Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

 URHOMU-ẸMRO UYONO 8

Mesoriẹ o fo ne Dje Ọdaremẹro Phia?

Mesoriẹ o fo ne Dje Ọdaremẹro Phia?

‘Are i dje ekpẹmẹ phia.’—COL. 3:15.

IJORO 46 Wẹwẹ Nobiruo Jehova

ẸZẸKOKO *

1. Marhẹ onyẹ i Samaria ri Jesu o simirin na o ru dje ọdaremẹro phia?

O VWO ehworhare awan ikpe ri vwo orharhere emiamo owu. Aye i vwo emiamo oti, aye e vwo ifiẹrorhọ-ọ. Ọrẹn, ẹdẹ owu aye ni kpararo mẹrẹn i Jesu ro rhiẹ Oyono Rode na. Aye i rhonrin taghene Jesu o simi aruẹ emiamo ephian, no ji mwu aye ẹro taghene ọnọ sabu simi aye. Omarana, aye ni korunu phia: “Jesu, Oyono, gbe arodọmẹ harẹn ame!” Jesu no simi ehworhare awan ikpe na. O vwo ẹfro-o, oborẹ i Jesu o ru rẹn aye ephian ọ darẹ aye ẹro. Ọrẹn, owu ọvo yo dje ọdaremẹro * ọnẹyen phia rẹn i Jesu. Ọhworhare onyẹ i Samaria re simirin na no jiri Osolobrugwẹ “rhẹ uvwele ọgbogbanhon.”—Luke 17:12-19.

2-3. (a) Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan je dje ọdaremẹro phia? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

2 Jerẹ onyẹ i Samaria na, o fori ne dje ọdaremẹro phia rẹn eri vwo uruemru esiri. Ọrẹn, ọkezẹko fọkiẹ erhirhiẹ ra havwọ, nọ sẹrẹ ọwan ẹro re ne dje ọdaremẹro phia.

3 Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne dje ọdaremẹro phia nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan. Ene yono nẹ idje i Baibol ezẹko ri dje ọdaremẹro phia, ọrhẹ eri vwe dje yi phia. Ene ji yono kpahen izede kirighwo ene ru dje ọdaremẹro phia.

 MESORIẸ O FO NE DJE ỌDAREMẸRO PHIA?

4-5. Mesoriẹ o fo ne dje ọdaremẹro phia?

4 Jehova o dje udje rẹn ọwan kpahen oborẹ ene ru dje ọdaremẹro phia. Izede owu ro ruie yi nyoma rọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ra ga ye. (2 Sam. 22:21; Ps. 13:6; Matt. 10:40, 41) Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na “hẹrokele Osolobrugwẹ, jerẹ emọ re vwo ẹguọlọ kpahen.” (Eph. 5:1) Omarana, iroro ọghoghanren owu rọ soriẹ o fo ne dje ọdaremẹro phia yẹ ọrẹ ana hẹrokele i Jehova.

5 Roro kpahen iroro ọrọrọ rọ soriẹ o fo ne dje ọdaremẹro phia rẹn awọrọ. Ọdaremẹro ọ họhọ omamọ emaren, ọ merhoma omamọ erhe koko riẹ. Erhe dje ọdaremẹro phia rẹn ọwan, oma nọ merhen ọwan. Ọwan i rhe dje ọdaremẹro phia rẹn awọrọ, oma nọ merhen aye. Ohworho re dje ọdaremẹro riẹn na, o rheri taghene omẹdamu ọnẹyen ọ ghini ha userhumu phia. Fọkiẹ ọnana, onyerẹnkugbe re vwori rhẹ ohworho na nọ gbanhanrhọ.

6. Izede ego yẹ ẹmro ọdaremẹro o ru họhọ omamọ ra ha oro ru?

6 Ọdaremẹro re djephia ọ ghanranren omamọ. Baibol na nọ tare: “Jerẹ apple ra ha oro ru rọ ha uvuẹn idọlọ ọfuanfon ra jarare, omaran ọyẹ ẹmro ra tare ọke ro serhọ ọ havwọ.” (Prov. 25:11) Roro kpahen oborẹ emamọ ra ha oro ru, ra jeghwai fi rhẹ okalokpọ idọlọ ọfuanfon ono rhomu te. Ji roro kpahen oborẹ ọnọ ghanren te! Marhẹ oma ono ruo erhe tiobọnẹ aruẹ ẹghẹlẹ ọrana wẹn? Itiọrurhomẹmro, omaran yẹ ọdaremẹro we djephia rẹn awọrọ ọ ghanren te. Roro kpahen urhomẹmro ọnana: Omamọ ra ha oro ru ọnọ sabu rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Omaran ọ ji havwọ, ohworho wu dje ọdaremẹro riẹn ọnọ sabu karorhọ ye jeghwai nie ghanghanren uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen.

 AYE I DJE ỌDAREMẸRO PHIA

7. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 27:4, marhẹ i David ọrhẹ ọbo ijoro erọrọ i ru dje ọdaremẹro phia?

7 Idibo Osolobrugwẹ buebun ọke ahwanren i dje ọdaremẹro phia. Owuọwan usuẹn aye yi David. (Se Psalm 27:4.) O vwo ọdaremẹro ọgbogbanhon kpahen ogame urhomẹmro, no djerie phia izede re rhiẹromẹrẹn. O toro igho buebun fọkiẹ ebanbọn oghwa ẹga na. Emọ i Asaph i dje ọdaremẹro phia nyoma aye a ya ijoro ujiri. Uvuẹn ijoro owu, aye ni ha ekpẹmẹ vwe Osolobrugwẹ jeghwai dje ọdaremẹro phia kpahen ewian igbevwunu i Jehova. (Ps. 75:1) Itiọrurhomẹmro, David ọrhẹ emọ Asaph i guọlọ dje ọdaremẹro phia rẹn i Jehova fọkiẹ ebrurhọ buebun ro tiobọnu rẹn aye. Wu na sabu roro kpahen izede wu ne ru sabu hẹrokele ọbo ijoro erana?

Me yẹ ileta i Paul ọ ya vwe itu i Rome o yonirin ọwan kpahen uruemru re dje ọdaremẹro phia? (Ni idjaghwẹ 8-9) *

8-9. Marhẹ i Paul o ru dje ọdaremẹro phia rẹn imizu ukoko na, me yo nerhumie rhe?

8 Ọnyikọ Paul o vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ imizu na i ru riẹn, nọ jeghwai dje yi phia nyoma oborẹ ọ tẹmro rẹn aye lele. Ọ kpẹmẹ Osolobrugwẹ ọke ephian uvuẹn ẹrhomo ọnẹyen fọkiẹ aye. Ọ jeghwai dje ọdaremẹro phia nyoma ileta rọ ya vwe aye. Uvuẹn i Romans urhomu-ẹmriẹn 16 oghwẹmriẹn ọrukaro ye te ọrẹ 15, Paul ọ hunute edẹ imizu awan 27. Paul ọ tobọ ta taghene i Prisca ọrhẹ Aquila i “fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn” fọkiẹ ọye, nọ ji ta taghene i Phoebe “o mevi chochọn ihworho buebun,” tobọ te i Paul. O jiri imizu enana ri vwo ẹguọlọ ra ji wian gbangbanhon na.—Rom. 16:1-15.

9 Paul o rheri taghene imizu ukoko na a gba-a, ọrẹn uvuẹn ileta rọ ya kẹta vwe itu i Rome, nọ tẹnrovi emamọ iruemru aye. Roro kpahen oborẹ oma ọnọ merhen imizu enana te, ọke ene se ileta i Paul ọ yare rẹn ọsoso ukoko na! Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe aye ọrhẹ i Paul gbanhonrhọ. We dje ọdaremẹro phia rẹn imizu ukoko ọnọ ọke ephian fọkiẹ emamọ ekwakwa aye i tare jeghwai ru?

10. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu o ru dje ọdaremẹro phia rẹn idibo yi?

10 Uvuẹn ileta ri Jesu ọ ya vwe ikoko ezẹko uvuẹn Asia Minor, o dje ọdaremẹro phia kpahen owian rẹ idibo yi i wianren. Jerẹ udje, ọ tuẹn ileta rọ ya vwe ukoko rọ ha uvuẹn i Thyatira rhọ omana: “Mi rhe ewian enọ, ẹguọlọ, esegburhomẹmro, iruo Uvie, ọrhẹ edirin ọnọ, mi jeghwai rhe taghene ewian enọ ukperhumu na i rhomu ghwẹ erukaro na.” (Rev. 2:19) Jesu ọ hunute eruriaro aye, nọ jeghwai kpẹmẹ aye fọkiẹ emamọ iruemru ro mwu aye wian ewian irhorhomu. Dedevwo i Jesu o rheri taghene ọnọ ghwọghwu imizu ezẹko uvuẹn i Thyatira, ọrẹn ọ tuẹn ẹmro ọnẹyen rhọ jeghwai fuen rhẹ ẹmro urhebro. (Rev. 2:25-28) Roro kpahen omẹgbanhon ri Jesu o vwori rẹ ọye o rhiẹ urhomu rẹn ọsoso ikoko na. Omarana, ọnọ sabu ta taghene ọ kpẹmẹ ọwan fọkiẹ ewian ra wian riẹ-ẹn. Udabọ ọrana, o ji dje ọdaremẹro phia. Itiọrurhomẹmro, ọnana omamọ udje rẹn ekpako ukoko!

AYE E DJE ỌDAREMẸRO PHIA-A

11. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 12:16, uruemru ọgo yẹ Esau o djephia kpahen ogame i Jehova?

11 Ọrẹ omemwurhọ, ihworho ezẹko ri Baibol ọ ta kpahen e dje ọdaremẹro phia-a. Jerẹ udje, dedevwo eri vwiẹ Esau ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova re ji mwuọghọ riẹn, ọye o dje ọdaremẹro phia kpahen ogame i Jehova-a. (Se Hebrews 12:16.) Marhẹ o ru dje uruemru ọnana phia? Fọkiẹ emaren, Esau nọ rhẹ uphẹn ro vwori ro rhiẹ ọmọkpako harẹn  omizie ọmọvwerhe Jacob. (Gen. 25:30-34) Ọke oru, Esau nọ vioja fọkiẹ odjẹ ye. Ọrẹn, o dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ o vwori-i, omarana o fo no brenu ọke ebrurhọ na ọ va ye obọ-ọ.

12-13. Marhẹ emọ Israel i ru djephia taghene aye e vwo uruemru re dje ọdaremẹro phia-a, me yo nerhumie rhe?

12 Emọ Israel i rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ri na sabu lẹrhẹ aye dje ọdaremẹro phia. Ọke i Jehova ọ ha Ikpokpogho Ikpe vwe itu i Egypt, ne tiri aye nẹ abọ evrẹn. Osolobrugwẹ no simirin aye nẹ ukpokpogho na nyoma rọ ghwọghọ ọsoso egba owọnren Egypt uvuẹn Urhie i Red. Emọ Israel i dje ọdaremẹro phia omamọ te erhirhiẹ aye a so ijoro ujiri vwe i Jehova. Ọrẹn aye i sẹrorẹ uruemru ọnana?

13 Ọke emọ Israel na a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ekpokpọ, ọsoso ekwakwa ri Jehova o ru rẹn aye vrẹn ne ni sẹrerẹ aye ẹro. Aye ni djephia taghene aye e vwo uruemru ọdaremẹro-o. (Ps. 106:7) Izede ọgo? “Ọsoso emọ Israel na ne brenu hasuẹ i Moses ọrhẹ Aaron uvuẹn ato na,” nọyẹ aye ne brenu hasuẹ i Jehova. (Ex. 16:2, 8) Oma ọ merhen i Jehova kpahen uruemru ọnana rẹ ihworho na i dje phia-a. Ọke oru, nọ tare taghene ọsoso uvwiẹ emọ Israel erana ine hwu rhẹ uvuẹn ato na, jokpanẹ Joshua ọrhẹ i Caleb. (Num. 14:22-24; 26:65) Jene yono kpahen oborẹ ene ru kẹnoma rẹn erharhere idje enana jeghwai hẹrokele emamọ idje.

DJE ỌDAREMẸRO PHIA INYENANA

14-15. (a) Marhẹ eri rọnmọ ne ine ru sabu djephia taghene aye i vwo ọdaremẹro kpahen owuowọnwan? (b) Marhẹ emiemọ ine ru yono emọ aye oborẹ aye ine ru dje ọdaremẹro phia?

14 Uvuẹn ekrun na. Ọsoso ekrun na a mẹrẹn erere orhianẹ owuowọnwan o dje ọdaremẹro phia. Ihworho ri rọnmọ ne i rhe dje ọdaremẹro phia rẹn owuowọnwan, onyerẹnkugbe aye nọ kpẹnkpẹnrhọ. Nọ nọ ji lọhọ aye ina harhomu orusọ owuowọnwan. Esa ro dje ọdaremẹro phia, ọ djokarhọ ekwakwa irhorhomu rẹ aniẹ ọ ta jeghwai ruẹ, habaye esa ye ọrhọ “rhọmọ, no jirie.” (Prov. 31:10, 28) Ane ro vwo ẹghwanren ọ ta rẹn esa ye oborẹ ọ mai vwo ọdaremẹro kpahen uvuẹn omayen.

15 Emiemọ, marhẹ are ine ru sabu yono emọ are nẹ aye i rhe dje ọdaremẹro phia? Karorhọ taghene emọ enọ ina hẹrokele oborẹ wa ta jeghwai ruẹ. Omarana, dje omamọ udje rẹn emọ enọ nyoma wu na mroma aye, aye i rha wian omamọ owian.  Habaye, yono emọ enọ nẹ aye i mroma ihworho ri ruẹ ẹghẹlẹ rẹn aye. Ha userhumu rẹn emọ enọ rhe taghene ọmudu na yẹ ọdaremẹro o nẹ sa, ẹmro aye ọnọ ji sabu ha userhumu phia. Jerẹ udje, ọmase owu re se Clary nọ tare: “Ọke izu mẹ ọ ha ẹgbukpe 32, ne mwu ọsẹ mẹ rhẹ ekanron, omarana izu mẹ ọvo nọ yọ hẹrotẹ emọ awansa. Ọke mie te ẹgbukpe 32, ni mi roro kpahen oborẹ ọ bẹn te rẹn izu mẹ ọke rọ ha ẹgbukpe 32. Omarana, ni mi ta riẹn taghene mi vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ o ru mẹ ọrhẹ imizu mẹ ehworhare. O vwo jijiri na, izu mẹ nọ ta mẹ taghene ẹmro mẹ o te ọmuduie, ọye o roro kpahen aye ọke ephian, aye na ji lẹrhẹ oma merhiẹn kẹdẹkẹdẹ.”

Yono emọ enọ nẹ aye i rhe dje ọdaremẹro phia (Ni udjoghwẹ 15) *

16. Dje udje kpahen oborẹ ọdaremẹro re djephia o ru ha urhebro rẹn awọrọ.

16 Uvuẹn ukoko na. Erhe dje ọdaremẹro phia rẹn imizu uvuẹn ukoko na, na ha urhebro rẹn aye. Jerẹ udje, Jorge ro rhiẹ ọkpako ukoko rọ ha ẹgbukpe 28 no kpomẹ emiamo ọgbogbanhon. Ọ sabu riẹ yono ukoko uvwre ubiamo owu-u. Ọke rọ tobọ tuẹn uyono rhọ, ọ sabu ha ẹmro phia uvuẹn ukoko na-a. Jorge nọ tare: “Ni mie ni omamẹ taghene mie fiemru owuorowu-u, fọkime mi vwa rha sabu wian ewian ri teri mẹ uvuẹn ukoko na-a. Ọrẹn ọke uyono o fuen ẹdukwẹdẹ, omizu ọhworhare owu nọ ta mẹ: ‘Mia guọlọ kpẹmuọ fọkiẹ omamọ udje wu dje rẹn ekrun mẹ. Itiọrurhomẹmro, ẹmro wu haphia ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na i ghini ha userhumu rẹn ame omamọ. Aye i ha userhumu rẹn ame sabu ru riaro ne uvuẹn ukoko na.’ Ẹmro omizu na o teri mẹ ẹhẹn te erhirhiẹ amioviẹ o koko rhẹ ikẹro mẹ. Ẹmro rọ ta mẹ yẹ oborẹ mi vi guọlọ rhon ọke ọrana.”

17. Jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn Colossians 3:15, marhẹ ene ru sabu dje ọdaremẹro phia rẹn i Jehova fọkiẹ uruemru ghwologhwolo ọnẹyen?

17 Harẹn Osolobrugwẹ ọwan ro ruẹ ghwologhwolo. Jehova ọ yẹrẹ ọwan emaren ẹhẹn buebun ne. Jerẹ udje, ọwan a mẹrẹn ọkpọvi nyoma uyono ukoko ọwan, ẹbe ọrhẹ iwẹbsaiti ukoko na. Wu rhon ẹmro ra haphia, se urhomu-ẹmro yanghene ni ividio rọ lẹrheruọ ta, ‘Ọnana yẹ oborẹ mi vi guọlọ’? Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro ọwan phia rẹn i Jehova? (Se Colossians 3:15.) Izede owu yẹ ọrẹ ana nyoma ẹrhomo kpẹmiẹ fọkiẹ ekwakwa irhorhomu rọ yẹrẹ ọwan.—Jas. 1:17.

Izede orhorhomu owu re ne dje ọdaremẹro phia yẹ ọrẹ ana hobọtua erufon Aghwẹlẹ Uvie ọwan (Ni udjoghwẹ 18)

18. Izede ego ye ne ru sabu dje ọdaremẹro phia kpahen Aghwẹlẹ Uvie ọwan?

18 Ọwan e ji dje ọdaremẹro phia rẹn  i Jehova nyoma ra hẹrote jeghwai ruẹ ekete ra ha ruẹ ogame fuan. O fori ne vwobọrhọ erufon ọrhẹ ẹruete Aghwẹlẹ Uvie ọwan, o ji fo nẹ ihworho ra ha ekwakwa ẹlẹtriki ruiruo uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na i dabu hẹrote aye. Arha dabu hẹrote Aghwẹlẹ Uvie ọwan, ibiẹ igho ya na ghwọghọ hẹrote yi, aye ni na ji tọ. Izede ọrana, ana sabu mẹrẹn igho ra na ha bọn jeghwai ru Aghwẹlẹ Uvie erọrọ uvuẹn akpọ na kpokpọ rhọ.

19. Me yẹ udje oniruo okinhariẹ owu ọrhẹ aniẹ i yonirin ọwan?

19 Harẹn imizu ra wian gbangbanhon fọkiẹ ọwan. Erhe dje ọdaremẹro phia rẹn awọrọ, ọnọ sabu lẹrhẹ aye wene ukẹro rẹ aye a ha ni ebẹnbẹn aye a dẹrughwaroghwẹ. Roro kpahen udje oniruo okinhariẹ owu ọrhẹ aniẹ. Ọke aye e nẹ aghwoghwo rhe uvwre ọke erinrin, oma nọ ghwọgherẹ aye. Aruọke na ọ fọre omamọ te erhirhiẹ rẹ aniẹ o ku owẹn yen ro mwu erinrin rhọ semerhẹn. Ọke urhiọke o te, nọ ta rẹn esa ye taghene owian oniruo kinhariẹ ọ bẹn riẹn ne. Ọke oru, uvuẹn urhiọke ọrana ileta rẹ oghọn ukoko ọ ya vwe aniẹ no te rie obọ. Ileta na ọ dabu kpẹmẹ omizu ọmase na fọkiẹ owian aghwoghwo na ọrhẹ edirin ọnẹyen. Ọ tẹmro kpahen oborẹ ọ bẹn te ra na kwa nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ kọkprughwre kọkprughwre. Esa ye nọ tare: “Ẹmro urhebro rọ ha uvuẹn ileta na o te ane mẹ ẹhẹn omamọ, no mwurien vwo omwemẹ ro no fiomarhọ owian re kin ikoko. Itiọrurhomẹmro, ọgbọ buebun nọ ha urhebro mẹ taghene mi vwe fiobọrhotọre uvuẹn owian okinhariẹ na-a.” Esa ọrhẹ ane na i daji uvuẹn owian okinhariẹ na joma te ẹgbukpe 40.

20. Me yo fori na rha damoma ruẹ kẹdẹkẹdẹ, mesoriẹ?

20 O fori na rha damoma dje ekpẹmẹ phia kẹdẹkẹdẹ nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan. Ẹmro urhebro yanghene irueruo ọwan ọnọ sabu rhiẹ oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn awọrọ nyerẹn ghele ebẹnbẹn akpọ na. Ẹmro ekpẹmẹ ọwan ọnọ sabu bọn onyerẹnkugbe re vwori gbanhonrhọ. Ọrọ mai ghanren, ana sabu hẹrokele Ọsẹ ọwan Jehova, ro vwo uruemru ghwologhwolo ro ji dje ọdaremẹro phia.

IJORO 20 Wu Ha i Jesu Tan Ame

^ Udjoghwẹmro 5 Me ya na sabu yono kpahen ọdaremẹro re ne djephia mie i Jehova, Jesu, ọrhẹ onyẹ i Samaria ro kpomẹ oti na? Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen idje erana ọrhẹ erọrọ. Ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne dje ọdaremẹro phia jeghwai ta kpahen izede kirighwo ra na sabu ruie.

^ Udjoghwẹmro 1 ẸMRO RE DJE FIOTỌRE: Ne dje ọdaremẹro phia kpahen ohworho yanghene emru o mevirhọ ọrẹ ene rhe ọghanronmẹ ọravwọ yanghene emru ọrana. Ẹmro na ọnọ sabu mevirhọ ọdaremẹro ro nẹ ẹhẹn rhe.

^ Udjoghwẹmro 55 IDJEDJE IFOTO: E se ileta i Paul rẹn ukoko rọ ha uvuẹn i Rome; oma ọ merhen Aquila, Priscilla, Phoebe ọrhẹ awọrọ ọke a hunute edẹ aye.

^ Udjoghwẹmro 57 IDJEDJE IFOTO: Izu rọ ha userhumu rẹn ọmọyen ọgbọtọ no dje ọdaremẹro phia fọkiẹ omamọ udje omizu ọmase ọrọrọ rọ kpako ne o djephia.