Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

 URHOMU-ẸMRO UYONO 14

“Ha Kpahen Idjaghwẹ ye Kpẹnkpẹnkpẹn”

“Ha Kpahen Idjaghwẹ ye Kpẹnkpẹnkpẹn”

“Kristi ọ tobọ rioja fọkiẹ are, no tiobọnu udje neneyo are i ha kpahen idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn.”—1 PET. 2:21.

IJORO 13 Udje i Jesu Yẹ Ọwan e Lele

ẸZẸKOKO *

Jesu ọ nyaji isihanghwẹ vwo rẹn ọwan ra na nyalele kpẹnkpẹnkpẹn (Ni idjaghwẹ 1-2)

1-2. Marhẹ ene ru nyalele idjaghwẹ i Jesu? Dje udje yi.

HA ẸHẸN RORO taghene wu ha usuẹn ẹko ra nya uvuẹn ato ro mwuofẹn rọ vuọnren rhẹ eyẹn. Ohworho rọ dabu tẹn ona yo sun are. Ọke rọ nya, nọ nyaji oka yanghene isihanghwẹ ye vwo uvuẹn eyẹn na. Ọke oru, wu vwa rha mẹrẹn ohworho ro sun are na-a! Ọrẹn, udu o vwo bruo-o. Ukpomaran, wẹwẹ ọrhẹ ereva na nyalele isihanghwẹ ohworho ro sun are na kpẹnkpẹnkpẹn!

2 Ọwan e rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na, ọwan i họhọ ẹko ihworho ra nya uvuẹn ato ro vwo eyẹn ro mwuofẹn na, nọyẹ ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ọkon ọnana. Ọrẹ omamerhomẹ, Jehova ọ yẹre ọwan Usun rọ gbare, nọyẹ Jesu Kristi ro rhiẹ Ọmọyen, ra na nyalele idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn. (1 Pet. 2:21) Lele oborẹ ọbe owu ro rionbọrhọ i Baibol na ọ tare, Peter ọ ha i Jesu vwanvwọn ohworho ro suẹn awọrọ uvuẹn onya. Jerẹ ọrọ kobaro rọ nyaji oka vwo, omaran i Jesu ọ nyaji isihanghwẹ yanghene idjaghwẹ ye vwo ra na sabu nyalele. Jene yono kpahen enọ esa ri sekpahen ọrẹ ana nyalele idjaghwẹ ye: Me yo mevirhọ ra na nyalele idjaghwẹ i Jesu? Mesoriẹ ana nyalelie? Marhẹ ene ruie lele?

ME YO MEVIRHỌ RA NA NYALELE IDJAGHWẸ I JESU?

3. Me yo mevirhọ ra na nyalele idjaghwẹ ohworho?

3 Me yo mevirhọ ra na nyalele idjaghwẹ ohworho? Uvuẹn i Baibol, ẹmro na “onya” ọrhẹ “idjaghwẹ” ọkezẹko, o mevirhọ akpenyerẹn ohworho. (Gen. 6:9; Prov. 4:26) Udje ohworho na o djeri, ọnọ sabu mevirhọ isihanghwẹ yanghene idjaghwẹ rọ nyajovwo ọke rọ nya. Omarana, na nyalele idjaghwẹ ohworho o mevirhọ ọrẹ ana ha kpahen udje yi, jeghwai hẹrokelie.

4. Me yo mevirhọ ra na nyalele idjaghwẹ i Jesu?

 4 Me yo mevirhọ ra na nyalele idjaghwẹ i Jesu? O mevirhọ ọrẹ ana hẹrokele udje yi. Uvuẹn urhomu-ẹmro i Baibol ro suẹn ọnana, ọnyikọ Peter ọ vi ta kpahen omamọ udje ri Jesu o djeri fọkime o vwo edirin ojẹriọ; ọrẹn o vwo izede erọrọ buebun ene ru hẹrokele i Jesu. (1 Pet. 2:18-25) Itiọrurhomẹmro, ọsoso akpenyerẹn i Jesu—kemru kemru rọ tare jeghwai ru—udje ro fori na nyalele.

5. Ituakpọ ri vwa gba ina sabu nyalele udje ọgbagba i Jesu? Dje yi fiotọre.

5 Re rhiẹ ituakpọ ri vwa gba na, ana ghini sabu nyalele udje i Jesu? Ee. Karorhọ taghene i Peter ọ ta rẹn ọwan na nyalele idjaghwẹ i Jesu gbagba-a, ukpomaran ọwan i “ha kpahen idjaghwẹ [i Jesu] kpẹnkpẹnkpẹn.” Arha jomarhotọre nyalele idjaghwẹ ye, jeghwai ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri jerẹ ituakpọ ri vwa gba, nọyẹ a ha urhebro ọnyikọ John ruiruo, rọ tare: “Ru lele oborẹ [i Jesu] o ji ru.”—1 John 2:6.

MESORIẸ ANA NYALELE IDJAGHWẸ I JESU?

6-7. Mesoriẹ ana sabu ta taghene arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ene tikẹrẹ i Jehova rhọ?

6 Arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ene tikẹrẹ i Jehova rhọ. Mesoriẹ? Ọrukaro, Jesu o dje obọdẹn udje phia kpahen oborẹ ene ru nyerẹn akpọ rọ nọ merhen i Jehova oma. (John 8:29) Omarana, arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ana lẹrhẹ oma merhen i Jehova. E vwo imwẹro taghene Jehova ono tikẹrẹ ihworho ra damoma aye ine rhiẹ igbehian yen.—Jas. 4:8.

7 Ọreva, Jesu ọ hẹrokele Ọsẹ ye gbagba. Ọrana yọ sọriẹ i Jesu ọ sabu ta: “Kohworho kohworho rọ mẹren mẹ ne, ọ ji mẹrẹn Ọsẹ na ne.” (John 14:9) Arha hẹrokele iruemru i Jesu ọrhẹ oborẹ o ruẹ  awọrọ lele—jerẹ udje, arodọmẹ ro vwo kpahen ohworho ro kpomẹ emiamo oti, uruemru re roro rẹn awọrọ ro vwo kpahen ọmase ro kpomu emiamo ọgbogbanhon na, ọrhẹ aruẹdọn ro vwo kpahen eri mwuomarhọ—nọyẹ ọwan a hẹrokele i Jehova. (Mark 1:40, 41; 5:25-34; John 11:33-35) Ọke arha hẹrokele iruemru i Jehova, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye nọ nọ kpẹnkpẹnrhọ.

8. Dje oborẹ ọsoriẹ arha nyalele idjaghwẹ i Jesu ono ru ha userhumu rẹn ọwan “fi akpọ na kparobọ.”

8 Arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan fiomarhọ ogame i Jehova. Uvuẹn ason rọ kẹta i Jesu o ki hwu, nọ sabu ta: “Mi fi akpọ na kparobọ ne.” (John 16:33) Jesu ọ haye ta taghene ọ ha uphẹn rẹn akpọ na no sun iroro, ẹkẹ ro bruru ọrhẹ irueruo yi-i. Oborẹ ọsoriẹ i Jesu ọ rhiẹ otọrakpọ na ọ sẹriẹ ẹro-o, nọyẹ ọrẹ ọnọ chochọn i Jehova. Nẹ ọwan vwo? Uvuẹn akpọ ọnana, o vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ọwan je fiomarhọ ogame i Jehova. Ọrẹn, jerẹ i Jesu, arha tẹnrovi oborẹ ene ru ruẹ ọhọre i Jehova, ene ji fi akpọ na kparobọ.—1 John 5:5.

9. Me ye ne vi ru na sabu daji izede ọrẹ arhọ i bẹmẹdẹ na?

9 Arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọke idama owu ro rhiẹ ọdafe ọ nọ i Jesu oborẹ ono ruo nọ sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ, Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Rhiẹ ọrọ nyaleli mẹ.” (Matt. 19:16-21) Jesu ọ ta rẹn itu i Jew ezẹko ri vwe vwo imwẹro taghene ọye yẹ Kristi na: “Igegede mẹ . . . e ji leli mẹ. Mi na yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 10:24-29) Jesu ọ ji ta rẹn Nicodemus, ro rhiẹ owuọwan usuẹn ihworho i Sanhedrin na ro vwo omamerhomẹ kpahen iyono i Jesu, taghene eri vwo “esegburhomẹmro kpahiẹn” ine “vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 3:16) Ọwan e dje esegburhomẹmro kpahen Jesu, nyoma re ruẹ lele oborẹ o yonorin ọrhẹ udje yi. Erhe ruẹ omaran, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ.—Matt. 7:14.

MARHẸ ENE RU NYALELE IDJAGHWẸ I JESU KPẸNKPẸNKPẸN?

10. Me ye ne vi ru na sabu “rhe” i Jesu rhọ? (John 17:3)

10 Bọmọke ana ki sabu nyalele idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn, ene vi rhe yi. (Se John 17:3.) Ne “rhe” i Jesu oborẹ ene rhe ruẹ ọke ephian. Ene vi rhe yono kpahiẹn rhọ ọke ephian, nọyẹ iruemru enẹyen, oborẹ o roro lele ọrhẹ irhi rọ nyalele. O toro oborẹ e jiri urhomẹmro na te ne-e, ana vi rha wian gbanhan ne “rhe” i Jehova ọrhẹ Jesu.

11. Iyẹnrẹn ego yi ha ọbe i Matthew, Mark, Luke, ọrhẹ John?

11 Na sabu rhe i Jesu rhọ, Jehova nọ ha  iyẹnrẹn ri ha ọbe i Matthew, Mark, Luke, ọrhẹ John ba i Baibol na. Ẹbe ẹne enana i ta kpahen akpenyerẹn ọrhẹ owian aghwoghwo i Jesu. Aye i ta rẹn ọwan oborẹ i Jesu ọ tare, oborẹ o ruru ọrhẹ iroro yi. Ẹbe ẹne enana, a ha userhumu rẹn ọwan “dabu roro kpahen” udje i Jesu. (Heb. 12:3) Nọyẹ, aye i vwo idjaghwẹ ri Jesu ọ nyajovwo. Omarana, arha dabu yono iyẹnrẹn enana fiotọre, ana sabu rhe i Jesu rhọ. Ọke ọrana, na na sabu nyalele idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn.

12. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke erhe yono kpahen iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu?

12 Na sabu mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu, ene vi ru vrẹn ọrẹ ene seyi. O fori na dabu yono aye jeghwai roro kodo kpahen aye. (Haye vwanvwọn Joshua 1:8, ekete ra djokarhọ.) Jene yono kpahen irorẹdjẹ eva ri na ha userhumu rẹn ọwan roro kodo kpahen iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu, jeghwai ha oborẹ e yonorin ruiruo.

13. Marhẹ ene ru vwẹruọ iyẹnrẹn akpenyerẹn ri sekpahen Jesu rhọ?

13 Ọrukaro, vwẹruọ iyẹnrẹn na. Ha iroro ọnọ mẹrẹn, rhon jeghwai fiomarhọ oborẹ ọ phia na. Ne wu sabu ruẹ omaran, guọlọ riobarorhọ uvuẹn ẹbe sansan rẹ ukoko i Jehova ọ haphia ne. Dabu ni iyẹnrẹn na fiotọre, nọyẹ ekwakwa ri phiare e ki te oghwẹmro we se na yanghene eri phiare ọke wu vrẹn oghwẹmro na ne. Guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahen ihworho ọrhẹ ekete ra hunute uvuẹn oghwẹmro we yono na. Ha iyẹnrẹn na vwanvwọn oghwẹmro ọrọrọ ro ji vwo aruẹ iyẹnrẹn we yono na. Ọkezẹko, ọbe i Baibol owu o vwo iyẹnrẹn kirighwo rẹ ọrọrọ ọ vwọ ta kpahen.

14-15. Marhẹ ene ru ha oborẹ e yono nẹ iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu ruiruo?

14 Ọreva, ha iyẹnrẹn na ruiruo. (John 13:17) Wu rha dabu yono iyẹnrẹn na hin, nọ oma: ‘O vwo oborẹ mi na sabu ha ruiruo uvuẹn akpenyerẹn mẹ uvuẹn iyẹnrẹn ọnana? Marhẹ mi ne ru ha iyẹnrẹn ọnana  ha userhumu rẹn ohworho?’ Damoma roro kpahen ohworho owu, orho ru, uvuẹn ọke ro serhọ nyoma izede ẹguọlọ ọrhẹ ona, ta rẹn ọravwọ kpahen oborẹ wu yonorin na.

15 Jene yono kpahen udje owu oborẹ ene ru ha irorẹdjẹ eva na ruiruo. Ene yono kpahen iyẹnrẹn ọmase uku ro rhiẹ ovwiegbere ri Jesu ọ mẹrẹnren uvuẹn oghwa ẹga na.

ỌMASE UKU RO RHIẸ OVWIEGBERE RỌ HA OGHWA ẸGA NA

16. Dje kpahen iyẹnrẹn rọ ha Mark 12:41.

16 Vwẹruọ iyẹnrẹn na. (Se Mark 12:41.) Ha ẹhẹn roro kpahen erhirhiẹ na. Ọke na i Nisan 11, 33 C.E.—orho te ọkprughwre owu i Jesu ono ki hwu-u. Jesu ọ joma ha ọsoso ẹdẹ na yono uvuẹn oghwa ẹga na. Ilori ẹga na i ji kparehasuiẹ. Ọke ukaro, ilori ẹga ezẹko i nọriẹn kpahen omẹgbanhon rọ ha wian. Awọrọ i damoma nọ yen enọ rẹ aye i rorori taghene ọ sabu kpahanrhọ-ọ. (Mark 11:27-33; 12:13-34) Vwana, Jesu o riẹ oghọn ọrọrọ uvuẹn oghwa ẹga na ne. Uvuẹn ekete ro siyẹ na, ọ sabu mẹrẹn ekpeti re fiẹ igho rhọ, ọkezẹko ọ ha ekete re se Oghwa Ẹghware Emẹse na. Jesu no siyẹ rọ dabu ni ihworho na sua, ọke aye e fiẹ itetoro aye rhẹ uvuẹn ekpeti na. Ọ mẹrẹn edafe buebun ọke aye e toro isele buebun. Ọkezẹko, ọ dabu siyẹ ekete ro rhon edon isele na, ọke aye e se rhẹ uvuẹn ekpeti na.

17. Me yẹ ọmase uku ro rhiẹ ovwiegbere ra hunute uvuẹn Mark 12:42 o ruru?

17 Se Mark 12:42. Ọke oru, Jesu nọ djokarhọ ọmase owu. Ọmase na ovwiegbere, ro “vwo ọdamẹ.” (Luke 21:2) Akpọ ọ bẹn riẹn omamọ; ọkezẹko o vwo igho rọ nọ dẹ ekwakwa rọ ghini guọlọ ro no nyerẹ-ẹn. Ọrẹn, ọmase na no riẹ ekpeti owu jeghwai fiẹ isele eva rhọ ye, ọ bẹnren re ne rhon edon aye dede. Jesu o rhe oborẹ ọmase na o fi rhọ ye—isele i lepta eva, ro rhiẹ usele rọ mai kamu ra ha ruiruo ọke ọrana. Ọrana ọ tobọ te igho ra na dẹ afen ighwe owu-u, ro rhiẹ afen rọ mai ku ra ha sere emaren.

18. Lele oborẹ ọ ha Mark 12:43, 44, me yi Jesu ọ ta kpahen itetoro ọmase uku na?

18 Se Mark 12:43, 44. Oma ọ merhen i Jesu kpahen ọmase uku ọnana. Omarana, no se idibo yi, nọ rionborhọ ọmase uku na, jeghwai ta: “Ọmase uku ọnana ro rhiẹ ovwiegbere na, igho ro torori o bun ghwẹ erẹ ihworho ri hẹrhẹre na.” Nọ ji habaye: “Aye [maido edafe na] ephian oborẹ aye i vwo bun te yẹ aye i ni toro, ọrẹn, ọmase ọnana uvuẹn erhirhiẹ ọkanromẹ yen o tori kemru kemru ro vwori, kemru kemru rọ nọ ha nyerẹn akpọ.” Ọke ọmase uku ọnana o toro ọsoso igho ro vwori ẹdẹ ọrana, nọ hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote yi.—Ps. 26:3.

Jerẹ i Jesu, jiri awọrọ fọkiẹ owian aye a wian rẹn Jehova (Ni idjaghwẹ 19-20) *

19. Uyono ọghoghanren ọgo ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu kpahen ọmase uku ro rhiẹ ovwiegbere na?

19 Ha iyẹnrẹn na ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Nọ oma, ‘Uyono ọgo mi na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu kpahen ọmase uku na?’ Roro kpahen ọmase uku ọrana. O vwo ẹfro-o, o vwo ẹhẹn ro no toro ghwẹ omaran rẹn Jehova. Ọrẹn, no ruẹ oborẹ ọnọ sabu ru; ọmase na ọ yẹ Jehova ọsoso oborẹ o vwori. Habaye, Jesu o rheri taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen itetoro ọmase na. Omarana, ọnana uyono ọghoghanren rẹn ọwan: Oma ọ merhen i Jehova kpahen oborẹ ana sabu yẹ ye, nọyẹ ogame ro nẹ ẹhẹn rhe. (Matt. 22:37; Col. 3:23) Oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan re ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri! Uruemru-urhi ọrana o ji sekpahen  uchunu ọke ọrhẹ omẹgbanhon re fie rhẹ ogame ọwan, jerẹ ọke re riẹ aghwoghwo ọrhẹ uyono ukoko.

20. Marhẹ wu ne ru ha uyono rọ ha iyẹnrẹn ọmase uku na ruiruo? Dje udje yi.

20 Marhẹ wu ne ru ha uyono rọ ha iyẹnrẹn ọmase uku na ruiruo? Damoma roro kpahen imizu ezẹko ri guọlọ uduẹharhaghwẹ taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen oborẹ aye a sabu wian riẹn. Jerẹ udje, wu rhe omizu ọmase rọ kpako nẹ rẹ ẹhẹn yen o kpokpie yanghene ro ni omayen sakamu fọkime emiamo ọ vwọ rhọ lẹrhiẹ wian buẹn uvuẹn owian aghwoghwo na-a? Yanghene wu na sabu roro kpahen omizu ọhworhare ro kpomu emiamo ọgbogbanhon, rẹ ẹhẹn yen o seriotọre fọkime ọ vwọ sabu riẹ ọsoso uyono ukoko na ephia-an? Ha userhumu rẹn aruẹ ihworho erana nyoma wu na tẹmro ro “rhomurun ọvo, rọ bọn ihworho gbanhan.” (Eph. 4:29) Ta rẹn aye kpahen uyono ọghoghanren ọnana re yono nẹ iyẹnrẹn ọmase uku ro rhiẹ ovwiegbere na. Ẹmro urhebro enọ, ina sabu karorhọ aye taghene oma ọ merhen i Jehova ọke erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri. (Prov. 15:23; 1 Thess. 5:11) Ọke we rhe jiri awọrọ fọkime aye ha ọsoso ẹhẹn aye ga i Jehova—o toro oborẹ owian na ọ kamu te-e, nọyẹ wa nyalele idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn.

21. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

21 Oma ọ merhen ọwan omamọ taghene ẹbe i Baibol ẹne erana, i dabu ta kpahen akpenyerẹn i Jesu, ra ha userhumu rẹn ọwan hẹrokelie, ji nyalele idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn! Wu na sabu ruẹ Ogame Ekrun ro sekpahen ẹbe ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu? Jenẹ a karorhọ taghene na sabu mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ uvuẹn uyono owuowu, o fori ne vwẹruọ iyẹnrẹn na jeghwai ha aye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Haba ọrẹ ana hẹrokele oborẹ i Jesu o ruru, o ji fo na kerhọ oborẹ ọ tare. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono nẹ ẹmro ri Jesu ọ ta kẹta o ki hwu.

IJORO 15 Jiri Ọmukaro Osolobrugwẹ!

^ Udjoghwẹmro 5 Ọwan e rhiẹ Ilele Kristi erẹ urhomẹmro na, o fori na “ha kpahen idjaghwẹ [i Jesu] kpẹnkpẹnkpẹn.” Me yẹ “idjaghwẹ” ri Jesu ọ nyajevwo ra na ha kpahen? Urhomu-ẹmro uyono ọnana ọnọ kpahenrhọ onọ ọrana. Ọnọ ji ta kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo na nyalele idjaghwẹ i Jesu ọrhẹ oborẹ ene ruie lele.

^ Udjoghwẹmro 60 IDJEDJE IFOTO: Ọke omizu ọmase owu o roro kodo kpahen oborẹ i Jesu ọ ta kpahen ọmase uku ro rhiẹ ovwiegbere na hin, nọ mroma omizu ọmase owu rọ kpako ne fọkiẹ ogame ro nẹ ẹhẹn rhe rọ haphia.