Kwenda ku nda-nda-nda yo zviri mukati

Kwenda ku bhokiso ro zviri mukati

Zvapupu zva Jehovha

Kheta ndumi Cindau

 MUSORO WO KUJIJA WO 9

Rudo no Ururami mu Iziraeri yo Kare

Rudo no Ururami mu Iziraeri yo Kare

“Yena anoda kururama no bziro bzinodikana kuitwa; nyika yese yakazara ngo rudo hwa Tenji Mwari.”—NDUYO 33:5.

NDUMBO 3 Vangiso Yedu, Vetero Yedu, Gonda redu

ZVATICAJIJA *

1-2. (a) Tese tinoda cinyi? (b) Tingava no cokwadi cenyi?

TESE tinoda kuti vandhu vatide. Zve tinoda kutajwa mu njira yakarungama. Kudari tikandotajwa mu njira icikazivi kurungama no iciripi yo rudo, tingatojizwa ticikasisiri zve ticina zvatinoimira.

2 Jehovha anozviziva kuti tinoda kuti vandhu vamweni vatide zve tinodandha ro kuitihwa zvakarurama. (Nduyo 33:5) Tingava no cokwadi co kuti Mwari wedu anotida zve anoda kuti titajwe mu njira yakarungama. Tinokwanisa kuvona zvese izvi tikanasa kusotesesa Mutemo wakapa Jehovha ku jinja ro vaIziraeri ecishandisa Mosi. Kudari muno mwoyo uri kutambujika kana mujimu wakakhuvazika ngo ndava yo kutama kururama, tapota vonanyi kuti Mutemo wa Mosi * unonanga kuti Jehovha anovona kudini vandhu vondhovo.

3. (a) Inga zvinonangwa pana VaRoma 13:8-10 zvicinyi zvatinopfumbhura patinojija Mutemo wa Mosi? (b) Musoro uno unozodavira mubvunjo japi?

3 Patinojija Mutemo wa Mosi, tinopfumbhura mazwiro anodakajisa a Mwari wedu wo rudo, Jehovha. (Verenganyi VaRoma 13:8-10.) Pa musoro uno, tinozovona mutemo munganani jakapuwa vaIziraeri no kudavira mubvunjo iji: Ngenyi tingatonanga kuti Mutemo wakadihwa ngo Rudo? Ngenyi tingatonanga kuti Mutemo unomusijira ururami? Kuitisa kudini vaya vanotungamirira vanodikana kushandisa Mutemo? Zve Mutemo unongwarira vandhu vo mushovonyi? Mupinguro jo  mubvunjo iji, jingatiembezera, jingatipa soterero zve jingatiita kuti tigume phedo na Baba wedu vano rudo.—Maitiro o Vapostori 17:27; VaRoma 15:4.

MUTEMO WA MOSI WAICIJIKIRA PA RUDO

4. (a) Ngenyi tingatonanga kuti Mutemo wa Mosi wakacijikira pa rudo? (b) Inga zvakatahwa pana Mateu 22:36-40, Jesu wakakohomeja mupango wapi?

4 Tingananga kuti Mutemo wa Mosi waicijikira pa rudo ngokuti rudo ngaaunondundira Jehovha kuti aite ciri cese. (1 Johani 4:8) Jehovha paakaita mutemo jese iji waicijikira pa mupango muviri, kuda Mwari no kuda mudoni wedu. (VaLevi 19:18; Deuteronòmio 6:5; verenganyi Mateu 22:36-40.) Ngokudaro, tingaimira kuti mutemo umwe nga umwe pa 600 o mutemo no mupango jimweni jakacijikira pa rudo wa Jehovha. Ngatende tivone muezaniso munganani.

5-6. Jehovha anoda kuti varovorani vaitenyi zve anozwisisenyi? Ipanyi muezaniso.

5 Ivanyi makagondeka ku wamakarovorana naye zve korondhanyi vana venyu. Jehovha anoda kuti varovorani vakhombijirane rudo wakavanga unozogara kwenda no kwenda. (Genesi 2:24; Mateu 19:3-6) Upombo ndi cimwe co cishaishi cakakura maningi cingatoitwa ngo mundhu. Ngo iyo ndava, mupango wo cisere pa gumi rajo unorambisa kuita upombo. (Deuteronòmio 5:18) Ndi “kuxaixira Mwari” zve ciro cakashata maningi ku wiya womakarovorana naye. (Genesi 39:7-9) Pa varovorani, umwe akaita upombo, umweni anosararo anozoramba ecihwajihwa ko makore akawanda.

6 Jehovha anozwisisa kuti varovorani vanodikana kutajana. Iyena pacake waida kuti vanakaji vo ku Iziraeri vanase kutajwa. Mwamuna waireremeja Mutemo, waida mukaji wake zve aacairambana pacina thangwe rinozika. (Deuteronòmio 24:1-4; Mateu 19:3, 8) Asi, kudari no paimuka cineso cikuru kamare woda kurambana naye, waidikana kuviisa tsamba yo rurambano. Tsamba iyi yaijivirira mwanakaji pa kunyepehwa kwaaizoitwa ko uhure. Mukuengejera, mwamuna acito apa mukaji wake tsamba yo rurambano, iyena waidikana kubvunjisa vakuru vo dhorobha. Mu njira iyi vakuruvaizopa mukana varovorani avo kuti vamusijire mucadho wavo. MuIziraeri paairambana no mukaji wake ngo thangwe ro umbau, nguva jimweni Jehovha aacainghwinira. Kusiyapo zvondhozvo, iyena waivona kutambujika ko mwanakaji wiya no kucema kwaaiita.—Malakia 2:13-16.

Jehovha anoda kuti vana vajizwe vakangwaririka, vakagarisika, vakure vacijizwa kuti vanodiwa zve vacijijiswa ngo vabari vavo(Vonanyi ndima 7-8) *

7-8. (a) Mupango wapi wakapuwa vabari ndi Jehovha? (Vonanyi pikica yo pa kapa.) (b) Tinojijenyi ngo pamusoro pazvo?

7 Cimwenizve, Mutemo waikhombija kuti Jehovha waida kuti vana vadakare zve vajizwe vakangwaririka. Mupango wa Jehovha wainangazve kuti vabari vaidikana kupa haiwa basi zvinodiwa zvo kunyama asi zvinodiwa zvavo zvo umwari. Vabari vaidikana kuvona mukana uri wese kuti vabesere vana vavo kuti vazwisise Mutemo ja Jehovha no kumuda. (Deuteronòmio 6:6-9; 7:13) Rimwe thangwe rakaitisa kuti vaIziraeri vapanicwe ndi Jehovha, ngo ro kuti avacainasa kutaja vana vavo. (Jeremia 7:31, 33) Vabari vaidikana kuvona vana vano, haiwa inga cirovo haco cavaizoreja-reja, asi vaidikana kuvavona inga ndhaka zve cipo cinosisira cinobva ka Jehovha.—Nduyo 127:3.

8 Zvatinojija: Jehovha anonasa kuvona dangani varovorani vanotajana kudini. Iyena anoda kuti vabari vade vana vavo zve ivona vanozodavira ndava ngo njira yo vanotaja vana vavo.

9-11. Ngenyi Jehovha wakapa mutemo wairambisa kuemura?

9 Ucaemura. Pa Gumi ro Mupango, wokupejisira wairambisa kuemura, kana kukurisa  cido cakashata ku ciro co umweni. (Deuteronòmio 5:21; VaRoma 7:7) Jehovha wakapa mutemo uu kuti vave no cijijo cinosisira, vandhu vake vaidikana kungwarira mwoyo, izvi zvinoreva, murangariro no mazwiro avo. Iyena waizviziva kuti zviito zvakashata zvinotanga ngo murangariro no mazwiro akashata. (Mazwi Akangwara 4:23) Mu Iziraeri umwe paitendera kuti mazwiro akashata akure mu mwoyo mwake, kangaije waiguma pa kutaja vamweni mu njira yo kutama rudo. Inga muezaniso, Mambo Dhavhidhi wakawira mu cishaishi ici. Iyena wainga mundhu waushoni. Asi panguva imweni, wakaemura mukaji wo mundhu. Cidisiso cake cakamugumisa pa kushaisha. (Jakobo 1:14, 15) Dhavhidhi wakaita upombo, wakaeja kucengeja murume wo mwanakaji wiya zve wakamuuraisa. —2 Samueli 11:2-4; 12:7-11.

10 Jehovha waizviziva apo mu Iziraeri paaitama kuzwira mutemo ngo pa musoro po kuemura, Iyena anoziva mazwiro edu no zvatinorangarira. (1 Kronike 28:9) Mutemo waibhuyari ngo pa musoro po kuemura, wainanga kuti vandhu vake vaidikana kutiza murangariro wakashata. Ruzivo no rudo hwakadini una Baba wedu Jehovha!

11 Zvatinojija: Jehovha anovona maningi kupinda ciimo co mundhu. Iyena anovona zvatiri ngo mukati, mu mwoyo mwedu. (1 Samueli 16:7) Akuna murangariro, mazwiro no zviito zvicikavoneki ndiyena. Iyena anovona no kutivangisa ngo zviro zvaushoni zvatinazvo. Asi anoda kuti tivone no kungwarira murangariro jakashata jicito java zviito zvakashata.—2 Kronike 16:9; Mateu 5:27-30.

KHIYA IMWE YO MUTEMO YAIVIISA URURAMI

12. Mutemo wa Mosi unotijijisenyi?

12 Mutemo wa Mosi unotijijisazve kuti Jehovha anoda ururami. (Nduyo 37:28; Isaia 61:8) Iyena wakagaja muezaniso wakaperera ngo pamusoro pokuti tingatajisa kudini vamweni ngo ururami. VaIziraeri povaizwira mutemo jovakapuwa ndi Jehovha, iyena waivakomborera. Povaiphurusa ndhungamiro jakaruruma, vaitambujika. Ngativonenyi mutemo muviri jo pa Gumi ro Mupango.

13-14. Zvicinyi zvainangwa pa mupango muviri jo kutanga kuti zviitwe pa Gumi ro Mupango zve kuitisa kudini kuzwira Mutemo jese ijo zvaizobesera vaIziraeri?

13 Namatanyi Jehovha basi. Pa Mupango muviri jo kutanga jaida kuti vaIziraeri vazvipire pacavo kuna Jehovha basi zve jakavazivisa kuti avacaidikana kunamata zvimwari zvimweni. (Exodo 20:3-6) Mupango jese iji wari ajicaida kubesera Jehovha. Kusiyapo izvo, jaibesera vandhu vake. Povairamba vakagondeka kwaari, vaibudirira. Povainamata zvimwari zvo majinja, vaitambujika.

14 Amborangariranyi ngo pamusoro po vaKanani. Ivona vainamata zvithombe kusiapo kunamata Mwari wokadi anopona. (Nduyo 115:4-8) Inga divi ro kunamata kwavo, ivona vaiita ruvatano ucizivi kucena no kupira vana vavo ngo manera anozizimusa. Mukuezana, vaIziraeri povakarerusa Jehovha, vosana kunamata zvithombi, vaizviviisira zvineso, ivona no mbhuri javo. (2 Kronike 28:1-4) Vatungamiriri vese, vakasiya ndhungamiro jakarurama ja Jehovha. Vakashandisa simba ravo zve vobzvinyirira vakaremba no vanotambujika. (Ezekieli 34:1-4) Jehovha wakabvunja vaIziraeri kuti waizotonga vese vaiitira zvakashatisisa vanakaji no vana vacizivi kujivirihwa (Deuteronòmio 10:17, 18; 27:19) Mukusiyana, Jehovha wakakhomborera vandhu vake, vainga vakagondeka kwaari no kuvataja ngo ururami. —1 Majimambo 10:4-9.

Jehovha anotida zve anozviziva patinoitihwa zvicizivi kururama (Vonanyi ndima 15)

15. Ngozvapi zvatinojija ngo pamusoro pa Jehovha?

 15 Zvatinojija: Jehovha aana ndava kwa vaya vanonanga kuti vanomushandira vophurusa ndhungamiro jake zve vokhuvaza vandhu vake. Pikija zvakadaro, Jehovha anotida zve anozviziva patinoitihwa zvicizivi kururama. Iyena anozwa kuhwajihwa kwedu kupinda mazwiro a mai ku mwana wavo. (Isaia 49:15) Pikija aazvijiviriri ngo kukasika, pa nguva kwayo acatonga vashaishi vacikakhauyi ngo ndava yo matajire o vaiita vamweni.

MUTEMO WAISHANDISWA KUDINI?

16-18. Mutemo wa Mosi waishandiswa pa mugariro japi zve tinojijenyi?

16 Mutemo wa Mosi, unobatanija zviito zvizinji zvo upenyu hwo vaIziraeri, ngo kudaro waidikana mukuru kuti atonge vandhu va Jehovha ngo ururami. Ivona vainga no muthwaro jo kuvonerera mu divi ro kunamata no divi no zvo kutonga ndhango. Vonanyi basi muezaniso unotevera.

17 Kudari muIziraeri akauraya umweni, muuraiwo aacaimukira kuurawa ngo kukasika. Vakuru vo mundharaundhemo, vaidikana kupsakisisa thangwe ramuitisaro kuti auraye vacito vatema civaringo. (Deuteronòmio 19:2-7, 11-13) Vakuru vaitongazve ndava jakasiyana-siyana jo dhiya ngo dhiya, inga jo zvipfuyo no jo varovorani. (Exodo 21:35; Deuteronòmio 22:13-19) Vakuru po vaishandisa ururami zve vaIziraeri po vaizwira mutemo, vese vaibesereka zve vo majinja vaikuja Jehovha.—VaLevi 20:7, 8; Isaia 48:17, 18.

18 Zvatinojija: Zvese zvatinoita mu upenyu hwedu Jehovha anozvivona. Iyena anoda kuti tive vakarurama zve no rudo patinonga tino vamweni. Iyena anozviziva zvatinoda kunanga no kuita pikija patinonga tega.—Vaheberi 4:13.

19-21. (a) Vakuru no vatongi vaitajisa kudini vandhu va Mwari? (b) Mutemo wa Mosi, waijiviririsa kudini vandhu zve tinojijenyi?

19 Jehovha waida kuponesa vandhu vake ku mugariro jo majinja aivatendeneja. Ngokudaro wakada kuti vakuru no vatongi vateveje Mutemo vacikakheti. Pikija zvakadaro, vese vaitonga avacaidikana kutaja vandhu vake ngo hasha. Kusiyapo izvo, ivona vadikana kuda ururami.—Deuteronòmio 1:13-17; 16:18-20.

20 Jehovha ano unyasha no vandhu vake, wakadira Mutemo kuitira kujivirira umwe nga umwe kuti atame kutajwa mu njira icizivi kururama. Inga muezaniso, Mutemo waiita kuti mundhu acina ndava, atame kunyepehwa kuita zvakashata. Muimiriri waidikana kuva no cokwadi co kuti ndiyani wamunyepera. (Deuteronòmio 19:16-19; 25:1) Acito watongehwa nyatwa, zvapupu zviviri zvaifanera kupa ucapupu. (Deuteronòmio 17:6; 19:15) Zvaizodini kudari mu Iziraeri umwe wakaita cishaishi wovoniwa ngo capupu cimwe? Iyena na  kamwe aacaizorangarira kuti aacaizotongehwa nyatwa ngo ndava yo cishaishi caaitaro. Jehovha wakazvivona zvaakaitaro. Pa mbhuri vabari ndivona vaitungamirira, asi kutungamirira kwavo kwainga no mugumo. Mbhuri jimweni pajaitama kuzwirana, vakuru vo mundharaundemo vainga no mutoro wo kuitonga no kutema civaringo. —Deuteronòmio 21:18-21.

21 Zvatinojija: Jehovha wakagaja muezaniso wakanaka, zvese zvaanoita zvakarurama. (Nduyo 9:7) Iyena anopfupa vaya vanozwira ndhungamiro jake, asi anopanica vese vanoshaisha kushandisa simba rake. (2 Samueli 22:21-23; Ezekieli 9:9, 10) Vamweni vangaita zvakashata voeja kuita kuti vatame kupanicwa, asi wakaguma mukuvo wakagajwa ndi Jehovha, tingava no cokwadi cokuti anozovatonga. (Mazwi Akangwara 28:13) Kudari vakatama kukhauya, ivona vanozojija kuti “kuwa mu nyara ja Mwari anopona kunothisa kamare.”—Vaheberi 10:30, 31.

MUTEMO WAIJIVIRIRA MANINGI-NINGI ANI?

Pakutonga joweyowe vakuru vaidikana kutevejera rudo hwa Jehovha kuno vandhu no ururami hwake (Vonanyi ndima 22) *

22-24. (a) Mutemo waijivirira maningi-ningi ani zve tinojijenyi ngo pamusoro pa Jehovha? (b) Ngwanjo yapi yatinowana pana Exodo 22:22-24?

22 Mutemo waijivirira maningi-ningi vaya vacaikwanisa kuzvijivirira, inga ndherera, noni no vonyikanja. Vatongi vo Iziraeri vakabvunja kuti: “Ucadoxupha muhedeni nokuti ndherera, ucazotora nguvo yo noni kuita cibatiso kouri.” (Deuteronòmio 24:17) Jehovha wakakhombija manera aanotaja vacina jiviriro. Zve waizopanica vese vaishaisha kuvataja. —Verenganyi Exodo 22:22-24.

 23 Mutemo waijivirirazve zvihwa zvo mbhuri pa mukhaindi wese wo usumbaji. (VaLevi 18:6-30) Kusiyana no vandhu vaitendeneja vaIziraeri, avo vaitendera zviito zvondozvo. Vandhu va Jehovha vainga no mavonero ake ngo pamusoro po ushaishi uu.

24 Zvatinojija: Jehovha anoda kuti vaya vano mutoro wo kuvonerera, vakhombije rudo kuno vaya vavanotungamirira. Iyena anonyenya mukhaindi wese wo usumbaji zve anogondesa vese, maningi-ningi vaya vacina jiviriro, kuti vanozowana jiviriro no ururami.

MUTEMO NDI “MUNVHURI WO BZIRO BZAUXONI BZINOZOZA”

25-26. (a) Ngenyi tingananga kuti rudo no ururami zvingaezaniswa no kufema no upenyu? (b) Zvicinyi zvatinozobhuisana pa musoro unotevera wo munda-nda-nda uno?

25 Rudo no ururami zvakaezana no kufema no upenyu pasi pano cimwe aciwaniki pacina cimweni. Patinokhohwa kuti Jehovha ari kutitaja ngo manera o ururami, rudo hwedu kwaari unokura. Zve patinova no rudo na Mwari no ndhungamiro jake, zvinotitora kuti tide vamweni no kuvataja ngo ururami.

26 Mutemo wa Mosi wakabesera vaIziraeri kuti vave no ushamwari wakavanga na Jehovha. Asi, vandhu va Mwari avazivi kupeja mukuvo wakareba vacizwira Mutemo, pasure po kuzajiswa ndi Jesu wakafakeiwa ngo ciro cinosisira maningi. (VaRoma 10:4) Mupostori Pauro wakasanangura Mutemo inga “munvhuri wo bziro bzauxoni bzinozoza.” (Vaheberi 10:1) Pa musoro unotevera wo mutevejwana uwu, tinozobhuisana ngo pamusoro po zviro zvaushoni zvanangwari no kusisira ko rudo no ko ururami mu ungano yo ciKristu.

NDUMBO 109 Rudo Unobva Mukati mo Mwoyo

^ ndim. 5 Musoro uwu ngo wo kutanga pa mutevejwana murongomuna, jinozotibesera kuvona kuti ngenyi tingava no cokwadi co kuti Jehovha anotitaja. Musoro mutatu jasararo jinoviya pa Murindiri wa Maio wo 2019. Musoro jakona nga iji “Rudo no Ururami mu Ungano yo ciKristu,” “Rudo no Ururami Patinosotana no Ushati” zve “Kuembezera Vaya Vanojiphwa.”

^ ndim. 2 MAGAMA AKASANANGUHWA: Pa 600 o mutemo jakapa Jehovha ku vaIziraeri ecishandisa Mosi jinozivika inga “Mutemo,” kana “Mutemo wa Mosi” kana kuti “mupango.” Mukuengejera, mabhuku mashanu o kutanga o Bhaibheri (Genesi atee Deuteronòmio) kazinji anonangwa inga kuti i Mutemo. Nguva jimweni zina iro rinoshandiswa pa kuda kunangira Matahwa ese o ciHebheru akafemehwa.

^ ndim. 60 KUDURUJIHWA KO PIKICA: Povainasirira zvokuha mai vo ciIziraeri vari kudakajihwa no vana vavo. Ngaiyoo Baba vari kujijisa mwana wavo worume kuti ataje mabvuta.

^ ndim. 64 KUDURUJIHWA KO PIKICA: Vakuru pa musuvo wo guta ngo rudo hwese vari kubesera noni no mwana wayo ngo kutama kutajwa ko vaitwa ngo mutengesi wo mu nyikemo.