Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Jehova ọ ha Ukẹro Ọghoghanren ni “Isẹ” Ọnọ

Jehova ọ ha Ukẹro Ọghoghanren ni “Isẹ” Ọnọ

JEHOVA ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ogame ra ha riẹn. Ọye ọ “kerhọ jeghwai rhon” idibo yi, o vwo ọdaremẹro kpahen kemru kemru re ruẹ ne jirie, ọrhọ tobọ kamu dede. (Mal. 3:16) Jerẹ udje, roro kpahen ẹmro owu ra tare ọgbọ buebun ne. Ẹmro na yẹ “isẹ.” Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹmro ọrana rọ lọhọre na? Ee! Ne rhe oborẹ ọsoriẹ, jene yono kpahen oborẹ ẹmro na o mevirhọ ọrhẹ oborẹ a hariẹ ruiruo lele uvuẹn i Baibol na.

“IHWORHO NA EPHIAN INA TA, ‘ISẸ!’ ”

Uvuẹn edjadjẹ oyibo, “isẹ” o mevirhọ “jenẹ o rhirhiẹ omaran,” yanghene “omaran ono rhirhiẹ.” A hariẹ nẹ ẹmro i Hebrew rhe ro mevirhọ “fuevwan,” “rhiẹ ọrẹ a hẹrosua.” A ji haye ruiruo ọke re guẹnzọn. Ohworho ọrhọ riẹ ọphọ hin nọ ta “isẹ,” no djephia taghene oborẹ ọ tare na ọgbare, habaye no ji mwuegbe rọ nọ rioja i kemru kemru ro nerhumie rhe. (Num. 5:22) Omarana orho ruẹ isẹ uvuẹn afiede, ọnana no mwuie nyamwu oborẹ ọ tare na.—Neh. 5:13.

Udje owu rọ dabu serhọ sekpahen oborẹ a ha “isẹ” ruiruo lele, ọ ha uvuẹn Deuteronomy urhomu-ẹmro 27. Ọke emọ Israel a ruẹ Otọre Ive na hin, na ta rẹn aye nẹ aye i koko uvwre Ugbenu Ebal ọrhẹ Ugbenu i Gerizim, nẹ aye i kerhọ Irhi Jehova. Aye i rhe mọ kerhọ jeghwai kwerhọ taghene aye ina nyalele Urhi na. Aye e ruẹ ọnana nyoma aye a kpahanrhọ “Isẹ!” ọke erhe se oborẹ o nerhumẹ ja huvwele rhe. (Deut. 27:15-26) Gbe roro kpahen edon ehworhare, emẹse, ọrhẹ emọ buebun ra ha ẹkpahenrhọ aye phia gorigori! (Josh. 8:30-35) Itiọrurhomẹmro, ẹmro aye i tare ẹdẹ ọrana ọ sẹrẹ aye ẹro dẹ-ẹ. Emọ Israel erana i nyalele ẹmro aye, fọkime i Baibol na ọ tare: “Emọ Israel na ephian ni ga i Jehova ọsoso ẹdẹ i Joshua ọrhẹ ọsoso ẹdẹ ekpako na ri nyerẹnren ọke i Joshua o hwu hin, ri ji rhe ọsoso oborẹ i Jehova o ru rẹn emọ Israel.”—Josh. 24:31.

Jesu ọ ha “isẹ” ruiruo no djephia taghene oborẹ ọ tare ghini urhomẹmro, ọrẹn o ruẹ ọnana uvuẹn izede oghẹnrensan. Ukperẹ ọnọ ha “isẹ” kpahenrhọ oborẹ a tare, nọ haye tuẹn ẹmro ọnẹyen rhọ neneyo o djephia taghene aye urhomẹmro (isẹ o mevirhọ “itiọrurhomẹmro” uvuẹn edjadjẹ oyibo). Ọkezẹko ọ  vwariẹn ẹmro na nyoma rọ ta, “isẹ isẹ.” (Matt. 5:18; John 1:51) Omarana, era kerhọ ye ne vwo imwẹro taghene ẹmro ọnẹyen ghini urhomẹmro. Jesu nọ sabu tẹmro rhẹ aruẹ imwẹro ọrana fọkime ọye yo vwo omẹgbanhon rọ nọ ha ọsoso ive Osolobrugwẹ te orugba.—2 Cor. 1:20; Rev. 3:14.

“IHWORHO NA NI TARE, ‘ISẸ!’ AYE NI JIRI JEHOVA”

Emọ Israel i ji ha “isẹ” ruiruo ọke aye a ha ujiri jeghwai nẹrhomo vwe i Jehova. (Neh. 8:6; Ps. 41:13) Nyoma re ruẹ “isẹ” arha nẹrhomo hin, ne djephia taghene e kwerhọ oborẹ a nẹrhomo kpahen na. Ọsoso ihworho ri ha avwaye na sabu vwobọrhọ ẹrhomo na, ro toroba omamerhomẹ uyono na. Ọnana ọ phiare ọke Orodje David ọ kpare Owọ Ọphọ i Jehova rhiẹ i Jerusalem. Uvwre ọke orẹ na, David nọ nẹrhomo rọ họhọ ijoro nẹ ẹhẹn rhe, ra ya rhẹ uvuẹn 1 Chronicles 16:8-36. Ọnana o te ihworho ri rhere ẹhẹn, nọ lẹrhẹ “ihworho na ephian ruẹ ‘Isẹ!’ aye ni jiri Jehova.” Itiọrurhomẹmro, ẹkpahenrhọ aye gorigori o toroba aghọghọ ẹdẹ ọrana.

Ilele Kristi ọke inyikọ na i ji ha “isẹ” ruiruo ọke aye a ha ujiri vwe i Jehova. Ọgbọ buebun eri ya ẹbe i Baibol na i hariẹ ba ileta aye i yare. (Rom. 1:25; 16:27; 1 Pet. 4:11) Ọbe i Revelation ọ tobọ dje taghene emọ Osolobrugwẹ ri ha obẹ odjuwu e jiri Jehova nyoma aye a ta: “Isẹ! Jiri Jah!” (Rev. 19:1, 4) Ilele Kristi ọke inyikọ na i vwo uruemru rẹ aye a ha “isẹ” fuen ẹrhomo aye uvuẹn uyono ukoko. (1 Cor. 14:16) Ọrẹn, ọrana rhẹ ẹmro ana ghwai kpare ta-a.

OBORẸ ỌSORIẸ Ọ GHANREN WU NE RUẸ “ISẸ”

Nime a dabu yono kpahen oborẹ idibo i Jehova ọke ahwanren i ha “isẹ” ruiruo lele ne, na sabu mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ “isẹ” o rhiẹ ẹmro ro serhọ ra na ha fuen ẹrhomo ọwan. Erhe ru “isẹ” uvuẹn obẹta ẹrhomo ọwan, ne djephia  taghene oborẹ a tare na o nẹ ẹhẹn ọwan rhe. Ọwan i rhe ruẹ “isẹ” uvuẹn ẹrhomo ra nẹren uvuẹn ẹhẹn ọwan yanghene ọrẹ afiede, ne djephia taghene e kwerhọ ẹrhomo ra nẹren na. Roro kpahen emru ọrọrọ rọ soriẹ ọ ghanren ne ruẹ “isẹ.”

Ọwan a kpomaviẹ jeghwai kerhọ ẹrhomo na fọkime ọ ha usuẹn ogame ọwan. Ọwan a ga i Jehova uvuẹn ẹrhomo ọwan nyoma oborẹ a ta ọrhẹ irueruo ọwan. Omwemẹ re vwori re ne ru “isẹ,” ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ uruemru ro serhọ jeghwai kpomavi ọke arha nẹrhomo.

O kuẹ ọwan ri rhiẹ idibo i Jehova kugbe. Ẹrhomo ra nẹren ọrẹ afiede ọ lẹrhẹ ọwan kerhọ ọsoso oborẹ otu na ri ha uvuẹn ukoko na e ji rhon. (Acts 1:14; 12:5) Ọwan ọrhẹ imizu ọwan uvuẹn ukoko na i rhe ru isẹ ọrẹ okugbe, onyerẹnkugbe ọwan nọ kpẹnkpẹnrhọ. Sẹ ọwan i ruẹ “isẹ” na phia yanghene uvuẹn ọmudu ọwan, “isẹ” ọwan ọ lẹrhẹ i Jehova kpahanrhọ ẹrhomo re kwomakugbe nẹ riẹn na.

“Ise” ọwan o toroba ujiri ra ha vwe i Jehova

Ọwan e jiri Jehova. Jehova ọ djokarhọ i kemru kemru re ruẹ uvuẹn ogame ra ha riẹn. (Luke 21:2, 3) O rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan. Ọrhọ tobọ rhianẹ a kerhọ uyono ukoko nyoma ifonu, o mwurun ọwan ẹro taghene i Jehova ọ djokarhọ “isẹ” ọwan. O toroba ujiri rẹ awọrọ ri ha uyono na, a ha vwe i Jehova.

Ọnọ sabu họhọ taghene “isẹ” ra tare o fiemru-u, ọrẹn o fiemru harẹn i Jehova. Baibol encyclopedia owu ọrhọ ta: “Nyoma ẹmro ọnana, idibo Osolobrugwẹ na sabu dje imwẹro ọgbogbanhon, ekwerhọ ọrhẹ ifiẹrorhọ rọ ha ọmudu aye phia.” Jenẹ arha damoma ha “isẹ” ruiruo izede rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.—Ps. 19:14.