Dipeakanyo tša go bula

Kgetha leleme

Eya go menyu wa bobedi

Eya go lelokelelo la dikagare

Eya go dikagare

Dihlatse tša Jehofa

Sepedi

Puku ya ka ya Ditaba tša Beibele

Kgaolo 75: Bašemane ba Bane Babilona

Kgaolo 75: Bašemane ba Bane Babilona

KGOŠI Nebukadinetsara o ile a iša Baisiraele ka moka bao ba rutegilego kudu Babilona. Ka morago ga moo, a kgetha masogana a mabotse kudu le ao a lego bohlale mo gare ga bona. A mane a masogana ao ke ao o a bonago mo seswantšhong. Yo mongwe ke Daniele gomme ba bangwe ba bararo ke bao Bababilona ba bego ba ba bitša Shaderaka, Meshaka le Abedinego.

Nebukadinetsara o ile a rulaganya go ruta masogana a e le gore a tle a šome ka mošate wa gagwe. Ka morago ga nywaga e meraro ya go rutwa, o be a tla kgetha feela masogana a bohlale kudu gore a tle a mo thuše go rarolla mathata. Kgoši e be e nyaka gore masogana a a be matla le go phela gabotse mmeleng ge a dutše a rutwa. Ka gona ya laela bahlanka ba yona gore ba nee masogana ao ka moka dijo tša maemo le beine tšeo yona le ba lapa la yona ba bego ba di hwetša.

Daniele, Shaderaka, Meshaka le Abedinego ba hlalosa tumelo ya bona

Bona Daniele mo seswantšhong. Na o a tseba gore o re’ng go Ashipenase mohlankedi yo mogolo wa Nebukadinetsara? Daniele o mmotša gore yena ga a nyake go ja dijo tša maemo tšeo di jewago ke kgoši. Eupša Ashipenase o ile a tshwenyega. A re: ‘Kgoši e mpoditše gore le je eng le gore le nwe eng. Bjale ge le ka se bonagale le phetše gabotse mmeleng go swana le masogana a mangwe, kgoši e ka mpolaya.’

Ka gona Daniele a ya go mohlokomedi yoo Ashipenase a bego a mmeile gore a hlokomele yena le bagwera ba gagwe ba bararo. A fihla a re go yena: ‘Hle re leke ka matšatši a lesome. O re fe merogo gore re je, le meetse gore re nwe. Ke moka o tle o re bapiše le masogana a mangwe ao a jago dijo tša kgoši gomme o bone gore ke bomang bao ba phalago ba bangwe.’

Mohlokomedi yoo a dumela go dira seo. Eitše ge matšatši a 10 a fetile, Daniele le bagwera ba gagwe ba bararo ba bonagala ba phetše gabotse mmeleng go phala masogana a mangwe ka moka. Ka gona mohlokomedi wa bona a ba dumelela gore ba tšwele pele ba eja merogo go e na le go ja seo kgoši e bego e ba nea sona.

Ka morago ga nywaga e meraro, masogana ao ka moka a ile a tlišwa go Nebukadinetsara. Ge a boletše le ona ka moka, a hwetša gore Daniele le bagwera ba gagwe ba bararo e be e le ba bohlale kudu go a phala ka moka. Ka gona a ba bea gore ba mo thuše ka mošate. Le gona neng le neng ge kgoši e be e botšiša Daniele, Shaderaka, Meshaka le Abedinego dipotšišo goba e ba botša mathata a magolo, ba be ba tseba dikarabo le ditharollo go phala ka makga a lesome baperisita ba yona ka moka goba banna ba yona ba bohlale.

Daniele 1:1-21.



Dipotšišo

  • Bašemane ba bane bao ba lego mo seswantšhong ke bomang, gomme ke ka baka la’ng ba le Babilona?
  • Nebukadinetsara o ile a rulaganya eng bakeng sa bašemane ba ba bane, gona o ile a nea bahlanka ba gagwe ditaelo dife?
  • Daniele o ile a kgopela eng mabapi le dijo le dino bakeng sa gagwe le bagwera ba gagwe ba bararo?
  • Ka morago ga gore Daniele le bagwera ba gagwe ba bararo ba je merogo ka matšatši a lesome, ba be ba fapana bjang le masogana a mangwe?
  • Go tlile bjang gore Daniele le bagwera ba gagwe ba bararo ba be ka ntlong ya mošate wa kgoši, gomme ke ka tsela efe ba bego ba phala baperisita le banna ba bangwe ba bohlale?

Dipotšišo tša tlaleletšo

  • Bala Daniele 1:1-21.

    Go nyakega boiteko bja mohuta ofe ge e ba re holofela go ganetša diteko le go fenya mafokodi? (Dan. 1:8; Gen. 39:7, 10; Bagal. 6:9)

    Bafsa lehono ba ka lekega ka ditsela dife goba ba gatelelwa bjang gore ba ikgotsofatše ka seo ba bangwe ba se lebelelago e le “matsaka”? (Dan. 1:8; Die. 20:1; 2 Bakor. 6:17-7:1)

    Pego ya Beibele ya mabapi le bafsa ba bane ba Baheberu e re thuša go kwešiša eng ka go ba le tsebo ya lefase? (Dan. 1:20; Jes. 54:13; 1 Bakor. 3:18-20)