Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Ọhọre i Jehova ono Rugba!

Ọhọre i Jehova ono Rugba!

“Mi ta riẹ ne, mi ne ruie nọ phia. Mi djẹ iroro yi ne, mi ne ru te omaran.”ISA. 46:11.

IJORO: 147149

1, 2. (a) Me yi Jehova o djephia rẹn ọwan ne? (b) Imwẹro ọgo yẹ ọwan i mẹrẹnren uvuẹn Isaiah 46:10, 11 ọrhẹ Isaiah 55:11?

ẸMRO erukaro uvuẹn i Baibol na, ọ tare taghene: “Uvuẹn ọtonrhọ, Osolobrugwẹ ọ ma idjuwu na ọrhẹ otọrakpọ na.” (Gen. 1:1) Itiọrurhomẹmro, oborẹ e rhe kpahen ekwakwa rẹ Osolobrugwẹ ọ maren e bu-un, jerẹ udje, ọwan e rhe kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn oberun na yanghene oborẹ ọ lẹrhẹ akpọ na mevie ekete owu-u, ibiẹ ekwakwa yẹ ọwan i mẹrẹnren uvuẹn akpọ na ne. (Eccl. 3:11) Ọrẹn, Jehova ọ ta rẹn ọwan kpahen ọhọre ọnẹyen kpahen akpọ na ọrhẹ ituakpọ ne. Otọrakpọ na yẹ oghwa rẹ Osolobrugwẹ ọ kwaphiẹrhọ rẹn ihworho rẹ ọye ọ maren uvuẹn ohọhọme ọnẹyen. (Gen. 1:26) Aye ine rhiẹ emọyen, Jehova nẹ ono rhiẹ Ọsẹ aye.

2 Genesis urhomu-ẹmro ọrẹ 3, o djerie phia taghene ọhọre Osolobrugwẹ nọ dẹrughwaroghwu ẹkparehaso. (Gen. 3:1-7) Ọrẹn, ẹkparehaso ọrana ọ sabu fi ohra rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ-ẹ. O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu lẹrhẹ ọhọre i Jehova je rugba-a. (Isa. 46:10, 11; 55:11) Ọrẹn, ọwan i vwo imwẹro taghene ọhọre i Jehova ono rugba, ọke na orho te!

3. (a) Ekwakwa ego yi na sa ọwan erhumu vwẹruọ iyẹnrẹn ri ha uvuẹn i Baibol na? (b) Mesoriẹ ọwan e yono kpahen ekwakwa enana uvuẹn ọke ọnana? (c) Enọ egọ yẹ ọwan ine yono kpahen?

3 O vwo ẹfro-o, ọwan i rhe oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen  ọhọre Osolobrugwẹ kpahen akpọ na ọrhẹ ituakpọ, kugbe oborẹ i Jesu o ru ha ọhọre ọrana te orugba. Aye i ghanranren omamọ, ọkezẹko aye yẹ oborẹ ọwan i kiki yono ọke ọwan a tuẹn uyono i Baibol na rhọ. Ọwan na ji ha userhumu rẹn ihworho erọrọ, nẹ aye i ji rhe iyono enana. Rẹ ọwan e yono urhomu-ẹmro ọnana uvuẹn uyono na, no fori nẹ ọwan i damoma se ihworho buebun nẹ aye i rhiẹ Ẹkarorhọ uhwu i Jesu. (Luke 22:19, 20) Ihworho ri ne riẹ Ẹkarorhọ uhwu na, ine yono kpahen ọhọre Osolobrugwẹ omamọ. Omarana, bọmọke ẹdẹ Ẹkarorhọ na ono ki te, no fori nẹ ọwan i roro kpahen enọ rẹ ọwan ina nọ ihworho ọwan a ha i Baibol yono ọrhẹ ihworho erọrọ, nẹ aye i vwo omamerhomẹ kpahen Ẹkarorhọ uhwu i Jesu na. Ọwan ine roro kpahen enọ esa: Me yẹ ọhọre Osolobrugwẹ kpahen akpọ na ọrhẹ ituakpọ? Me yọ phiare? Marhẹ uhwu i Jesu o ru ha ọhọre i Jehova te orugba?

ME YẸ ỌHỌRE I JEHOVA NẸ ỌTONRHỌ RHE?

4. Marhẹ emama e ru jiri Jehova?

4 Jehova Ọmemama ro vwo ẹghwanren omamọ. Kẹmru kemru rọ maren i rhomurun omamọ. (Gen. 1:31; Jer. 10:12) Me ya na sabu yono nẹ ekwakwa irhorhomu ri Jehova ọ maren? Ọwan i rha dabu ni ekwakwa ephian ri Jehova ọ maren, ọwan ina mẹrẹnvwrurhe taghene aye ephian i vwo oborẹ aye e ruẹ rọ rhua erere vwe ituakpọ ephian. Jerẹ udje, oborẹ oma onyakpọ ọ wian lele, oborẹ oma ọmọboban ọ havwọ, ọrhẹ oborẹ ọren na orhomu te, e gbe ọwan ephian unu. Ọwan e nie taghene ekwakwa enana i rhomurun omamọ, nime i Jehova ọ maren ọwan ne rhe oborẹ orhomurun.Se Psalm 19:1; 104:24.

5. Me yi Jehova o ruru neneyo ekwakwa ephian i wian ọrẹ okugbe?

5 Jehova o fi ughwru rhẹ kemru kemru, jerẹ oborẹ ọwan a mẹrẹn uvuẹn ekwakwa rọ maren. Emama ephian i vwo irhi re suẹn aye neneyo aye i sabu wian ọrẹ okugbe. (Ps. 19:7-9) Omarana, kemru kemru uvuẹn akpọ ọrhẹ idjuwu na i vwo ẹkẹ ro te rẹ aye, aye na jeghwai wian lele ọhọre Osolobrugwẹ. Jehova yo sun oborẹ emama yen a wian lele. Omarana, Jehova ọ ha irhi mwu neneyo akpọ na ọ daji ekete owu, o vwo se-e, o rurie nẹ urhie na ọ vuọn jeghwai mwuo, ọ jeghwai ruie nẹ emama ri ha uvuẹn akpọ na i mwuẹhẹn jeghwai nyerẹn. Eramo ọrhẹ ituakpọ ephian a wian lele urhi enana. Ọrẹ imwẹro, oborẹ ekwakwa enana ephian a wian lele, o djephia taghene o vwo oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ fọkiẹ ma akpọ na ọrhẹ ituakpọ ri ha uvuien. Omarana, o fori nẹ ọwan i ta rẹn ihworho kpahen Ohworho ro ruẹ ekwakwa enana ephian.Rev. 4:11.

6, 7. Me yẹ ẹghẹlẹ ezẹko ri Jehova ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve?

6 Ọhọre i Jehova nẹ otọre rhe, ọyẹ ituakpọ ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na. (Gen. 1:28; Ps. 37:29) Jehova ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve ekwakwa eghoghanren buebun, nẹ aye i sabu riakpọ. (Se James 1:17.) Jehova ọ yẹrẹ aye ugbomọphẹ, omẹgbanhon rẹ aye ine roro, ọrhẹ omẹgbanhon rẹ aye ine vwo ẹguọlọ jeghwai riẹ amerhen omamọ onyerẹnkugbe. Jehova ọ tẹmro rẹn Adam, nọ jeghwai yonie oborẹ ọnọ huvwele lele. Adam ọ jeghwai yono kpahen oborẹ ọnọ hẹrote edamẹ enẹyen lele, ọrhẹ oborẹ ọnọ hẹrote eramọ ọrhẹ otọrakpọ na lele. (Gen. 2:15-17, 19, 20) Jehova ọ jeghwai ma Adam ọrhẹ Eve neneyo aye i sabu ha ẹrẹmo damu emru, ha obọ mọrọn ekwakwa,  ha ukẹro mẹrẹn ude, ha erhọ rhon edon sansan, jeghwai ha irhuen sọnrhen. Omarana, aye ina sabu riẹ amerhen ekwakwa irhorhomu re ha uvuẹn i Paradais orhorhomu na. Adam ọrhẹ Eve ina sabu nyerẹn bẹmẹdẹ jeghwai riẹ amerhen obọdẹn owian.

7 Me yi Jehova ọ ji guọlọ? Jehova ọ ma Adam ọrhẹ Eve nẹ aye i sabu vwiẹ emọ ri gbare. Jehova ọ guọlọre nẹ emọ Adam i ji vwiẹ emọ, bọmọke akpọ na ephian ọnọ vuọn rhẹ ihworho. Ọ guọlọre nẹ emiemọ ephian ji te Adam ọrhẹ Eve i vwo ẹguọlọ kpahen emọ aye jerẹ oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen emọyen ephian. Ọ guọlọre nẹ aye i riakpọ uvuẹn otọrakpọ na bẹmẹdẹ.Ps. 115:16.

ME YỌ PHIARE?

8. Mesoriẹ a ha urhi rọ ha uvuẹn Genesis 2:16, 17 mwu?

8 Ekwakwa a phia lele oborẹ Osolobrugwẹ ọ kwaphierẹ aye rhọ lele-e. Mesoriẹ? Jehova ọ ha urhi owu mwu rẹn Adam ọrhẹ Eve, neneyo aye i sabu djephia taghene aye i rhe ekete ugbomọphẹ aye ọ bare. Jehova nọ ta rẹn aye taghene aye ina sabu re emamọ ephian ri ha uvuẹn ogba na nẹ evwan ọ vuọn aye. Ọrẹn, orhan irherhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun na, aye i vwa re nẹ uvuie-en, nime ẹdẹ aye i re nẹ uvuien, aye ine vi hwu. (Gen. 2:16, 17) Orhiẹ oborẹ ọ bẹnren harẹn Adam ọrhẹ Eve rẹ aye ine vwẹruọ urhi ọnana yanghene nyalelie-e. Nime emaren rẹ aye ina sabu re uvuẹn ogba na i bunrun omamọ.

9, 10. (a) Me yẹ Echu ọ ta kpahen i Jehova? (b) Ọrẹn me yẹ Adam ọrhẹ Eve i brorhiẹn rẹ aye ine ru? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

9 Echu ro rhiẹ i Dẹbolo na, ọ ha obodirin phiẹ ọmase na rhọ neneyo ọ tiẹn uvwele i Jehova. (Se Genesis 3:1-5; Rev. 12:9) Echu nọ tare taghene Osolobrugwẹ o kwe nẹ Adam ọrhẹ Eve i re nẹ “korhan korhan rọ ha uvuẹn ogba na-a.” Nọ ha ye ta taghene Adam ọrhẹ Eve i sabu ru oborẹ aye i guọlọre-e. Ọke oru, nọ mọrenfian: “Itiọrurhomẹmro, are i hwuẹ-ẹ.” Ọke oru, nọ riẹriẹ Eve neneyo ọ jọ rhọ kerhọ Osolobrugwẹ, nyoma ọ ta: “Osolobrugwẹ o rheri taghene ẹdẹ are i re nẹ uvuien rhe, ikẹro are ni ne rhie.” Echu nọ ha ye ta taghene i Jehova ọ guọlọ nẹ aye i re omamọ na-a, nime ọnọ lẹrhẹ aye vwo irherhe. Ọke oru, Echu no vive efian harẹn aye: “Are ni na họhọ Osolobrugwẹ, are ni ne rhe orhorhomu rhẹ obiobiomu.”

10 Vwarana, Adam ọrhẹ Eve ina djẹ odjẹ oborẹ aye ine ru. Aye ina huvwele i Jehova, gbinẹ aye ina kerhọ obodirin na? Aye ni djẹ odjẹ rẹ aye ina tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Nyoma aye e ru ọnana, aye ni kwomakugbe Echu kparehaso Osolobrugwẹ. Aye erhe kwe ni Jehova o rhiẹ Ọsẹ aye-e, aye ni tiomanu usuon Osolobrugwẹ.Gen. 3:6-13.

11. Mesoriẹ i Jehova o vwo nẹro rẹn ẹkparehaso na?

11 Adam ọrhẹ Eve a rha gba ghwomara-an, fọkime aye i kparehaso i Jehova. Habaye, nime aye i kparehaso i Jehova, Jehova no le rẹ aye nẹ oma nime “ikẹro ọnẹyen i fon phan rẹ aye ine ni oborẹ obiomurun.” Omarana, aye ni rhiẹ evwreghrẹn i Jehova. (Hab. 1:13) Orhianẹ Osolobrugwẹ o nẹro rẹn ọdandan Adam ọrhẹ Eve, manẹ emakashe na ọrhẹ ituakpọ ephian a dẹrughwaroghwu erhirhiẹ imwofẹn. Maido, orhianẹ i Jehova o ru emru kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn Eden na-a, manẹ ọ bẹn rẹ ihworho ina hẹrosuiẹ. Ọrẹn, Jehova ọ nyamwu ẹmro enẹyen ephian. (Ps. 119:142) Omarana, nime Adam ọrhẹ Eve i vwo ugbomọphẹ, ọrana ọ yẹ aye uphẹn rẹ aye  ina tiẹn uvwele Osolobrugwẹ-ẹ. Nime aye i kparehaso i Jehova, aye ni hwuru jeghwai rharhumu dẹrẹ rhiẹ eyẹn ri Jehova ọ ha ma aye.Gen. 3:19.

12. Me yọ phia rẹn emọ Adam ọrhẹ Eve?

12 Ọke Adam ọrhẹ Eve a re omamọ na, aye ni ti omayen nẹ ekrun i Jehova. Osolobrugwẹ no le rẹ aye nẹ ogba i Eden na, aye erhe vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ina ghwẹrioma-a. (Gen. 3:23, 24) Jehova nọ nyoma ọnana ghwọghwu aye fọkiẹ orhienbro aye. (Se Deuteronomy 32:4, 5.) Ituakpọ i vwa rha sabu nyalele uruemru i Jehova gbagba-a, fọkime aye nẹ iruedandan. Adam nọ kpare erhirhiẹ omamọ akpọ rọ ha obaro na fughwẹ, jeghwai ha ijẹgba, ọdandan ọrhẹ uhwu rẹn emọyen. (Rom. 5:12) Fọkiẹ ọrana, emọyen i vwe rhe nyerẹn bẹmẹdẹ-ẹ. Habaye, Adam ọrhẹ Eve a rha sabu vwiẹ ohworho rọ gbare-e; emọ aye i ji sabu vwiẹ emọ ri gbare-e. Ọke Echu ọ phiẹ Adam ọrhẹ Eve rhọ nẹ aye i tiẹn uvwele i Jehova hin, ọ dobọji avwaye-e, ọ ji phiẹ ihworho buebun rhọ inyenana.John 8:44.

OTAN NA Ọ KWAPHIẸ EKWAKWA RHỌ

13. Me yi Jehova ọ guọlọre harẹn ituakpọ?

13 Udabọ ekwakwa erana, Jehova o ji vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ. Dedevwo, Adam ọrhẹ Eve i kparehasuiẹ, Jehova ọ ji guọlọ nẹ ituakpọ i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu o hwu-u. (2 Pet. 3:9) Omarana, ogege aye a kparehasuiẹ hin, Osolobrugwẹ no ru ẹkwaphiẹrhotọre neneyo ituakpọ ephian i sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye, ọrẹn ọhọre ọnẹyen o ji wene-e. Marhẹ yi Jehova o rurie lele?

14. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn John 3:16, me yi Jehova o ruru nọ sabu kwaphiẹrhọ rhẹ ituakpọ? (b) Onọ ọgo yẹ ọwan ina sabu lele ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn roro kpahen?

14 Se John 3:16. Ihworho buebun rẹ ọwan e se rhiẹ Ẹkarorhọ uhwu i Jesu na, ina sabu rhe ekete i Baibol ọnana. Ọrẹn, Marhẹ yẹ izobo i Jesu o ru rhie izede firhọ neneyo ituakpọ i sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ? Ọke ọwan ina ha use rẹn ihworho ni rhiẹ Ẹkarorhọ uhwu i Jesu na, ọke re ne ru Ẹkarorhọ uhwu i Jesu na, ọrhẹ ẹrharhumu bru ihworho ri rhe re na, ọnọ lẹrhẹ ọwan sabu ha userhumu rẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn nẹ aye i vwẹruọ onọ ra nọ vrẹn ne na. Aruo ihworho erana ina sabu vwo ọdaremẹro kpahen otan na, orhianẹ aye i vwẹruọ oborẹ i Jehova o ru dje ẹghwanren ọrhẹ ẹguọlọ ọnẹyen phia nyoma ẹkwaphiẹrhotọre otan na. Me yẹ ọwan ina sabu dje fiotọre kpahen otan na?

15. Marhẹ yi Jesu o ru vẹnẹ Adam?

15 Jehova o tiobọnu ohworho ọgbagba rọ nọ tan ọwan nẹ ọdandan.  O fori nẹ ohworho rọ gbare ọrana, ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen i Jehova jeghwai vwo omwemẹ rọ nọ ha arhọ ye ze izobo rẹn ituakpọ ephian. (Rom. 5:17-19) Jehova no rurie ni Jesu ọ sabu rhiẹ otọrakpọ na. (John 1:14) Jesu ohworho rọ gbare, jerẹ oborẹ Adam ọ havwọ bi. Ọrẹn, Jesu ọ họhọ Adam rọ vwọ nyalele urhi Osolobrugwẹ-ẹ. Dedevwo i Jesu ọ dẹrughwaroghwu edamuni egbogbanhon, o ru ọdandan yanghene tiẹn irhi Jehova-a.

16. Mesoriẹ otan na o rhiẹ ẹghẹlẹ ọghoghanren?

16 Nime i Jesu ohworho rọ gbare, ọye ọnọ sabu simi ituakpọ nẹ abọ uhwu ọrhẹ ọdandan nyoma ono hwu rẹn ọwan. Nime i Jesu ohworho rọ gbare, rọ sẹrorẹ atamwu jeghwai huvwele Osolobrugwẹ, nọ ghwai serhọ rhẹ oborẹ Adam o rho rhirhiẹ bi. (1 Tim. 2:6) Jesu nọ yo rhiẹ otan ro no simi ituakpọ ephian. (Matt. 20:28) Itiọrurhomẹmro, otan na yọ lẹrhẹ ọhọre i Jehova te orugba. (2 Cor. 1:19, 20) Otan  na o rhie uphẹn firhọ, neneyo ituakpọ ephian i sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ.

JEHOVA O RHIE UPHẸN FIRHỌ NẸ ỌWAN I SABU LELIE KWAPHIẸRHỌ

17. Me yẹ ọwan i vwori fọkiẹ otan na?

17 Otan ri Jehova o tiobọnu na, ọghanranren hariẹn ọmamọ. (1 Pet. 1:19) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ omamọ te erhirhiẹ ro tiobọnu Ọmọyen owu ọvo ro vwori no hwu harẹn ọwan. (1 John 4:9, 10) Jesu nọ yo rhiẹ ọsẹ harẹn ọwan ukperẹ ono rhiẹ Adam. (1 Cor. 15:45) Nyoma o tiobọnu otan na, Jehova no rhie uphẹn firhọ rẹ ọwan ine vwo arhọ jeghwai rharhumu rhirhiẹ usuẹn ekrun ọnẹyen. Fọkiẹ otan i Jesu, Jehova ọnọ sabu rhiabọ dede ituakpọ nẹ aye i rhiẹ ekrun ọnẹyen. Wu na sabu roro kpahen ọke rẹ ituakpọ ri fuevwan ine rhiẹ ihworho ri gbare? Okugbe nẹ ono rhirhiẹ uvwre emakashe ọrhẹ ituakpọ ephian. Ọke ọrana, ọwan ephian ni ne rhiẹ emọ Osolobrugwẹ.Rom. 8:21.

18. Ọke ọgo yi Jehova ono rhiẹ “kemru kemru rẹn ihworho ephian”?

18 Ẹkparehaso Echu, ọ da i Jehova obọ ji no jo rho dje ẹguọlọ phia rẹn ituakpọ-ọ, ọ ji sabu da ituakpọ obọ jẹ, nẹ aye i je vwo atamwu kpahen i Jehova-a. Nyoma otan na, Jehova ono ruie nẹ emọyen ephian i rhiẹ ihworho ri gbare. Roro kpahen oborẹ enyerakpọ ono rhirhiẹ, ọke “kohworho kohworho rọ mẹrẹn Ọmọ na vwrurhe jeghwai dje esegburhomẹmro kpahiẹn,” ono vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (John 6:40) Fọkiẹ ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen ọwan, nẹ ono ruie nẹ ituakpọ ephian i rhiẹ ihworho ri gbare jerẹ oborẹ ọ guọleriẹ rhọ nẹ ọtonrhọ rhe. Ọke ọrana, Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan, nẹ ono rhiẹ “kemru kemru rẹn ihworho ephian.”1 Cor. 15:28.

19. (a) Me yo fori nẹ ọwan i ru fọkiẹ ọdaremẹro ọwan i vwori kpahen otan na? (Mẹrẹn ekpeti na “ Jenẹ Arha Guọlọ Ihworho ri vwo Omwemẹ.”) (b) Me ye ne ji yono kpahen otan na uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

19 Nime ọwan i vwo ọdaremẹro kpahen otan na, ọnana nẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ aye ine ru mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ ọghoghanren ọnana. O fori nẹ ihworho i rhe taghene otan na yẹ izede ri Jehova ọ yẹ ihworho ephian uphẹn rẹ aye ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọrẹn, otan na ọ tobọ ru vrẹn ọrana. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ọnọ ta kpahen oborẹ izobo otan i Jesu o ru sekpahen ẹmro rọ homaphia ọke Echu ọ kparehaso Osolobrugwẹ uvuẹn ogba Eden.