Dipeakanyo tša go bula

Kgetha leleme

Eya go menyu wa bobedi

Eya go lelokelelo la dikagare

Eya go dikagare

Dihlatse tša Jehofa

Sepedi

MOROKAMI (KGATIŠO E ITHUTWAGO) FEBRUARY 2015

Ekiša Sebete sa Jesu le Temogo ya Gagwe

Ekiša Sebete sa Jesu le Temogo ya Gagwe

“Le ge le sa ka la mmona, fela le a mo rata. Le ge le sa mmone ga bjale, fela le bontšha tumelo go yena.”—1 PETRO 1:8.

1, 2. (a) Ke’ng seo re swanetšego go se dira gore re tle re hwetše bophelo bjo bo sa felego? (b) Ke’ng se se ka re thušago gore re dule re tsepamišitše kgopolo leetong la rena?

GE RE eba Bakriste, go bjalo ka ge eka re thoma leeto. Ge e ba re dula re botegela Modimo, leeto la rena le tla atlega gomme ra tla ra phela ka mo go sa felego. Jesu o itše: “Yo a kgotleletšego go fihla bofelong ke yena a tlago go phološwa.” (Mateo 24:13) Ee, e le gore re fetše leeto la rena, re swanetše go botegela Modimo go fihlela “bofelong,” e ka ba go fihla lehung goba go fihlela bofelong bja lefase le le kgopo. Eupša re swanetše go ba šedi gore lefase le le se ke la re aroša. (1 Johane 2:15-17) Re ka thušwa ke’ng gore re dule re tsepamišitše kgopolo leetong la rena?

2 Jesu o re beetše mohlala o phethagetšego. Ka go ithuta seo Beibele e se bolelago ka leeto la Jesu, goba tsela ya gagwe ya bophelo, re ka ithuta gore ke motho wa mohuta mang. Le gona re tla mo rata e bile ra ba le tumelo go yena. (Bala 1 Petro  1:8, 9.) Moapostola Petro o itše Jesu o re tlogeletše mohlala gore re o latele kgauswi. (1 Petro 2:21) Le gona ge e ba re latela mohlala wa Jesu ka kelohloko, re tla kgona go kgotlelela go fihla bofelong. * (Bona mongwalo wa ka tlase.) Sehlogong se se fetilego, re ithutile kamoo re ka ekišago mohlala wa Jesu wa boikokobetšo le kwelobohloko. Sehlogong se, re tlo ithuta kamoo re ka ekišago mohlala wa gagwe wa go ba le sebete le temogo.

JESU O NA LE SEBETE

3. Sebete ke’ng, gona re se hwetša bjang?

3 Sebete ke maikwelo ao a ka re matlafatšago le go re thuša go kgotlelela mathata. Le gona sebete se re thuša go lwela se se nepagetšego. Se ka re thuša go dula re išitše maswafo fase le go botegela Modimo ge re lebeletšane le diteko. Sebete se tswalana le poifo, kholofelo le lerato. Bjang? Ge re boifa go nyamiša Modimo, re ka se tshwenyege ka go boifa batho. (1 Samuele 11:7; Diema 29:25) Go holofela Jehofa go re thuša go dula re naganne ka bokamoso bja rena e sego diteko tša rena. (Psalme 27:14) Lerato leo le se nago boithati le re tutueletša go bontšha sebete gaešita le ge re tlaišwa. (Johane 15:13) Re hwetša sebete ka go bota Modimo le ka go ekiša Morwa wa gagwe.—Psalme 28:7.

4. Jesu o ile a bontšha bjang sebete ka tempeleng? (Bona seswantšho seo se lego mathomong a sehlogo.)

4 Ge Jesu a be a na le nywaga e 12, o ile a bontšha sebete ge a be a le “tempeleng a dutše gare ga barutiši.” (Bala Luka 2:41-47.) Barutiši bao ba bodumedi ba be ba tseba Molao wa Moshe gabotse kudu, eupša ba be ba bile ba tseba le meetlo ya Sejuda. Meetlo yeo e be e dira gore go be thata go latela Molao. Eupša Jesu ga se a ka a dumelela tsebo yeo ya bona e mo thibela go bolela. O be a sa boife. O ile a dulela go “ba botšiša dipotšišo.” Ke therešo gore Jesu o be a sa botšiše dipotšišo tšeo gantši di ka botšišwago ke mošemanyana. Go e na le moo, re ka mo nagana a botšiša dipotšišo tše di tseneletšego tšeo di bego di dira gore barutiši bao ba theetše ka kelohloko le go naganišiša. Le gona ge e ba barutiši bao ba ile ba leka go tanya Jesu ka dipotšišo tše di ka tsošago dingangišano, ba ile ba palelwa. Bohle bao ba bego ba theeditše, go akaretša le barutiši bao, ba ile ba makatšwa “ke kwešišo ya gagwe le dikarabo tša gagwe.” Ee, Jesu o ile a lwela ka sebete therešo yeo e hwetšwago ka Lentšung la Modimo!

5. Ke ka ditsela dife Jesu a ilego a bontšha sebete nakong ya bodiredi bja gagwe?

5 Jesu o ile a bontšha sebete ka ditsela tše di fapafapanego nakong ya bodiredi bja gagwe. Ka mohlala, o ile a bontšha batho gore baetapele ba bodumedi ba be ba ba fora ka dithuto tša bona tša maaka. (Mateo 23:13-36) Le gona Jesu ga se a ka a dumelela lefase le mo šilafatša. (Johane 16:33) O ile a tšwela pele a ruta batho gaešita le ge a be a ganetšwa. (Johane 5:15-18; 7:14) Le gona ka makga a mabedi o ile a hlwekiša tempele ka go raka ka sebete bao ba bego ba šilafatša borapedi bja therešo moo.—Mateo 21:12, 13; Johane 2:14-17.

Ka sebete Jesu o ile a botša kgorokgolo ya Bajuda gore ke yena Kriste le Morwa wa Modimo

6. Jesu o ile a bontšha bjang sebete letšatšing la mafelelo la bophelo bja gagwe mo lefaseng?

6 Anke re ahlaahleng sebete sa Jesu letšatšing la mafelelo la bophelo bja gagwe  mo lefaseng. Jesu o be a tseba seo se bego se tla direga ka morago ga gore Judase a mo eke. Lega go le bjalo, dijong tša Paseka, Jesu o ile a botša Judase gore: “Seo o se dirago, se dire ka go akgofa.” (Johane 13:21-27) Ke moka ge ba le serapeng sa Getsemane, ka sebete Jesu o ile a ikutolla go bahlabani bao ba bego ba tlo mo swara. Gaešita le ge bophelo bja gagwe bo be bo le kotsing, o ile a šireletša barutiwa ba gagwe, a botša bahlabani bao gore: “Lesang ba ba sepele.” (Johane 18:1-8) Ka morago, ge kgorokgolo ya Bajuda e be e mo sekiša, ka sebete Jesu o ile a e botša gore ke yena Kriste le Morwa wa Modimo. O be a sa boife, gaešita le ge moperisita yo a phagamego a be a nyaka lebaka la go mmolaya. (Mareka 14:60-65) Jesu o ile a dula a botegela Modimo gomme a hwela koteng ya tlhokofatšo. Ge a be a buša moya la mafelelo, o ile a re: “Go phethegile!”—Johane 19:28-30.

EKIŠA SEBETE SA JESU

7. Bafsa, le ikwa bjang ka go ba Dihlatse tša Jehofa, gona le ka bontšha bjang gore le na le sebete?

7 Re ka ekiša bjang sebete sa Jesu? Sekolong. Lena bafsa, le bontšha sebete ge le botša bao le tsenago le bona ka klaseng le ba bangwe gore le Dihlatse tša Jehofa. Ka tsela ye, le bontšha gore le ikgantšha ka go bitšwa ka leina la Jehofa, gaešita le ge se se ka dira gore le kwerwe. (Bala Psalme 86:12.) Ba bangwe ba ka nyaka gore le dumele thutong ya gore dilo di itirile. Eupša le ka bota gore seo Beibele e se bolelago ka tlholo ke therešo. Le ka diriša poroutšha ya The Origin of Life—Five Questions Worth Asking go araba bao ba nyakago go tseba “lebaka la kholofelo e lego go lena.” (1 Petro 3:15) Ke moka le tla kwa le kgotsofetše gore le lwetše therešo ya Beibele ka sebete!

8. Re na le mabaka afe a go bolela ditaba tše dibotse ka sebete?

8 Bodireding bja rena. Ka ge re le Bakriste ba therešo, re swanetše go tšwela pele re “bolela ka sebete ka matla a Jehofa.” (Ditiro 14:3) Ke ka baka la’ng re ka kgona go bolela ditaba tše dibotse ka sebete? Sa pele, re a tseba gore seo re se rutago se tšwa ka Beibeleng. Ke therešo. (Johane 17:17) Sa bobedi, “re bašomigotee le Modimo” gomme o re neile moya wa gagwe o mokgethwa gore o re thuše. (1 Bakorinthe 3:9; Ditiro 4:31) Sa boraro, re rata Jehofa le batho, ka gona re tutueletšega go dira sohle seo re ka se kgonago go botša ba bangwe ditaba tše dibotse. (Mateo 22:37-39) Ka ge re na le sebete, re ka se tlogele go bolela ditaba tše dibotse. Re ikemišeditše go ruta bao ba ‘foufaditšwego’ therešo, goba bao ba forilwego ke baetapele ba bodumedi. (2 Bakorinthe 4:4) Le gona re tla tšwela pele re bolela ditaba tše dibotse gaešita le ge ba bangwe ba gana molaetša wa rena goba ba re tlaiša.—1 Bathesalonika 2:1, 2.

9. Re ka bontšha bjang sebete ge re lebeletšane le diteko?

9 Ge re lebeletšane le diteko. Ge re bota Modimo, o tla re nea tumelo le sebete seo re se hlokago gore re kgotlelele mathata. Ge motho yo re mo ratago a ehwa, re kwa bohloko, eupša ga re felelwe ke kholofelo. Re kgodišegile gore “Modimo wa khomotšo yohle” o tla re matlafatša. (2 Bakorinthe 1:3, 4; 1 Bathesalonika 4:13) Ge e ba re babja goba re gobetše, re ka ba re ekwa bohloko, eupša ga re amogele kalafo le ge e le efe yeo e sa thabišego Modimo. (Ditiro 15:28, 29) Ge re gateletšegile,  ‘dipelo tša rena di ka re ahlola,’ eupša ga re bee fase. Re bota Jehofa, yo a lego “kgauswi le ba dipelo tše di robegilego.” * (Bona mongwalo wa ka tlase.)—1 Johane 3:19, 20; Psalme 34:18.

JESU O NA LE TEMOGO

10. Temogo ke’ng, gona Mokriste yo a nago le temogo o bolela le go itshwara bjang?

10 Temogo ke go kgona go kwešiša phapano magareng ga se se nepagetšego le se se fošagetšego ke moka wa kgetha go dira se se nepagetšego. (Baheberu 5:14) Mokriste yo a nago le temogo o dira diphetho tše di tlago go matlafatša tswalano ya gagwe le Modimo. O ba šedi gore a se kweše ba bangwe bohloko ka seo a se bolelago. Go e na le moo, o thabiša Jehofa ka gobane o kgetha mantšu ao a thušago ba bangwe. (Diema 11:12, 13) O ‘diega go galefa.’ (Diema 14:29) O ‘sepela thwii,’ ke gore, o dira diphetho tše dibotse bophelong bja gagwe ka moka. (Diema 15:21) Re ka ithuta bjang go ba le temogo? Re swanetše go ithuta Lentšu la Modimo gomme re diriše seo re ithutago sona. (Diema 2:1-5, 10, 11) Le gona re ka ithuta ka mohlala o phethagetšego wa Jesu wa temogo gomme ra o ekiša.

11. Jesu o bontšhitše temogo bjang dilong tšeo a di boletšego?

11 Jesu o ile a bontšha temogo dilong ka moka tše a di boletšego le go di dira. Dilong tšeo a di boletšego. Ge Jesu a be a bolela ditaba tše dibotse, o be a diriša mantšu a botho ao a bego a makatša batheetši ba gagwe. (Mateo 7:28; Luka 4:22) Gantši o be a bala goba a tsopola Lentšu la Modimo. O be a tseba mangwalo ao a ka a dirišago boemong le ge e le bofe. (Mateo 4:4, 7, 10; 12:1-5; Luka 4:16-21) Le gona, batho bao ba ilego ba kwa Jesu a hlalosa Mangwalo ba ile ba kgongwa kudu ke mantšu a gagwe. Ka morago ga gore a tsošwe bahung, Jesu o ile a bolela le ba babedi ba barutiwa ba gagwe ge ba be ba le tseleng ya go ya Emause. O ile a ba hlalosetša mangwalo ao a bego a bolela ka yena. Ka morago barutiwa bao ba ile ba re: “Na dipelo tša rena di be di sa fse ge a be a bolela le rena tseleng, ge a be a re bulela Mangwalo ka mo go feletšego?”—Luka 24:27, 32.

12, 13. Ke mehlala efe yeo e bontšhago gore Jesu o be a na le tekatekano e bile a diega go galefa?

12 Maikwelong a gagwe le boemong bja gagwe bja kgopolo. Temogo e thušitše Jesu go ‘diega go galefa.’ (Diema 16:32) O be a kgona go laola maikwelo a gagwe, e bile a na le “moya o boleta.” (Mateo 11:29) Ka mehla Jesu o be a sa felele barutiwa ba gagwe pelo go sa šetšwe diphošo tša bona. (Mareka 14:34-38; Luka 22:24-27) Le gona o ile a dula a išitše maswafo fase gaešita le ge a be a swarwa gampe.—1 Petro 2:23.

13 Temogo e thušitše Jesu go ba le tekatekano. O be a kwešiša morero wa Molao  wa Moshe, woo o ilego wa kgoma tsela yeo a bego a swara batho ka yona. Ka mohlala, nagana ka mosadi yo a bego a swerwe ke “bolwetši bja ngope.” (Bala Mareka 5:25-34.) Mosadi yo o ile a tsena lešabeng la batho, a kgwatha seaparo sa Jesu gomme a fola. Go ya ka Molao, o be a se a hlweka, ka gona o be a se a swanela go kgwatha motho. (Lefitiko 15:25-27) Eupša Jesu ga se a ka a bolela le yena ka bogale. Ka baka la’ng? Ka gobane o be a kwešiša gore dika tše bjalo ka “kgaugelo le potego” di be di le bohlokwa kudu go feta go kgomarela Molao. (Mateo 23:23) Ka botho Jesu o itše: “Morwedi wa ka, tumelo ya gago e go fodišitše. Sepela ka khutšo gomme o fole bolwetšing bja gago bjo bohloko.” A mohlala o mobotse gakaakaang wa kamoo temogo e ilego ya tutueletša Jesu go bontšha botho!

14. Jesu o ile a kgetha go dira’ng bophelong bja gagwe, gona o ile a thušwa ke’ng go dula a lebišitše tlhokomelo bodireding?

14 Tseleng ya gagwe ya bophelo. Jesu o ile a bontšha temogo ka tsela yeo a bego a phela ka yona. O ile a kgetha gore bodiredi e be modiro wo o tlago pele bophelong bja gagwe. (Luka 4:43) Le gona, Jesu o ile a dira diphetho tšeo di ilego tša mo thuša go lebiša tlhokomelo modirong woo le go phetha kabelo ya gagwe. Ka mohlala, o ile a boloka bophelo bja gagwe bo le bonolo e le gore a kgone go diriša nako ya gagwe le matla bodireding. (Luka 9:58) O be a tseba gore go be go le bohlokwa go tlwaetša ba bangwe e le gore ba tšwele pele ka modiro wa boboledi ka morago ga lehu la gagwe. (Luka 10:1-12; Johane 14:12) Le gona o ile a holofetša barutiwa ba gagwe gore o be a tla ba thuša bodireding “go fihla bofelong bja tshepedišo ya dilo.”—Mateo 28:19, 20.

EKIŠA TEMOGO YA JESU

Temogo e re thuša go kwešiša seo batho ba se hlokago le go kgetha mantšu a rena ka kelohloko (Bona serapa 15)

15. Re ka bontšha bjang temogo dilong tšeo re di bolelago?

15 Re ka ekiša bjang temogo ya Jesu? Dilong tšeo re di bolelago. Ge re bolela le bana babo rena le dikgaetšedi, re diriša mantšu ao a ba kgothatšago go e na le go ba nyamiša. (Baefeso 4:29) Ge re bolela le ba bangwe ka Mmušo wa Modimo, mantšu a rena a swanetše go ba a “nokilwego ka letswai,” ke gore, re bolele le bona  ka šedi. (Bakolose 4:6) Re leka go kwešiša seo batho ba se hlokago le seo se ba kgahlago ke moka ra kgetha mantšu a rena ka kelohloko. Ge e ba re diriša mantšu a botho, batho ba ka re theetša, le gona molaetša wa rena o ka kgoma dipelo tša bona. E bile ge re hlalosa ditumelo tša rena, ka mehla re bala Beibele ge go kgonega ka gobane Lentšu la Modimo ke lona le ahlolago ditaba. Re a tseba gore molaetša wa Beibele o matla kudu go feta selo le ge e le sefe seo re ka se bolelago.—Baheberu 4:12.

16, 17. (a) Re ka bontšha bjang gore re diega go galefa le gore re na le tekatekano? (b) Ke’ng se se ka re thušago go dula re tsepamišeditše kgopolo bodireding?

16 Maikwelong a rena le boemong bja rena bja kgopolo. Temogo e re thuša go laola maikwelo a rena ge re gateletšegile e bile e re thuša gore re “diege go galefa.” (Jakobo 1:19) Ge batho ba re kgopiša, re leka go kwešiša lebaka leo le dirago gore ba bolele goba ba dire dilo ka tsela yeo. Ke moka go ba bonolo go ba lebalela goba go se ba galefele. (Diema 19:11) Le gona temogo e re thuša go ba le tekatekano. Ga re letele gore bana babo rena le dikgaetšedi ba phethagale. Go e na le moo, re gopola gore ba ka ba ba na le mathata ao re sa a kwešišego ka botlalo. Re ikemišeditše go theetša dikgopolo tša bona. Le gona ge re kgona, re dumelelana le maemo, e lego seo se bolelago gore ga re gapeletše gore dilo di dirwe ka tsela ya rena.—Bafilipi 4:5.

17 Tseleng ya rena ya bophelo. Re a tseba gore go bolela ditaba tše dibotse ke tokelo e kgolo kudu yeo re ka bago le yona. Ka gona re nyaka go dira diphetho tšeo di tlago go re thuša go dula re tsepamišeditše kgopolo bodireding bja rena. Re kgetha go etiša Jehofa pele maphelong a rena. Re phela bophelo bjo bonolo e le gore re kgone go diriša nako ya rena le matla go bolela ditaba tše dibotse pele bofelo bo etla.—Mateo 6:33; 24:14.

18. Re swanetše go dira’ng gore re tšwele pele ka leeto la rena la go ya bophelong bjo bo sa felego, gona o ikemišeditše go dira’ng?

18 Ruri re thabetše go ithuta ka tše dingwe tša dika tša Jesu tše dibotse! Nagana kamoo re ka holwago ke go ithuta dika tša gagwe tše dingwe le go ithuta go swana le yena kutšwanyana. Ka gona anke re ikemišetšeng go ekiša Jesu. Ka go dira bjalo, re tla tšwela pele ka leeto la rena la go ya bophelong bjo bo sa felego e bile re tla batamela kgauswi le Jehofa.

^ ser. 2 Petro wa Pele 1:8, 9 e be e ngwaletšwe Bakriste bao ba nago le kholofelo ya go phela legodimong. Lega go le bjalo, mantšu a a Petro a ka šoma le go Bakriste bao ba nago le kholofelo ya go phela ka mo go sa felego mo lefaseng.

^ ser. 9 Ge o nyaka mehlala ya batho bao ba ilego ba bontšha sebete ge ba be ba lebeletšane le diteko, bala Morokami wa December 1, 2000, matlakala 24-28; Phafoga! ya May 8, 2003, matlakala 26-29; le Phafoga! ya Seisemane ya January 22, 1995, matlakala 11-15.