Kwenda ku nda-nda-nda yo zviri mukati

Kwenda ku bhokiso ro zviri mukati

Zvapupu zva Jehovha

Kheta ndumi Cindau

Tese Ngativenyi Umwe Kudari inga Zvakaita Jehovha na Jesu

Tese Ngativenyi Umwe Kudari inga Zvakaita Jehovha na Jesu

“Ndinokumbiriravo . . . kuti vese vave ciro cimwe, kudari inga imwimwi, Baba, muri kondiri, na inini komuri.”—JOHANI 17:20, 21.

NDUMBO: 24, 99

1, 2. (a) Zvicinyi zvaakakumbira Jesu pa mukumbiro wake wo kupejisira no vajiji vake? (b) Ngenyi Jesu kangaije waikaya-kaya ngo rubatano?

PAAINGA pa kurarira ko kupejisira no vajiji vake, Jesu waikaya-kaya maningi ngo pamusoro po rubatano hwavo. Paaiita mukumbiro na ivona, iyena wakananga kuti waida kuti vajiji vake vave umwe, kana vabatane, kudari inga zvaari iyena na Babake. (Verenganyi Johani 17:20, 21.) Kudari vajiji va Jesu vaibatana, izvo zvaizokhohwesa vamweni kuti Jehovha wakatuma Jesu pasi pano. Vandhu vaizokwanisa kuziva vajiji vokadi-kadi va Jesu ngo rudo hwavo umwe kuno umweni zve rudo uwo waizovaita kuti varambe vakabatana.—Johani 13:34, 35.

2 Tingazwisisa kuti ngenyi Jesu wakagogomejera ngo pamusoro po rubatano pa usiku wiya. Iyena wakavona kuti vapostori vake avacainga vakanasa kubatana. Inga muezaniso, ivona vakavereketesana ngo ndava yokuti “ndiani wavo angazoita mukuru,” inga zvo zvavakamboitaya. (Luka 22:24-27; Marco 9:33, 34) Pamukuvo umweni, Jakobo na Johani vakakumbira Jesu  kuti avapekeje ndau inosisira maningi mu Umambo wo mugore, dhuze naye kamare.—Marco 10:35-40.

3. Zvicinyi zvakaita kuti vajiji va Jesu vatame kuva vakabatana zve ngojapi mubvunjo jatinozobhuisana ndijona?

3 Cido co kuva no simba no co kutonga azvicaengepi izvona basi zvaizoita kuti vajiji va Jesu vatame kubatana. Vandhu mu nguva ya Jesu vaiparajana ngo ndava yo kunyenyana pomwe no mukheto. Vajiji va Jesu vaidikana kunyisa mazwiro awo akashata. Pa musoro uno, tinozobhuisana ngo mubvunjo iji: Pakusotana no mukheto, Jesu wakaitenyi? Wakabesera kudini vajiji vake kuti vatame kuva no mukheto zve vave vakabatana? Zve muezaniso wake no zvaakajijisa zvingatibesera kudini kuti tirambe takabatana?

MUKHETO WAKASOTANA NA JESU NO VATEVERI VAKE

4. Ipanyi muezaniso wo mukheto wakasotana na Jesu.

4 Jesu wakaitihwavo mukheto. Firipi paakabvunja Natanaeri kuti wainga wawana Mesia, Natanaeri wakati: “Ku Nazareta kungabvavo bzauxoni kani?” (Johani 1:46) Kangaije Natanaeri waizviziva kuti Mesia waizobahwa Bheterehema, inga zvakanangwa ngo ciporofita cinowanika pana MIKEYA 5:1. Zvingaitazve kuti iyena wakarangarira kuti Nazareta akucaisisira maningi kuti kuve dhorobha raizobahwa Mesia. Cimwenizve, kondhono kwainga no vaJudha vainga no nduma, vairerusa Jesu ngo kuti waibva Garireya. (Johani 7:52) VaJudha vazinji vairangarira kuti vandhu vanobva Garireya vari pasi maningi kuezanisira na ivona. Atee vamweni vavo vakaeja kutuka Jesu ngo kumudanija kuti muSamaria. (Johani 8:48) VaSamaria vaibva ku nyika jakasiana-siana zve ciara cavo caisiyana no ciara co vaJudha. VaJudha pomwe no vaGarireya avacaireremeja maningi vaSamaria zve vaivanyenya.—Johani 4:9.

Kuti vajiji va Jesu varambe vakabatana vaidikana kucinja murangariro wavo

5. Ngowapi mukheto wakasotana no vajiji va Jesu?

5 Vatungamiriri vo zviara vo ciJudha avacaireremejavo vateveri va Jesu. VaFarisi vaivadanija kuti ndi vandhu “vakatukwa.” (Johani 7:47-49) VaFarisi vaivona ari wese acizivi kujija cikora co ciara co vaJudha zve acikatevereri zvirovejeso zvavo, inga mundhu acikasisiri kana acikazivi ciro. (Maitiro o Vapostori 4:13) Jesu no vajiji vake vakasotana no mukheto ngokuti vandhu vo mu nguveyo vaizvikuja ngo pamusoro po ciara cavo, cigaro cavo, no jinja ravo. Mukheto uwu, wakapsasavo vajiji no mavonero ovaiita vamweni. Kuti varambe vakabatana, ivona vaidikana kucinja murangariro wavo.

6. Ipanyi muezaniso jinotatija kuti mukheto ungatipsasa.

6 Nyamasi uno, nyika yese yakazara ngo mukheto. Vandhu vangatinyenya kana itusu tinganyenyavo vamweni. Hambzaji imweni iri piyona ku Austraria yakati: “Cizondo candainga naco no vazungu caiengejeka pandaivona kutama kurungama kwaiitihwa vandhu vo jinja ro Ciabhorigine—kareko no wari.”  Cizondo cayo cakaengejera ngo ndava yokutama kutajwa ushoni ngo vamweni. Hama imwe yo ku Kanadhaa yakananga mazwiro yo yaiita po yakati: “Ndairangarira kuti vandhu vaivereketa Cifransa vainga vakakhwirira.” Iyona yakananga kuti, ngo ndava yo zvondhozvo, aicaida kuvona vaya vaivereketa Cingezi.

7. Zvicinyi zvakaita Jesu ngo pamusoro po mukheto?

7 Nyamasi uno mazwiro o kukhetana kazinji anonga akavanga maningi zve anonesa kucinja, inga mu njiku ja Jesu. Waro, Jesu wakaitisa kudini? Cokutanga, iyena aazivi kumbova no mukheto. Nguva jese wainga acina mukheto. Iyena wakacumaera vakhupuki no varombo, vaFarisi no vaSamaria, pikija vashabisi no vashaishi. Cocipiri, Jesu wakajijisa vajiji vake zve wakavagajira muezaniso wokuti avacaidikana kufiningira vamweni kana kuvakheta.

NYISANYI MUKHETO NGO RUDO NO KUJIDODOKESA

8. Ngocapi ciambi cinosisira maningi cakacijikira rubatano hwedu? Sananguranyi.

8 Jesu wakajijisa ciambi cimwe cinosisira maningi cinocijikira rubatano hwedu. Iyena wakabvunja vajiji vake, kudari: “Mwese muri hama no hama.” (Verenganyi Mateu 23:8, 9.) Ngo manangiro amweni, itusu tese tiri hama no hama ngokuti tese tiri vana va Adhamu. (Maitiro o Vapostori 17:26) Jesu wakadurujirazve vajiji vake kuti vainga hama no hambzaji, ngokuti vese vainasa kuziva Jehovha inga Baba wavo vo mugore. (Mateu 12:50) Zve ivona vainga vaguma pa kuva divi ro mbhuri ya Mwari zve vainga vabatanijwa ngo rudo no rutendo. Ngo iyo ndava, vapostori vaidanija maKristu amweni kuva hama no hambzaji javo, pa karata jovaitumira ku jiungano.—VaRoma 1:13; 1 Pedru 2:17; 1 Johani 3:13. *—Vonanyi masoko o pasi.

9, 10. (a) Ngenyi vaJudha avacainga no thangwe ro kuzvikuja ngo ndava yo jinja ravo? (b) Jesu wakajijisa kudini kuti zvakashata kurerusa vandhu vo jinja rimweni? (Vonanyi pikica yo kutanga.)

9 Pakupera kubvunja vajiji vake kuti vanodikana kuvonana inga hama no hambzaji, Jesu wakakohomeja eciti ivona vaidikana kuzvidodokesa. (Verenganyi Mateu 23:11, 12.) Inga zvatakajija, nguva jimweni vapostori vaipaurana ngo ndava yo kuzvikuja. Zve mu njiku ja Jesu, vandhu vaizvikuja maningi ngo ndava yo jinja ravo. VaJudha vazinji vaitenda kuti vaisisira maningi kupinda vamweni ngo kuti vainga vana va Abhirahama. Asi Johani Mubhabhatiji wakavabvunja kudari: “Mwari anokwanisa kuphinduja mapuwe aya kuita vana va Abhirahama.”—Luka 3:8.

10 Jesu wakajijisa kuti kuzvikuja ngo ndava yo jinja, kwakashata. Iyena wakanasa kujekesa paakabvunjiswa ngo mutari kuti: “Ndiani mudoni wangu?” Kuti apingure mubvunjo uu, Jesu wakaverenga ndhorovondho. Umwe muJudha wakatakwa ngo magandanga wosiiwa mu citaka. VaJudha vamweni vakakhirira dhuze naye, asi avazivi kumubesera. Asi umwe muSamaria wakazwira unyasha muJudha wiya zve wakamutora womukorondha. Jesu wakapejisa ndhorovondho iyi ngo kubvunja mutari kuti iyena waidikana kuva inga muSamaria wiya. (Luka 10:25-37) Jesu wakatatija kuti muezaniso wo muSamaria waizojijisa vaJudha kuti zvinoda kurevenyi kuda vocigarisano cavo.

11. Ngenyi vajiji va Jesu vaidikana kuva vandhu vacina mukheto zve iyena wakavabeseresa kudini kuti vazwisise zvondhozvo?

 11 Jesu acito aenda mugore, wakabvunja vajiji vake kuti vacumaere mu “Judeya mwese, mu Samaria, mbhera ku magumo o nyika.” (Maitiro o Vapostori 1:8) Kuti vaite zvondhozvo, vajiji va Jesu vaidikana kunyisa kuzvikuja no mukheto. Kazinji Jesu waibhuya ngo pamusoro po mugariro jakanaka jo vonyikanja, izvo zvakanasirira vajiji vake kuti vacumaere majinja ese. Inga muezaniso, iyena wakasimba umwe mutungamiriri wo masoca wainga no rutendo unoshamaisa. (Mateu 8:5-10) Jesu paainga Nazareta mu dhorobha raakabarihwa, wakadurujira mabesero akaita Jehovha vonyikanja, inga noni yainga muFinisia yaigara ku Sarepeta pomwe no nyamapere Naamani wo ku Siria. (Luka 4:25-27) Jesu wakacumaerazve mwanakaji wo ku Samaria zve wakapeja njiku mbiri munyikemo ngo kuti vandhu vaidakarira masoko ake.—Johani 4:21-24, 40.

MAKRISTU OKUTANGA AIDIKANA KUHWISANA NO MUKHETO

12, 13. (a) Vapostori vakaitenyi pavakavona Jesu acijijisa mwanakaji muSamaria? (Vonanyi pikica yo kutanga.) (b) Ngozvapi zvinotatija kuti Jakobo na Johani avazivi kuzwisisa zvaida kujijisa Jesu?

12 Kuno vapostori azvicaireruka kupeja mukheto wavo. Ivona vakashamaiya pavakavona Jesu acijijisa mwanakaji muSamaria. (Johani 4:9, 27) Ngenyi? Kangaije ngokuti vatungamiriri vo zviara zvo ciJudha avacaidikana kuvereketa no vanakaji pakawanda vandhu zve maningi-ningi naari mwanakaji muSamaria ano mufambiro wakashata. Vapostori vakabvunja Jesu kuti ahe, asi Jesu waidakajihwa maningi ngo kubhuya no mwanakaji muSamaria zvokuti kuha akucaisisira kwaari. Mwari waida kuti Jesu acumaere zve kuna iyena kucumaera mwanakaji muSamaria, kwainga kuda ka Baba wake, ngo iyo ndava kwaidari inga zvokuha kwaari.—Johani 4:31-34.

13 Jakobo na Johani avazivi kuzwisisa cijijo ici cinosisira. Vajiji pavaiita hwendo pamwepo na Jesu, vakaguma Samaria, vopsaka pokuvata mu imwe yo ndharaundha yo kondhoyo. Asi vaSamaria avazivi kuvatendera kuti vavatiremo. Jakobo na Johani vakanyangajwa maningi, ngo kudaro vakakumbira Jesu kuti kudari waida ivona vatumire muriro kubva mugore, kuti aparaje ndharaundheyo. Jesu wakavapa mbhangiro yakavanga. (Luka 9:51-56) Kangaije Jakobo na Johani avacaizonyangajwa kudari izvi zvainga zvakaitika Garireya, mu ndharaundha yavo. Kangaije ivona vainyangajwa ngo kuti vainga vakaitihwa mukheto. Pakufamba ko nguva, Johani paainga ecicumaera vaSamaria, vazinji vakamupurutana, zvingaita kuti wakapseruka ngo njira yo madavirire aakavaita pakutanga.—Maitiro o Vapostori 8:14, 25.

14. Cineso cainga co mukheto cakatongeswa kudini?

14 Akuzivi kukhirira nguva yakareba Pentekoste yo gore ro 33 no yapera, kwakava no mukheto mukati mo ungano. Hama pajaipa zvokuha noni jaitama, ivona avazivi kupavo noni jaivereketa ciGiriki. (Maitiro o Vapostori 6:1) Izvi zvakaitika ngo ndava yo mukheto wo ndumi. Vapostori vakatonga cineso ngo kukasika. Ivona vakasana vandhu vanomwe kuti vakovanise zvokuha ngo manera akafanana. Hama jese jakasanwari jainga no mazina o ciGiriki, izvi kangaije zvakaembejera noni jaingaya jakakhungunyika.

15. Pedru wakajijira kudini kutama kukheta ari wese? (Vonanyi pikica yo kutanga.)

15 Mu gore ro 36, vajiji va Jesu vakatanga  kucumaera mu nyika yese. Zvicito zvaitika izvo, mupostori Pedru wainga no cirovejeso co kubungaija no vaJudha basi. Perapo, Mwari wakazojekesa kuti maKristu aadikani kuva no mukheto zve Pedru wakacumaera Kornerio, umwe musoca wo ciRoma. (Verenganyi Maitiro o Vapostori 10:28, 34, 35.) Pasure pazvo, Pedru waibungaija no kuha no maKristu acikaripi o ciJudha. Asi no pakhirira makore, paainga mu ndharaundha yo Antiokia, wakasia kuha no maKristu aciripi vaJudha. (VaGalàsia 2:11-14) Pauro wakamupangira zve Pedru wakatendera mbhangiroyo. Tinozvizivisa kudini? Pedru paakatara karata yake yo kutanga ku maKristu o ciJudha no aciripi o ciJudha ku Azia Menori, iyena wakavabvunja kuti zvinosisira maningi kuda hama jedu jese.1 Pedru 1:1; 2:17.

16. Icinyi cakaita kuti maKristu okutanga azivike?

16 Zvakajeka kuti, ngo ndava yo muezaniso wa Jesu, vapostori vakajija kuda “vandhu vese.” (Johani 12:32; 1 Timoti 4:10) Pikija zvakatora mukuvo, ivona vakazocinja mavonero avaiita vandhu. Zvokadi kamare, maKristu okutanga akaguma pa kuzivika ngo rudo hwao umwe kuno umweni. Phedo no mu gore ro 200, mutari Tertuliano, wakahwirijira zvainangwa ngo vandhu ngo pamusoro po maKristu, eciti: “Ivona vanodisana,” zve “Umwe nga umwe wavo anotendera kufira umweni.” Ngokuti maKristu awo akasimira “undhu hupsa,” akajija kuvona vandhu vese kuva vakaezana, inga mavonero anovaita Mwari.—VaKolosi 3:10, 11.

17. Tingaitisa kudini kuti tibvite mazwiro ese o mukheto? Ipanyi muezaniso.

17 Nyamasi uno, zvingatoravo mukuvo kuti tibvite mazwiro ese o mukheto. Imwe hambzaji yo ku Fransa yakasanangura manesero azviri kuita kwairi. Iyona yakati: “Jehovha ari kundijijisa kuti zvinorevenyi, kuva no rudo, kukova zve kuda vandhu vo mushovo wese. Asi ndiciri kujija kupeja mukheto ku vamweni, izvi mukuvo wese azvizivi  kureruka. Ngo iyo ndava, ndiciri kuita mukumbiro ngo pamusoro pazvo.” Hambzaji imweni yo ku Shipanya yakasanangura kuti nguva imweni inogara icindohwisana no mazwiro akashata ngo pamusoro po cikwata cimweni co vandhu. Iyona yakati: “Ngo kufamba ko nguva ndakakwanisa. Asi ndinozviziva kuti ndinodikana kwenderera mberi ndecihwisana. Ndinobonga Jehovha, ndakadakara maningi ngo kuva divi ro mbhuri yakabatana.” Tese tinodikana kunasa kurangarijisisa ngo mazwiro edu. Kureva kuti itusuvo tinodikana kubvita mazwiro ese o mukheto here?

RUDO HUKAKURA, MUKHETO UNONGARA-NGARA

18, 19. (a) Ngoapi mathangwe atinawo kuti tiashire vamweni? (b) Tingazviitisa kudini?

18 Zvaushoni kwatiri kuceukija kuti tainga tiri ndhambo na Mwari. (VaEfeso 2:12) Asi Jehovha wakatikwevejera kwaari ngo rudo. (Hoseya 11:4; Johani 6:44) Zve Kristu wakatiashira. Iyena wakaita kuti zvikwanisike kuti tigume pa kuva divi ro mbhuri ya Mwari. (Verenganyi VaRoma 15:7.) Pikija hazvo tiri vacizivi kukwana, Jesu ngo kunaka mwoyo kwese wakatiashira, ngo kudaro, itusu atidikani nee kutorangarira kuramba ari wese!

Itusu takabatana zve tinodisana umwe no umweni ngokuti tinopsaka uzivi “hunobva mugore” (Vonanyi ndima 19)

19 Patinonga tecikhwedera ku magumo o mugariro uno wakashata, vandhu vonozonyanya kupaurana, kukhetana, no kunyenyana. (VaGalàsia 5:19-21; 2 Timoti 3:13) Inga vandhu va Jehovha, tinopsaka uzivi “hunobva mugore,” uwo unotibesera kuti titame kuva no mukheto no kusakurira runyararo. (Jakobo 3:17, 18) Itusu tinodakara maningi ngo kuita ushamwari no vandhu vo mu nyika jimweni, kudavira njira yavanoita ndiona zviro, kangaije no kutojija ndumi yavo. Patinoita izvo, tinobusa runyararo “inga murambo,” no urungami “inga mavimbi o bahari.”—Isaia 48:17, 18.

20. Zvicinyi zvinoitika rudo paunocinja murangariro wedu pomwe no mazwiro edu?

20 Hambzaji yo ku Austraria payakajija Bhaibheri, mukheto wese wakavanga wayainga nawo pomwe no cizondo cayo zvakapera padoko ngo padoko. Rudo wakacinja murangariro wayo pomwe no mazwiro ayo. Hama inovereketa Cifransa yo ku Kanadhaa yakananga kuti wari iri kunasa kuzwisisa kuti vandhu vanonyenya vamweni basi ngo kuti avanasi kuvaziva. Iyona yakajija kuti “mugariro jo vandhu ajifiri kovakabarihwa.” Iyona kamare yakazocadha no hambzaji inovereketa Cingezi! Muezaniso iji jinotatija kuti rudo unonyisa mukheto. Rudo unotibatanija ngo cisungo cicikathajuki.—VaKolosi 3:14.

^ ndim. 8 Gama rokuti “hama” ringabatanijavo hambzaji jo mu ungano. Pauro wakatara karata yake ku “hama” jo ku Roma, asi izvi zvakajeka kuti iyona yaibatanijavo hambzaji, ngo kuti iyena wakananga mazina o hambzaji jimweni. (VaRoma 16:3, 6, 12) Ko makore akawanda, Murindiri unodanija maKristu o mu ungano kuti ‘hama no hambzaji.’