Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

 URHOMU-ẸMRO UYONO 19

“Orodje Obọrẹ o Rierun na” Uvuẹn Ọke Oba na

“Orodje Obọrẹ o Rierun na” Uvuẹn Ọke Oba na

“Uvuẹn ẹdẹ oba na, orodje obọrẹ o riotọre na, nẹ ono lelie [orodje obọrẹ o rierun na] wọnrọn.”—DAN. 11:40.

IJORO 150 Tigban Ọsẹ Na Ne Wu Vabọ

ẸZẸKOKO *

1. Me yẹ aruẹmẹrẹn i Baibol o dje rẹn ọwan?

ME YỌ nọ phia rẹn ihworho i Jehova phẹrẹkpẹ? Ẹkpahenrhọ na o fiotọre. Aruẹmẹrẹn i Baibol ọ ta rẹn ọwan ekwakwa kirighwo ri na phia phẹrẹkpẹ ri na hobọte ọwan ephian. O vwo aruẹmẹrẹn owu rọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ isuensun ri mai vwo omẹgbanhon uvuẹn akpọ na ine ruo phẹrẹkpẹ. Iyẹnrẹn ọrana rọ ha uvuẹn Daniel urhomu-ẹmriẹn 11, ọ ta kpahen irodje eva ri rhiẹ evwreghrẹn, nọyẹ orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na. Eghọn buebun uvuẹn aruẹmẹrẹn ọrana i rugba ne, omarana e vwo imwẹro taghene ere hẹrhẹre uvuien ine ji rugba.

2. Jerẹ oborẹ e dje rhẹ Genesis 3:15 ọrhẹ Revelation 11:7 kugbe Rev. 12:17, ekwakwa eghoghanren ego ye ne firhọ ẹhẹn ọke re yono aruẹmẹrẹn i Daniel na?

2 Na sabu vwẹruọ aruẹmẹrẹn rọ ha i Daniel urhomu-ẹmriẹn 11, o fori ne rhe taghene ọ ta kpahen ihworho re suẹn ọvo ọrhẹ igọmẹti ra kparahasuẹ ihworho Osolobrugwẹ. Dedevwo ibiẹ ihworho ọvo uvuẹn ọsoso akpọ na yẹ Iseri Jehova, ọrẹn igọmẹti a kparahasuẹ aye. Mesoriẹ? Fọkime Echu ọrhẹ ọsoso akpọ ye i vwo ẹhẹn owu, ọrẹ aye ina ghwọghọ ihworho ra ha ẹga rẹn Jehova ji nyalele idjaghwẹ i Jesu. (Se Genesis 3:15 ọrhẹ Revelation 11:7; 12:17.) Habaye, aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Daniel ono vi serhọ rhẹ aruẹmẹrẹn erọrọ ri ha uvuẹn i Baibol na. Itiọrurhomẹmro, ana sabu vwẹruọ oborẹ aruẹmẹrẹn i Daniel o mevirhọ orhianẹ a hariẹ vwanvwọn ekete i Baibol erọrọ.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrọ ha kpahiẹn?

 3 Ene yono kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Daniel 11:25-39. Ene yono kpahen orodje rọ ha obọrẹ o rierun na ọrhẹ orodje rọ ha obọrẹ o riotọre na nẹ ẹgbukpe 1870 riẹ 1991, ene ji yono oborẹ ọsoriẹ o fo na kwaphiẹ oborẹ e vwẹruọ ekete ezẹko uvuẹn aruẹmẹrẹn na rhọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen Daniel 11:40–12:1, ji dabu rhe oborẹ ekete ezẹko uvuẹn aruẹmẹrẹn na o djephia kpahen oborẹ ọnọ phia, nẹ ẹgbukpe 1991 riẹ ọke re ne fiuvweri Armageddon. Uvuẹn urhomu-ẹmro uyono eva enana, ono rhomu orhianẹ wu ha ishati na, “Irodje ri Rhiẹ Evwreghrẹn Uvuẹn Ọke Oba na” ruiruo. Ọrẹn, o fori ne kiki rhe irodje eva ri ha uvuẹn aruẹmẹrẹn ọnana.

OBORẸ ENE RU RHE ORODJE OBỌRẸ O RIERUN ỌRHẸ ORODJE OBỌRẸ O RIOTỌRE NA

4. Ekwakwa esa ego yo fori ne niso orhianẹ a guọlọ rhe orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na?

4 Omẹgbanhon usun ri ha obọrẹ o rierun ọrhẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn Israel ọke ahwanren, yi kiki riẹ edevan na “orodje obọrẹ o rierun” ọrhẹ “orodje obọrẹ o riotọre.” Mesoriẹ a ta omaran? Djokarhọ oborẹ ọmakashe rọ kpare iyẹnrẹn na vwe i Daniel ọ tare: “Mi rhere ne mi sabu lẹrhuọ vwẹruọ oborẹ ọnọ phia rẹn ihworho enọ uvuẹn ẹdẹ ri koba na.” (Dan. 10:14) Bọmọke Pentecost 33 C.E. o ki te, agbamwa Israel ọke ahwanren yẹ ihworho Osolobrugwẹ. Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, Jehova no djerie phia taghene idibo i Jesu ephian yẹ ihworho yi. Ọrẹn, ekete buebun uvuẹn aruẹmẹrẹn i Daniel urhomu-ẹmro 11, o sekpahen idibo i Kristi ukperẹ ono rhiẹ agbamwa Israel. (Acts 2:1-4; Rom. 9:6-8; Gal. 6:15, 16) Oborẹ e vwẹruọ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na, no ji wene ọke oru. Udabọ ọrana, ekwakwa ezẹko e wene-e. Ọrukaro, irodje na i suẹn ẹkwotọre ihworho Osolobrugwẹ e rhirhiẹ. Ọreva, aye i djephia taghene aye evwreghrẹn i Jehova, nyoma oborẹ aye i ruẹ ihworho Osolobrugwẹ lele. Ọresa, irodje eva na i kparehaso omoma aye.

5. O vwo orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre uvwre ẹgbukpe 100 riẹ 1870? Dje yi fiotọre.

5 Uvwre ẹgbukpe 100 riẹ 200, Ilele Kristi efian ni vuọn ukoko Ilele Kristi urhomẹmro na, aye ne yono ihworho iyono efian jeghwai tiẹ irhomẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na nuẹ. Nẹ ọke ọrana riẹ ehion ẹgbukpe 1870, orho vwo ukoko Osolobrugwẹ owuorowu uvuẹn otọrakpọ na-a. Ilele Kristi efian ne buẹnrhọ, ọnana nọ lẹrheriẹ bẹn re ne rhe Ilele Kristi urhomẹmro na. (Matt. 13:36-43) Mesoriẹ ọ ghanren ne rhe ọnana? Ọnana no djephia taghene oborẹ e seri kpahen orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na, o sekpahen ihworho ri vwo omẹgbanhon usun uvwre ẹgbukpe 100 riẹ ẹgbukpe 1870 na-a. Ọke ọrana, o vwo ukoko Osolobrugwẹ owuorowu rẹ aye ina kparehaso-o. * Ọrẹn, ana sabu fiẹrorhọ taghene orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na,  ina rharhumu homaphia bọmọke ẹgbukpe 1870 ono ki hin. Marhẹ e ru rhe?

6. Ọkiọgo yẹ ihworho Osolobrugwẹ a rharhumu homaphia? Dje yi fiotọre.

6 Nẹ ẹgbukpe 1870 rhe, ihworho Osolobrugwẹ ni rharhumu homaphia. Ẹgbukpe ọrana yẹ Charles T. Russell ọrhẹ ere lelie wian, a tuẹn iklasi uyono i Baibol rhọ. Omizu Russell ọrhẹ ere lelie wian ni me rhiẹ ‘eri rhie izede firhọ,’ bọmọke a ki ha Uvie i Messiah na mwu. (Mal. 3:1) Ihworho ra ga i Jehova nyoma ukoko yi ni rharhumu homaphia! Ọrẹn ọke ọrana, o vwo igọmẹti owuorowu rọ nọ kparehaso ihworho Osolobrugwẹ? Jenẹ a ta kpahiẹn.

ỌRỌMO YẸ ORODJE OBỌRẸ O RIOTỌRE NA?

7. Uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọrukaro, ọrọmo yẹ orodje obọrẹ o riotọre na?

7 Uvuẹn ẹgbukpe 1870, Britain o rhiẹ usun rọ mai do uvuẹn ọsoso akpọ na ne, ọye yo ji vwo egba owọnren ri mai gbanhonma. Usun ọrana ya ha dje ighoro ọkokamu rọ ghwọghọ ighoro esa erọrọ, nọyẹ ẹkwotọre i France, Spain, ọrhẹ Netherland. (Dan. 7:7, 8) No mo rhiẹ orodje obọrẹ o riotọre na uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọrukaro na. Uvwre ọke ọnana, ẹkwotọre i United States rọ ha America yọ mai fe uvuẹn ọsoso akpọ na, ọye ọrhẹ ẹkwotọre i Britain na wian kugbe.

8. Ọrọmo yẹ orodje obọrẹ o riotọre na uvuẹn ẹdẹ ri koba na?

8 Uvwre ọke re fiuvweri Akpọ Ephian Ọrukaro, ẹkwotọre i United States ọrhẹ Britain ni kwomakugbe fiuvweri haso awọrọ. Ọke ọrana, Britain ọrhẹ United States ni wian kugbe, aye ni me rhiẹ Omẹgbanhon Akpọ Ephian re se Anglo-America. Jerẹ oborẹ i Daniel ọ mẹraruiẹ,  orodje ọnana no vwo “egba uvweri buebun ri ji gbanhonma omamọ.” (Dan. 11:25) Uvwre ọke oba na, Britain ọrhẹ United States ni me rhiẹ orodje obọrẹ o riotọre na. * Nẹ ọrọmo yẹ orodje obọrẹ o rierun na?

ORODJE OBỌRẸ O RIERUN NA Ọ RHARHUMU HOMAPHIA

9. Ọkiọgo yẹ orodje obọrẹ o rierun na ọ rharhumu homaphia, marhẹ i Daniel 11:25 o ru te orugba?

9 Uvuẹn ẹgbukpe 1871, ro rhiẹ ẹgbukpe ri Russell ọrhẹ ere lelie wian a tuẹn uyono i Baibol aye rhọ, orodje obọrẹ o rierun na nọ rharhumu homaphia. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, ọhworhare owu re se Otto von Bismarck no kwẹ amwa buebun kugbe, aye ni rhiẹ ẹkwotọre ro vwo omẹgbanhon re se i Germany. Orodje i Prussia re se Wilhelm I, no rhiẹ orodje ọrukaro ẹkwotọre ọnana, nọ ha i Bismarck mwu no rhiẹ ọrọ nọ rhọ hẹrote irueruo ẹkwotọre na. * Ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn hin, Germany no mo rhiẹ ẹkwotọre ro suẹn ẹkwotọre erọrọ ri ha uvuẹn Africa ọrhẹ Pacific Ocean, nọ damoma ro no vwo omẹgbanhon ghwẹ Britain. (Se Daniel 11:25.) Usun i Germany no vwo egba uvweri egbogbanhon rọ joma gbanhon te ọrẹ Britain. Germany nọ ha egba uvweri enana lele evwreghrẹn yen fiuvweri akpọ ephian ọrukaro.

10. Marhẹ i Daniel 11:25b, 26 o ru te orugba?

10 Daniel nọ tẹmro kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn Usun i Germany, ọrhẹ egba uvweri enẹyen. Aruẹmẹrẹn na ọ tare taghene orodje obọrẹ o rierun na “ọ sabu meviẹ-ẹ.” Mesoriẹ? “Fọkime aye ina djiroro kparehasuiẹ. Ihworho ra riẹ emariẹn yi na suẹ oghwọghiẹ.” (Dan. 11:25b, 26a) Uvuẹn ọke i Daniel, ihworho re “vwobọrhọ owian orodje na” i ha usuẹn era riẹ “emaren orodje na ọ ria.” (Dan. 1:5) Ayọmo yẹ aruẹmẹrẹn ọnana o sekpahen? O sekpahen ihworho eduado ri ha otọre Usun i Germany, tobọ te ilotu ọrhẹ ibrurhe isodja ri ha otọre oniso orodje na, oborẹ aye i ruru yọ lẹrhẹ orodje na nẹ ẹrhẹ, ji tuẹn usun ọkpokpọ rhọ. * Aruẹmẹrẹn na ọ tare taghene usuon na ono se uvuẹn uvweri na, ọrhẹ oborẹ ọnọ phia ọke ro lele orodje obọrẹ o riotọre na fiuvweri hin. Nọ ta kpahen orodje obọrẹ o rierun na: “Harẹn egba uvwerie, ana ghwọghọ aye, ene ji kpe ihworho buebun.” (Dan. 11:26b) Uvuẹn uvweri akpọ ephian ọrukaro, na “ghwọghọ” egba uvweri Germany “ne ji kpe ihworho buebun” jerẹ oborẹ a mẹraruiẹ rhotọre. Me te ọke ọrana, uvweri ọrana yọ mai gbanhon uvuẹn ikuegbe ituakpọ.

11. Me yẹ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na i ruru?

11 Ọke i Daniel 11:27, 28 o dje kpahen oborẹ ono lele fi Uvweri Akpọ Ephian Ọrukaro, nọ tare taghene orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na ine “siyẹ imẹdjẹ owu rẹ aye a mọrenfian rẹn owuowọnwan.” Ọ ji ta taghene orodje obọrẹ o rierun na ono koko “ekwakwa buebun.” Ọrana yẹ oborẹ ọ ghini phia. Germany ọrhẹ Britain ni ta rẹn owuowọnwan taghene aye i guọlọ ufuoma, ọrẹn ẹmro erana ni rhiẹ efian ọke uvweri na ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914.  Ẹgbukpe buebun 1914 o ki te, Germany no rhiẹ ẹkwotọre ọreva uvuẹn ọsoso akpọ na rọ mai fe. Neneyo Daniel 11:29 ọrhẹ obọrẹ ukaro uvuẹn oghwẹmriẹn ọrẹ 30 ọ sabu te orugba, Germany no lele orodje obọrẹ o riotọre na fiuvweri, ọrẹn ne firie kparobọ.

IRODJE NA A KPARAHASO IHWORHO OSOLOBRUGWẸ

12. Uvuẹn uvweri akpọ ephian ọrukaro, me yẹ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na i ruru?

12 Avwẹ ẹgbukpe 1914 rhe, ẹkparehaso irodje eva na nọ gbanhanrhọ uvwre omoma aye ọrhẹ kpahen ihworho Osolobrugwẹ. Jerẹ udje, igọmẹti Germany ọrhẹ Britain i kparehaso ihworho Osolobrugwẹ ri vwe kwe vwobọrhọ uvweri akpọ ephian ọrukaro na. Habaye, igọmẹti U.S. ni mwu ihworho ra kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na rhẹ ekanron. Ẹkparehaso ọnana nọ lẹrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Revelation 11:7-10 te orugba.

13. Ọke ẹgbukpe 1930 ọ vrẹn hin ọrhẹ ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva, me yẹ orodje obọrẹ o rierun na o ruru?

13 Uvwre ẹgbukpe 1930 maido uvwre ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva, orodje obọrẹ o rierun na nọ kparehaso ihworho Osolobrugwẹ gbangbanhon. Ọke ẹko i Nazi a tuẹn usun rhọ uvuẹn Germany, Hitler ọrhẹ ere lelie ni dobọ owian Iseri Jehova ji. Aye ni kpe ihworho i Jehova buebun ji mwu buebun rhẹ ekanron. Daniel yọ mẹraro kpahen ekwakwa enana. Orodje obọrẹ o rierun na nọ sabu “gbe oghwa ẹga” na ghwu, ji “tiẹ izobo re ze ọke ephian na nie” nyoma rọ dobọ irueruo ogame Iseri Jehova ji ọke ọrana. (Dan. 11:30b, 31a) Ọro suẹn aye re se Hitler nọ tobọ vive taghene ono kpe ọsoso ihworho i Jehova ri ha uvuẹn Germany hwu.

ORODJE ỌKPOKPỌ ỌRẸ OBỌRẸ O RIERUN NA NỌ HOMAPHIA

14. Ọrọmo yo rhiẹ orodje obọrẹ o rierun na ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva hin? Dje yi fiotọre.

14 Ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva hin, ẹko re se Soviet Union ni me rhiẹ orodje obọrẹ o rierun na, fọkime no suẹn amwa buebun rẹ aye i ha mie i Germany. Jerẹ ẹko i Nazi na, Soviet Union na i ji kparehasuẹ kohworho kohworho ri ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn aye.

15. Me yẹ orodje obọrẹ o rierun na o ruru ọke re fiuvweri Akpọ Ephian Ọreva hin?

15 Ọke re fiuvweri Akpọ Ephian Ọreva hin, o jiri-i, orodje obọrẹ o rierun na, Soviet Union, ọrhẹ ọsoso ihworho ra hobọtua aye ni kparehaso ihworho Osolobrugwẹ. Lele aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Revelation 12:15-17, orodje ọnana nọ dobọ owian Iseri Jehova ji, jeghwai mwu ihworho i Jehova buebun riẹ evrẹn. Itiọrurhomẹmro, uvuẹn ẹdẹ ri koba na, orodje obọrẹ o rierun na nọ kparahasuẹ ihworho Osolobrugwẹ gbangbanhon rhọ, ọrẹn ọ ji sabu dobọ owian Uvie na ji-i. *

16. Marhẹ i Soviet Union o ru ha oborẹ ọ ha uvuẹn Daniel 11:37-39 te orugba?

16 Se Daniel 11:37-39. Sekpahen orugba aruẹmẹrẹn ọrana, orodje obọrẹ o rierun na o dje ‘ọghọ owuorowu phia rẹn Osolobrugwẹ esẹ ye-e.’ Izede ọgo? Fọkime, ẹko i Soviet Union nọ damoma ro no tiẹ ogame ephian nie, omarana nọ guọlọ ha omẹgbanhon aye mie aye. Nọ sabu ruẹ ọrana, avwẹ ẹgbukpe 1918, usun i  Soviet Union no jurhi taghene isukuru i yono ihworho taghene o vwo Osolobrugwẹ-ẹ. Marhẹ orodje obọrẹ o rierun na o ru ‘ha odidi rẹn osolobrugwẹ rọ gba ogba ọgbogbanhon na?’ Usun i Soviet Union ni ghwọghọ igho buebun ruẹ egba uvweri aye gbanhon ji ruẹ ekwakwa uvweri egbogbanhon buebun, neneyo ọ sabu ruẹ usun ọnẹyen gbanhon. Orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na, ni koko ekwakwa uvweri buebun ri ne te ha kpe iduduru ihworho buebun!

EVWREGHRẸN AWANVA I WIAN KUGBE

17. Me yẹ “emru aghwa rọ suẹ oghwọghọ na”?

17 Orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na, i wian kugbe nẹ aye i sabu ruẹ emru owu; aye ni “ha emru aghwa rọ suẹ oghwọghọ na mwu.” (Dan. 11:31) “Emru aghwa” ọrana yẹ Ukoko Okugbe Egbamwa Akpọ na.

18. Mesoriẹ a ta taghene Ukoko Okugbe Egbamwa Akpọ na “emru aghwa”?

18 A tare taghene Ukoko Okugbe Egbamwa Akpọ na “emru aghwa,” fọkime ọ tare taghene ọnọ sabu rhua ufuoma rhiẹ akpọ na ro rhiẹ oborẹ Uvie Osolobrugwẹ ọvo ọnọ sabu ru. Aruẹmẹrẹn na ọ tare taghene emru aghwa na ọ “suẹ oghwọghọ,” fọkime Ukoko Okugbe Egbamwa Akpọ na ọnọ kparehaso ẹga efian ephian ji ghwọghọ aye.—Ni ishati na “Irodje ri Rhiẹ Evwreghrẹn Uvuẹn Ọke Oba na.”

MESORIẸ O FO NE RHE IKUEGBE ỌNANA?

19-20. (a) Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i rhe ikuegbe ọnana? (b) Onọ ọgo ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

19 O fori ne rhe ikuegbe ọnana, fọkime o djephia taghene nẹ ẹgbukpe 1870 riẹ ẹgbukpe 1991, aruẹmẹrẹn i Daniel kpahen orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ obọrẹ o riotọre na i rugba ne. Omarana, ana sabu vwo esegburhomẹmro taghene obọrẹ ọ hẹrhẹre uvuẹn aruẹmẹrẹn na ine ji rugba.

20 Uvuẹn ẹgbukpe 1991, Soviet Union no seri. Omarana, ọrọmo yo ha ẹrhẹ orodje obọrẹ o rierun na inyenana? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ kpahenrhọ onọ ọrana.

IJORO 128 Zinrin Tobẹta

^ Udjoghwẹmro 5 Ọwan a mẹrẹn imwẹro ri djephia taghene aruẹmẹrẹn i Daniel kpahen “orodje obọrẹ o rierun na” ọrhẹ “orodje obọrẹ o riotọre na” ono rho ruẹgba. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro? Mesoriẹ o fo na dabu vwẹruọ oborẹ aruẹmẹrẹn ọnana o sekpahen?

^ Udjoghwẹmro 5 Fọkiẹ iroro re dje rhẹ aran na, orho serhọ na ta taghene Orodje i Rome re se Aurelian (270-275 C.E.) yẹ “orodje obọrẹ o rierun” na-a, yanghene Orodje Ọmase Zenobia (267-272 C.E.) yẹ “orodje obọrẹ o riotọre” na-a. Uyono ọkpokpọ ọnana o wene uyono re dje rhẹ irhomu-ẹmro 13 ọrhẹ 14 uvuẹn ọbe na, Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

^ Udjoghwẹmro 9 Uvuẹn ẹgbukpe 1890, Kaiser Wilhelm II no ti Bismarck nẹ ẹrhẹ rọ havwọ.

^ Udjoghwẹmro 10 Aye i ruẹ ekwakwa buebun ri lẹrhẹ usun na kiki se. Jerẹ udje, aye a hobọtua orodje na-a, aye i tiobọnẹ iyẹnrẹn eghoghanren kpahen uvweri na, aye i ji gba orodje na nọ ruotọre nẹ ẹrhẹ.

^ Udjoghwẹmro 15 Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Daniel 11:34, Ilele Kristi re rhirhiẹ ẹkwotọre orodje obọrẹ o rierun na ọ kparahasua bi, ni mẹrẹn ibiẹ ufuoma. Jerẹ udje, ọnana ọ phiare ọke i Soviet Union o se uvuẹn ẹgbukpe 1991.