Dipeakanyo tša go bula

Kgetha leleme

Eya go menyu wa bobedi

Eya go lelokelelo la dikagare

Eya go dikagare

Dihlatse tša Jehofa

Sepedi

MOROKAMI AUGUST 2011

 Babadi ba Rena ba a Botšiša . . .

Na Modimo o Dula Lefelong Letee?

Na Modimo o Dula Lefelong Letee?

Madumedi a fapafapanego a hlalosa Modimo e le mobagohle, e lego lentšu leo le šišinyago gore Modimo o dula mafelong ka moka ka nako e tee. Ka mohlala, New Catholic Encyclopedia e bolela ka Modimo e le “yo a lego gona mafelong ka moka le dilong tšohle tšeo di lego gona.” Ka mo go swanago, John Wesley, e lego mothomi wa Kereke ya Methodist, o ngwadile thero e nago le sehlogo se se rego “Mabapi le go ba Gohle ga Modimo” yeo go yona a boletšego gore “ga go na lefelo le ge e le lefe, e ka ba tlholong goba ka kua ga yona, leo Modimo a sego go lona.”

Ke’ng seo Beibele e se rutago? Na Modimo ke mobagohle, yo a lego gona mafelong ka moka a legodimong, a lefaseng gaešita le ka gare ga batho ka nako e tee?

Ge e le gabotse, Beibele e bolela ka Modimo a ena le lefelo le le kgethegilego la bodulo—e lego magodimo. E bega thapelo ya Kgoši Solomone yeo go yona a ilego a rapela Modimo ka gore: “Anke wena o theetše o le magodimong, o le lefelong la gago le le tsepamego la bodulo.” (1 Dikgoši 8:43) Ge a be a ruta barutiwa ba gagwe go rapela, Jesu Kriste o ile a ba botša gore ba lebiše dithapelo tša bona go “Tatago rena wa magodimong.” (Mateo 6:9) Beibele e bolela gore ka morago ga tsogo ya gagwe, Kriste o ile a tsena “legodimong gore bjale a bonagale pele ga Modimo.”—Baheberu 9:24.

Ditemana tše di bontšha ka go lebanya gore Jehofa Modimo o dula legodimong feela, e sego lefelong le lengwe le le lengwe. Ge e le gabotse, ‘magodimo’ ao go boletšwego ka wona ditemaneng tše ga a šupe lefaufau leo le dikologilego lefase goba sebakabaka. Magodimo a bonagalago a ka se kgone go lekana Mmopi wa legohle. (1 Dikgoši 8:27) Beibele e re botša gore “Modimo ke Moya.” (Johane 4:24) O dula magodimong a moya, e lego lefelo leo e sego karolo ya legohle leo le bonagalago.—1 Bakorinthe 15:44.

Lega go le bjalo, go thwe’ng ka ditemana tša Beibele tšeo go bonagalago di šišinya gore Modimo o dula gohle? Ka mohlala, bjalo ka ge go begilwe go Psalme 139:7-10, Dafida o boletše mabapi le Modimo gore: “Nka ya kae kgole le moya wa gago? Nka tšhabela kae kgole le sefahlego sa gago? Ge e ba nka rotogela legodimong, o tla ba o le moo; le ge nka ala bolao bja ka Bodulabahu, le gona moo o tla ba gona. Le ge nka fofa ka maphego a masa, gore ke yo dula kgolekgole lewatleng, le gona moo seatla sa gago se tla ntlhahla.” Na ditemana tše di bontšha gore ge e le gabotse Modimo ke mobagohle, yo a dulago mafelong ka moka ao go boletšwego ka ona?

Ela hloko gore Dafida o thomile ka go botšiša gore: “Nka ya kae kgole le moya wa gago?” * A diriša moya wa gagwe o mokgethwa, Modimo o kgona go bona selo le ge e le sefe le go diriša matla a gagwe lefelong le lengwe le le lengwe, ntle le gore a ye moo ka boyena goba gore a dule moo. Ka mohlala: Nywageng ya morago bjale borathutamahlale ba be ba dutše ba kgona go hlahloba mobu wo o lego polaneteng ya Mars, yeo e lego dikhilomithara tše dimilione go tloga Lefaseng. Bjang? Ba be ba sa ye moo ka bobona, eupša ba be ba hlahloba diswantšho tšeo di nago le dintlha ka botlalo le tsebišo e nngwe yeo e rometšwego Lefaseng go dirišwa didirišwa tša go romela melaetša go tšwa sebakabakeng tšeo di rometšwego polaneteng ya Mars.

Ka mo go swanago, ga go nyakege gore Jehofa Modimo a be lefelong le lengwe le le lengwe, goba gore a be gohle, e le gore a tsebe seo se diregago khutlong e nngwe le e nngwe ya legohle. Lentšu la Modimo le re: “Ga go na sebopiwa se se utamego mahlong a gagwe.” (Baheberu 4:13) Ee, matla a šomago a Jehofa, goba moya o mokgethwa, a ka fihla gohle, a mo dumelela go bona dilo ka moka le go phethagatša morero wa gagwe a dutše lefelong letee, e lego “lefelong la [gagwe] le lekgethwa” kua magodimong.—Doiteronomio 26:15.

^ ser. 8 Lentšu la Seheberu leo mo le fetoletšwego e le “moya” le šupa go matla a šomago a Modimo, e lego matla ao Modimo a a dirišago go phethagatša thato ya gagwe.