Eya go dikagare

Eya go menyu wa bobedi

Dihlatse tša Jehofa

Sepedi

Masetlapelo a Magolo ke Eng?

Masetlapelo a Magolo ke Eng?

Karabo ya Beibele

Nakong ya masetlapelo a magolo batho ba tla welwa ke mathata ao a sa kago a ba gona le ka mohla. Go ya ka boporofeta bja Beibele, masetlapelo a magolo a tla direga “mehleng ya bofelo.” (2 Timotheo 3:1; Daniele 12:4) Go tla ba le “masetlapelo a sa kago a ba gona go tloga mathomong a tlholo yeo Modimo a e hlodilego, go fihla ka nako yeo gomme a ka se sa ba gona gape.”​—Mareka 13:19; Daniele 12:1; Mateo 24:21, 22.

Ditiragalo tša nakong ya masetlapelo a magolo

  • Go fedišwa ga bodumedi bja maaka. Bodumedi bja maaka bo tla fedišwa ka lebelo le legolo. (Kutollo 17:1, 5; 18:9, 10, 21) Mebušo ya dipolotiki yeo e emelwago ke Ditšhaba tše Kopanego, e tla dira gore thato ya Modimo e phethege.—Kutollo 17:3, 15-18. *

  • Go hlaselwa ga bodumedi bja therešo. Ditšhaba tšeo di ipopilego ngatana e tee tšeo go bolelwago ka tšona ponong ya Hesekiele e le “Gogo wa naga ya Magogo,” di tla leka go fediša bao ba lego bodumeding bja therešo. Lega go le bjalo, Modimo o tla šireletša barapedi ba gagwe gore ba se ke ba fedišwa.​—Hesekiele 38:1, 2, 9-12, 18-23.

  • Go ahlolwa ga badudi ba lefaseng. Jesu o tla ahlola batho ka moka gomme a “kgethologanya batho go etša ge modiši a kgethologanya dinku go dipudi.” (Mateo 25:31-33) Batho ba tla ahlolwa go ithekgile ka gore ba be ba thekga goba ba sa thekge “bana babo” Jesu, e lego bao ba tlago go buša le yena legodimong.​—Mateo 25:34-46.

  • Go kgoboketšwa ga bao e tlago go ba dikgoši Mmušong wa Modimo. Batho ba botegago bao ba kgethilwego gore ba buše le Kriste ba tla fetša bophelo bja bona bja mo lefaseng gomme ba tsošetšwa go yo phela legodimong.—Mateo 24:31; 1 Bakorinthe 15:50-53; 1 Bathesalonika 4:15-17.

  • Haramagedone. “Ntwa [ye] ya letšatši le legolo la Modimo Ramatlaohle” gape e bitšwa “letšatši la Jehofa.” (Kutollo 16:14, 16; Jesaya 13:9; 2 Petro 3:​12) Bao Kriste a ba ahlotšego ka gore ga se ba loka ba tla fedišwa. (Tsefanya 1:18; 2 Bathesalonika 1:​6-​10) Go tla fedišwa le mekgatlo ya dipolotiki lefaseng ka bophara, yeo ka Beibeleng e swantšhetšwago ke sebata sa dihlogo tše šupago.​—Kutollo 19:19-21.

Ditiragalo tša ka morago ga masetlapelo a magolo

  • Go tswalelelwa ga Sathane le batemona. Morongwa yo mogolo o tla lahlela Sathane le batemona ba gagwe “sekoting,” seo se swantšhetšago go ba boemong bja go se kgone go dira selo. (Kutollo 20:​1-3) Boemo bja Sathane ge a le sekoting bo tla swana le ge a le ka kgolegong ka ge a ka se sa kgona go ba le matla a go tutuetša batho.​—Kutollo 20:7.

  • Go thoma ga pušo ya mengwaga e sekete. Mmušo wa Modimo o tla thoma pušo ya wona ya mengwaga e 1 000, yeo e tlago go tlišetša batho ditšhegofatšo tše dintši. (Kutollo 5:9, 10; 20:4, 6) “Lešaba le legolo” leo go se nago motho yo a ka le balago la batho bao ba “tla tšwago masetlapelong a magolo,” le tla ba gona ge pušo ya mengwaga e sekete e thoma mo lefaseng.​—Kutollo 7:​9, 14; Dipsalme 37:​9-11.

^ par. 5 Bodumedi bja maaka bjoo go bolelwago ka bjona ka pukung ya Kutollo bo emelwa ke Babilona o Mogolo, yena “mogweba ka mmele.” (Kutollo 17:1, 5) Sebata sa mmala o mohwibiduhwibidu seo se tlago go fediša Babilona o Mogolo, se swantšhetša mokgatlo woo morero wa wona e lego go kopanya le go emela ditšhaba tša lefase. Mathomong, mokgatlo woo o be o bitšwa Kgwerano ya Ditšhaba gomme ga bjale o bitšwa Ditšhaba tše Kopanego.