dẹndẹn ọrhẹ edirin ru ewun kurhọ.” (Col. 3:12) Ọwan i ji rhe taghene ẹguọlọ “ọ vwọ kparoma-a, ọ vwọ wonma-a.” (1 Cor. 13:4) Erhe dje uruemru omeriotọre phia, ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho ma ga i Jehova. Jerẹ oborẹ esa ọnọ sabu ghwẹriẹ nyoma uruemru aniẹ, awọrọ ina ji sabu ma ga i Jehova fọkiẹ uruemru omeriotọre rẹ ihworho yi e djephia.—1 Pet. 3:1.

OBORẸ E LELE IHWORHO NYERẸN LELE

8. (a) Ukẹro ọgo yẹ ihworho ezẹko a ha ni uruemru ra tiẹn uvwele esẹ rhẹ izu inyenana? (b) Urhebro ọgo yi Baibol na ọ yẹ emọ?

8 Paul ọ ta kpahen oborẹ ihworho ine lele awọrọ nyerẹn lele uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ ri koba na, emọ ina tiẹn uvwele esẹ rhẹ izu. Dedevwo ẹbe, ughe ọrhẹ iruẹn sansan e jiri uruemru ọnana, ja huvwele ọ lẹrhẹ ọyanghan rhirhiẹ ekrun na ro rhiẹ okugbe rọ mai ghanren. O jiri ne rẹ ihworho i rhe ọnana. Jerẹ udje, vẹrhẹ bi uvuẹn i Greece, ohworho ọrhọ ghwiẹ ọsẹ ye yanghene izie, na da ye obọ jẹ no jo rho vwobọrhọ irueruo amwa; uvuẹn urhi itu i Rome, ọmọ ọrhọ ghwiẹ ọsẹ yẹ, ọnọ sabu lele fiẹ uhwu riẹn. Baibol na ọ ha urhebro rẹn emọ nẹ aye i họghọ rẹn ọsẹ ọrhẹ izu aye.—Ex. 20:12; Eph. 6:1-3.

9. Me yọ nọ ha userhumu rẹn iphuphẹn sabu huvwele eri vwiẹrẹ aye?

9 Emọ ina sabu sẹrorẹ oma aye nẹ uruemru ra tiẹn uvwele esẹ rhẹ izu nyoma aye ine roro kpahen oborẹ eri vwiẹrẹ aye i ru rẹn aye ne. Ana sabu vwo ọdaremẹro, orhianẹ a dabu rhe fiotọre taghene Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọsẹ ọwan, ọ guọlọre na huvwele ọsẹ rhẹ izu ọwan. Iphuphẹn, o fori nẹ are i ta omamọ ẹmro kpahen eri vwiẹrẹ are, neneyo emọ erọrọ i ji ru omaran rẹn esẹ ọrhẹ izu aye. Itiọrurhomẹmro, emiemọ erhe vwo ẹguọlọ kpahen emọ aye-e, ọnọ bẹn rẹ emọ na ina huvwele aye. Ọrẹn, uphuphẹn ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene eri vwiẹriẹ i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, no vwo omwemẹ rọ nọ huvwele aye ọrhọ tobọ bẹn. Austin nọ tare: “Dedevwo mie ru ekwakwa lele oborẹ o jeri mẹ ọgbọ buebun, eri vwiẹrẹ mẹ ni jurhi mẹ, aye ni dje oborẹ ọsoriẹ aye e jurhi na mẹ, jeghwai ha uphẹn mẹ ne mi sabu lele aye tẹmro. Ọrana ọ ha userhumu mẹ sabu huvwele. Mi mẹrẹnvwrurhe taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ọnana nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi na huvwele aye.”

10, 11. (a) Iruemru ego yi ne djephia taghene ihworho e vwo ẹguọlọ kpahen ereva aye-e? (b) Marhẹ yẹ ẹguọlọ rẹ Ilele Kristi i vwo kpahen ereva aye o kodo te?

10 Paul ọ ji hunute iruemru erọrọ ri djephia taghene ituakpọ e vwo ẹguọlọ kpahen ereva aye-e. Jerẹ udje, ọke rọ hunute emọ ra “tiẹn uvwele esẹ rhẹ izu” hin, nọ tare taghene ituakpọ i dje ekpẹmẹ phia-a, fọkime aye e vwo ọdaremẹro kpahen uruemru esiri rẹ awọrọ e dje rẹn aye-e. Ituakpọ i vwo atamwu-u. Aye ena phiẹ ihworho rhọ, nọyẹ aye a guọlọ lele ereva aye ru kugbe-e. Aye ine rhiẹ era rhaphiawan ọrhẹ era rhẹ awan, aye ina rha tẹmro ekan kpahen ereva aye tobọ te Osolobrugwẹ. Aye ine vwo uruemru re biomu awọrọ, nọyẹ ihworho ra ta erharherẹ ẹmro kpahen ohworho neneyo awọrọ i ha orharherẹ ukẹro nie. *

 11 Ihworho ra ga i Jehova a họhọ ihworho akpọ na re vwe dje ẹguọlọ phia-a, ukpomaran, aye i vwo ẹguọlọ kpahen ereva aye. O jiri ne rẹ aye e dje ẹguọlọ ọnana phia. Jesu ọ tare taghene ẹguọlọ re vwo kpahen ereva ọwan ro ji rhie a·ga’pe, yọ nọ ha kpahen ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova. (Matt. 22:38, 39) Jesu ọ ji ta taghene ẹguọlọ re vwo kpahen ereva ọwan yo no dje ọwan rhẹ Ilele Kristi urhomẹmro. (Se John 13:34, 35.) Ene ji dje aruẹ ẹguọlọ Olele Kristi ọnana rẹn evwreghrẹn ọwan dede.—Matt. 5:43, 44.

12. Marhẹ yi Jesu o ru dje ẹguọlọ rẹn awọrọ?

12 Jesu o dje ẹguọlọ okokodo rẹn awọrọ. O ghwoghwo kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ nẹ amwa owu riẹ ọrọrọ. O simi ituẹro, ikpolo, ere kpomu oti, ọrhẹ idienrhọ. Ọ jeghwai rhọmọ ihworho nẹ uhwu. (Luke 7:22) Jesu ọ tobọ hwu rẹn ituakpọ, dedevwo aye i vwo utuoma kpahiẹn. Jesu o dje ẹguọlọ ri Jehova o vwori kpahen ituakpọ phia. Iseri Jehova ri ha uvuẹn akpọ na ephian e ji dje aruẹ ẹguọlọ ọnana rẹn awọrọ.

13. Marhẹ yẹ ẹguọlọ re djephia rẹn ihworho o ru ha userhumu rẹn aye ma ga i Jehova?

13 Ẹguọlọ re djephia rẹn awọrọ, ọ lẹrhẹ aye ma ga i Jehova. Jerẹ udje, ẹguọlọ rẹ ọhworhare owu obẹ i Thailand ọ mẹrẹnren taghene Iseri Jehova e djephia rẹn owuowọnwan uvuẹn omẹvwa, ọ hobọte yi. Ọke ro te oghwa, nọ tare taghene e lelie yono i Baibol na ọgbeva uvuẹn ọkprughwre. Ọye no ghwoghwo rẹn imizie ephian, nọ jeghwai ha isese i Baibol phia uvuẹn uyono ukoko ọke ibiamo erhan a vrẹn hin. Na sabu rhe oborẹ ọwan e dje ẹguọlọ rẹn awọrọ te, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Mia ha userhumu rẹn ihworho uvuẹn ekrun mẹ, ukoko na, ọrhẹ eri mia vwa uvuẹn owian aghwoghwo na? Mia ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni ihworho e ni aye?’

ERIMWAMWA EGBO ỌRHẸ EMIGEGEDE

14, 15. Erharherẹ iruemru ego yẹ ihworho ezẹko i vwori bi, ọrẹn, marhẹ ezẹko usuẹn aye i ru wene uruemru aye?

14 O fori nẹ Ilele Kristi i kẹnoma rẹn erharherẹ iruemru rẹ ituakpọ na e djephia.  Ituakpọ e vwo ẹguọlọ kpahen orhorhomu-u, habaye, aye ihworho gbalogbalo sekpahen orhorhomu e djephia. Aye e vwo uruemru omerhesu-un, aye a jeghwai djoma. Awọrọ iludu ọrhẹ ihworho ri vwe roro te vwẹrẹ aye e ki brorhiẹn.

15 Ihworho ezẹko ri vwo iruemru erana bi, i ghwẹriẹ rhiẹ emamọ ihworho ne. A mẹraro kpahen ewene ọnana uvuẹn i Baibol na. (Se Isaiah 11:6, 7.) Baibol na ọ ta kpahen eranmo ra djoma jerẹ erimwamwa egbo ọrhẹ ikporokpo re lele eranmo jerẹ emigegede ọrhẹ emọ erhuẹn nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma. Djokarhọ ye taghene a mẹrẹn ufuoma ọnana, “fọkime otọrakpọ na ọnọ vuọn rhẹ irherhe i Jehova.” (Isa. 11:9) Ra mẹriẹn taghene eranmo i sabu yono kpahen i Jehova-a, nọyẹ ẹmro ọnana o sekpahen ituakpọ.

Iruemru-urhi Baibol na e wene akpenyerẹn ihworho! (Ni udjoghwẹ 16)

16. Marhẹ yi Baibol na o ru ha userhumu rẹn ihworho wene uruemru aye?

16 O ji vwo ihworho ezẹko ra djoma jerẹ arimwamwa egbo vẹrhẹ bi, ọrẹn, aye e lele ihworho nyerẹnkugbe ne. Wu na sabu se ikun aye ezẹko uvuẹn oghọn na “The Bible Changes Lives,” rọ ha uvuẹn jw.org. Ihworho ri mẹrẹn ogame urhomẹmro na vwrurhe ra jeghwai ga i Jehova, a họhọ ihworho ra gemai ruẹ jerẹ era ga Osolobrugwẹ, ọrẹn, aye e dje omẹgbanhon ọnẹyen rhiẹ ofia-an, nọyẹ, aye e ruẹ jerẹ era ga Osolobrugwẹ ọrẹn uruemru aye ọ vẹnẹrẹn. Ihworho ri ghwẹriẹre na i “ku uruemru ọkpokpọ na rhọ ra maren lele ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ obọdẹn ọvwata ọrhẹ atamwu na.” (Eph. 4:23, 24) Ihworho i rhe yono kpahen Osolobrugwẹ, aye na mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ aye i dje iruemru enẹyen phia. Omarana, aye ne wene oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen bi, iruemru, ọrhẹ irueruo aye. Ewene enana a ghwai lọhọ-ọ, ọrẹn, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn ihworho ri ghini guọlọ ru ọhọre Osolobrugwẹ.

“KẸNOMA RẸN IHWORHO ENANA”

17. Marhẹ ene ru sabu kẹnoma rẹn ihworho ri vwo erharherẹ iruemru?

17 Ovẹnẹ rọ ha uvwre ihworho ra ga i Jehova ọrhẹ era vwa ga i Jehova nọ dabu fiotọre rhọ. O fori nẹ era ga i Jehova i jomarhotọre neneyo erharherẹ iruemru ihworho ra vwa ga i Jehova o jo rho biomu aye. O fori na nyalele urhebro rọ ha uvuẹn 2 Timothy 3:2-5 rọ tare taghene a kẹnoma rẹn ihworho enana. Itiọrurhomẹmro, a sabu kẹnoma rẹn ihworho ibiobiomu ephia-an. Nime ana ji mẹrẹn aye uvuẹn ekete re ruiruo, uvuẹn isukuru, yanghene uvuẹn ekete re rhirhiẹ. Ọrẹn, ana sabu kẹnoma rẹn iroro ọrhẹ iruemru aye. Ana sabu ru ọnana nyoma uyono i Baibol, ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe re ne vwo rhẹ era ga i Jehova.

18. Marhẹ yẹ ẹmro ọrhẹ uruemru ọwan o ru lẹrhẹ awọrọ vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova?

18 O ji fo na ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Rha guọlọ uphẹn wu ne ghwoghwo rẹn aye, jeghwai nekpẹn userhumu mie i Jehova ne wu sabu ta oborẹ o serhọ. O fori na ta rẹn awọrọ taghene ọwan Iseri Jehova. Izede ọnana, omamọ uruemru ọwan ọnọ sabu jiri Jehova ukperẹ ono rhiẹ oma ọwan. E yonirin ọwan “na tiẹn iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ojemẹ akpọ na, na jeghwai nyerẹn rhẹ osasame ẹhẹn, uruemru ọvwata ọrhẹ uruemru ọ ga Osolobrugwẹ uvuẹn enyerakpọ ọnana.” (Titus 2:11-14) Arha sẹrorẹ omamọ uruemru, awọrọ ina mẹrẹn ọwan, aye ne na ta: “Ame i guọlọ lele are, fọkime ame i rhonrin taghene Osolobrugwẹ rhẹ are i gba havwiẹ.”—Zech. 8:23.

^ Udjoghwẹmro 10 Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “ọrẹ o biomawan” yẹ di·aʹbo·los, ọnana yẹ odẹ ra ha se Echu uvuẹn i Baibol na, nime Echu o biomu omamọ odẹ rẹ Osolobrugwẹ o vwori.