Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Ilele Kristi ine vi ha ẹhẹn obrorhiẹn aye rẹ i Baibol na o yonorin ruiruo ọke rẹ aye e lele era wian owian igọmẹti ruẹ kugbe

Eno re otu re se ebe Owan i Noren

Eno re otu re se ebe Owan i Noren

Me yẹ ọnọ sa Olele Kristi erhumu rhe sẹ o fori no tiobọnu igho yanghene ẹghẹlẹ rẹn ihworho ra wian owian igọmẹti?

Ekwakwa buebun e havwiẹ re ne fi rhẹ ẹhẹn. Ilele Kristi ine vi rhiẹ ihworho urhomẹmro. Aye i vwo ohwan rẹ aye ine mwuọghọ rẹn urhi ẹkwotọre na, orho rhianẹ ọnana ọ kparehaso irhi Jehova-a. (Matt. 22:21; Rom. 13:1, 2; Heb. 13:18) Aye a ji damoma mwuọghọ rẹn irueru ọrhẹ iruemru ẹkwotọre na, jeghwai vwo ‘ẹguọlọ kpahen ọreva aye jerẹ oma aye.’ (Matt. 22:39; Rom. 12:17, 18; 1 Thess. 4:11, 12) A rha ha iruemru-urhi enana ruiruo, ọnọ sabu rhamẹ Ilele Kristi ri ha ekete sansan uvuẹn otọrakpọ na, oborẹ aye ine ni ẹghẹlẹ ọrhẹ igho e tiobọnu.

Uvuen ekete buebun, ọmotọre ọ vwọ ha emru owuorowu rẹn ihworho igọmẹti i hare iruo vwẹre na ki yẹ ye oborẹ ọ guọlọ-ọ. Ihworho igọmẹti i hare iruo na, igọmẹti a kwosa rẹn aye fọkiẹ owian rẹ aye a wian, aye i vwa rha nọ yanghene fiẹrorhọ emru ọrọrọ ra na ha ba osa aye-e. Uvuẹn ẹkwotọre buebun, orhiẹ oborẹ ọsọre nẹ era wian owian igọmẹti i nekpẹn emru yanghene ha emru owuorowu mie ihworho fọkiẹ owian aye ine ruo, ọrhọ tobọ rhianẹ owian na o serhọ lele urhi ro suẹn owian na. Ana sabu se aruo ẹghẹlẹ ọrana ufan, ọrhọ tobọ rhianẹ ẹghẹlẹ na o wene owian aye ine ruo na-a. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, orho fo nẹ Olele Kristi ọ nọ sẹ o fori ne tiobọnu igho yaghene ẹghẹlẹ harẹn ihworho ra wian owian igọmẹti-i. Aruo ẹghẹlẹ erana o fo-o.

Ọrẹn, ihworho ra wian owian igọmẹti uvuẹn ẹkwotọre erọrọ rẹ aruo irhi enana i vwa havwọ yanghene uvuẹn ẹkwotọre ra vwa mọrẹn irhi erana gbagbanhon, aye i vwe ni aruo ẹghẹlẹ erana rhiẹ oborẹ ọsọre-e. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, ihworho ra wian rẹn igọmẹti a ha ẹrhẹ aye i havwọ kpahen obọ djẹ ufan mie awọro yanghene ha ekwakwa erọrọ mie ihworho re ha ẹkwotọre na, aye e vwo omwemẹ rẹ aye ina wia-an jokpanẹ, a yẹrẹ aye ẹghẹlẹ vwẹre. Omarana, aye na nekpẹn igho mie ihworho ra guọlọ rọnmo, ihworho re toro osa urhomu, ere kwe unu harẹn ebanbọn, kugbe erọrọ. Aye a rha mẹrẹn igho enana-a, ihworho igọmẹti na, na ha ọkon ruẹ ekwakwa gbanhan rẹn ihworho ẹkwotọre na nẹ aye ja rha sabu vwo oborẹ aye a guọlọ na. Iyẹnrẹn owu ọ tobọ dje yi phia taghene uvuẹn  ẹkwotọre owu ihworho re fuen erhanren i vwe kwe tuẹn owian rhọ-ọ jokpanẹ aye i mẹrẹn ufan vwẹrẹ.

Ọkezẹko, ọnọ sabu rhiẹ oborẹ o fori ne ruẹ ẹghẹlẹ ekpẹmẹ rẹn ihworho ra wian owian igọmẹti orho serhọ lele urhi

Uvuẹn ẹkwotọre ra mẹrẹn aruo uruemru enana, ihworho ezẹko ne roro taghene ono rhiẹ emru obẹnbẹn omamọ ra na ja djẹ ufan. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, Olele Kristi ọnọ sabu nie taghene o fori nọ kwosa igho ọrọrọ ba ọrẹ ọye ọ kwa bi neneyo na sabu ruẹ oborẹ ọye ọ guọlọre riẹn. Ọrẹn, uvuẹn ẹkwotọre ezẹko ri biomurun omamọ, o fori nẹ Olele Kristi ọ dabu ha ukẹro Osolobrugwẹ o ni emru ha ni omayen so kpahen oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun, no jo rho ru sọ. Emru owu yẹ ọrẹ ana kwosa rhẹ emrobọwan lele urhi, ọrẹn ọrọrọ yẹ ọrẹ ọwan ina djẹ ufan rhẹ oborẹ o vwo rhiẹ emrobọwan ro vwo lele urhi. Uvuẹn ekete ri biomurun omamọ, ihworho ezẹko a djẹ ufan rẹn era wian rẹn igọmẹti, nẹ aye i sabu vwo owian ro vwo rhiẹ ọrẹ aye, aye a ji djẹ “ufan” rẹn olọkpa yanghene erẹ eni owian igọmẹti sua neneyo aye sabu vabọ eho re ne bru rẹn aye. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ oborẹ ọsọre re ne biomu ẹhẹn ohworho rhẹ “ẹghẹlẹ,” jerẹ oborẹ ọ jeghwai sọ re ne biomu ẹhẹn ọwan nyoma ra na ha “ẹghẹlẹ” erana. Irueru erana ekparehaso urhi.—Ex. 23:8; Deut. 16:19; Prov. 17:23.

Fọkiẹ ẹhẹn obrorhiẹn aye rẹ i Baibol na o yonorin, Ilele Kristi ri te edje e nie rhẹ oborẹ o vwo fo nẹ aye i yẹ era wian owian igọmẹti igho, aye i rha nekpẹn igho mie aye. Aye i rheri taghene aye i rha yẹ aye igho, aye a hobọtua yanghene jiri irueru ubiobiomu ọrana. Omarana, aye i vwa rha yẹ aye aruo ẹghẹlẹ erana-a.

Ilele Kristi ri te edje i mẹriẹnvwrurhe taghene erhe tiobọnu ẹghẹlẹ ro vwo lele urhi, ọrana ọnọ sabu rhiẹ ufan ẹ djẹ, ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ekete aye e rhirhiẹ yanghene oka uruemru aye, ọ sabu lẹrhẹ aye tiobọnu ibiẹ ẹghẹle ekpẹmẹ ne je rhe kpọke aye yanghene nẹ aye i sabu mẹrẹn oborẹ urhi o kwerhọ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọke rẹ Ilele Kristi ezẹko e simi oma ọphẹ uvuẹn ihọsipita, aye a yẹ idọkita ọrhẹ inọsu ẹghẹlẹ, fọkiẹ omamọ owian rẹ aye i ruru. Aye e ruẹ ọnana ọke rẹ aye simi oma hin, ukperẹ ono rhiẹ ọke aye a guọlọ tuẹn oma esimo na rhọ obọ, nọ jọ rhọ họhọ taghene aye a djẹ ufan na dabu kpahenrhọ rẹn aye.

Ọnọ bẹn ra na ta kpahen erhirhiẹ ra homaphia uvuẹn ẹkwotọre ephian. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ re homaphia, o fori nẹ Ilele Kristi i djẹ odjẹ ri na yẹ aye ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron ọke rẹ aye e brorhiẹn oborẹ aye ine ru. (Rom. 14:1-6) Aye i kẹnoma rẹn irueru re djephia taghene aye i vwa mọrọn urhi-i. (Rom. 13:1-7) Aye i ji kẹnoma rẹn irueru re na sabu rhua ekan vwe odẹ i Jehova jeghwai rhiẹ ukọ harẹn awọrọ. (Matt. 6:9; 1 Cor. 10:32) O fori nẹ aye i dje odjẹ ro no dje ẹguọlọ phia rẹn ereva aye.—Mark 12:31.

 Marhẹ ihworho re ha uvuẹn ukoko na ina ghọghọ lele ọke re ghwogho taghene a rharhumu ha ohworho re le ri bi?

Uvuẹn ọbe Luke urhomu-ẹmro 15, a mẹrẹn udje i Jesu ọ ta kpahen ọhworhare owu ro vwo usurhe igegede ri te 100. Ọke rẹ owu usuẹn igegede na o vru, ọhworhare na nọ nyajẹ igegede 99 vwo uvuẹn ato, nọ yọ guọlọ ọrẹ o vruru na ‘bọmọke ọ ki mẹriẹn.’ Jesu nọ habaye: ‘Ọke ro mẹriẹn, no kpare riẹ rhẹ akoko yi, nọ ghọghọ. Ọke ro te oghwa, no se igbehian yen ọrhẹ ere rhirhiẹ kẹriẹ, nọ ta rẹn aye, ‘Are lele mẹ ghọghọ, nime mi mẹrẹn ogegede mẹ ro vruru na ne.’” Jesu no fuẹn udje na rhẹ ẹmro enana: ‘Mi ta harẹn are taghene omaran ọ ji havwọ, aghọghọ ọ havwiẹ obẹ odjuwu oruọdandan owu ọrhọ ghwẹriẹ, ghwẹ ihworho evwata 99 ri vwe vwo oborẹ ọsoriẹ aye ina ghwẹriẹ.’—Luke 15:4-7.

Udje ọnana o djephia taghene i Jesu ọ tẹmro enana nọ kpọ iroro eyẹbe na ọrhẹ otu Pharisee na vi, era ha ye guẹnzọn nime ọ lele ere toro osa urhomu ọrhẹ eruedandan ruẹ kugbe. (Luke 15:1-3) Jesu ọ tare taghene aghọghọ ọ havwiẹ obẹ odjuwu ọke rẹ oruọdandan ọrhọ ghwẹriẹ. Ame ne roro, ‘Orhianẹ aghọghọ ọ havwiẹ obẹ odjuwu, orho fo nẹ aghọghọ o ji rhirhiẹ ye uvuẹn otọrakpọ na, orhianẹ ohworho ọ ghwẹriẹre, tiobọnu edandan yen, jeghwai ruẹ izede ọnẹyen serhọ?’—Heb. 12:13.

A rha rharhumu ha ohworho re le nẹ ukoko, o fori na ghọghọ. Ohworho na ọnọ rhọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen rẹn Osolobrugwẹ, ọnọ ji ghwẹriẹ vwẹre na ki sabu rharhumu ha ye, oma ọ jeghwai merhen ọwan taghene ọ ghwẹriẹre. Omarana, ihworho ina sabu ghwiẹ abọ izede ro serhọ, ọke rẹ ekpako ukoko e ghwoghwo taghene a rharhumu ha ohworho re le nẹ ukoko ne.

Mesoriẹ ẹtẹrhe ame i Bethzatha rọ ha uvuẹn i Jerusalem o ‘kpogho sa kpogho rie’?

Ihworho ezẹko re rhirhiẹ Jerusalem uvuẹn ẹdẹ ọrẹ i Jesu i rorori taghene ẹtẹrhe ame i Bethzatha, o vwo omẹgbanhon ro simi ihworho ọke rẹ ame na o ‘kpogho sa kpogho rie.’ (John 5:​1-7) Omarana, ihworho ri guọlọ simi oma ne koko avwaye.

Ẹtẹrhe ame ọnana ra ta kpahan na, e rhe rie rhẹ ekete otu i Jew a nya ya wọ, aye e roro taghene o vwo ehọ rọ nọ sabu simi aye uvuien. Ẹtẹrhe ame na o vwo mwo-on, nime ẹtẹrhe ame rọ dẹrughwaroghwie ọ zẹ ruiẹ, habaye, ẹtẹrhe ame eva na i ha uvwre ekete owu. Iyẹnrẹn o dje rie phia taghene ogba ọ ghalẹ ẹtẹrhe ame eva na. A sabu rhie ogba na ibiesuọn neneyo ame ọ sabu bọmọ ruẹ ẹtẹrhe ame otu i Jew a nya ya wọ na. Uvuẹn erhirhiẹ erana, ame rọ bọmọ ruẹ ẹtẹrhe ame i Bethzatha na nọ lẹrhiẹ kpogho sa kpogho rie.

A djokarhọ ye taghene oborẹ ọ ha uvuẹn John 5:4, rọ tare taghene ọmakashe yo kpogho ame na, a mẹriẹn uvuẹn imanuskripti ahwanren ọrẹ i Greek na-a, jerẹ Codex Sinaiticus ọrẹ ẹgbukpe uzusiorin ọrẹ ẹne. Ọrẹn, uvuẹn Bethzatha, Jesu o simi ọhworhare rọ havwọ ekpomu ẹgbukpe 38 ne. Ọhworhare na ọ tobọ ruo ame na vwẹre omayen ọ ki gbanho-on.